Author name: Martina Hukavec Vlašić

Vještice u doba antike – 1. dio

Kada Vam netko spomene termin „vještica“, vjerojatno prvo pomislite na staru naboranu ženu zlog pogleda, dugog nosa, u crnom šeširu, koja leti na metli i bavi se tzv. „crnom magijom“. Takva slika produkt je Vaše mašte, nastala čitajući redove nekog romana o vješticama (naravno, ako volite zamišljati kako izgledaju likovi iz romana). Ili ste zapamtili takvu vizualizaciju

Vještice u doba antike – 1. dio Read More »

(Ne)znane junakinje Marije Jurić Zagorke vol. 2

Znaš da dobro odrađuješ svoj posao kada dobiješ pozitivnu povratnu informaciju od publike, a kada se tome pridruži prijedlog suradnje s istaknutom institucijom, srce ti je veliko kao kuća, a duša ispunjena. Dobiješ vjetar u leđa, nevjerojatnu motivaciju da još više ulažeš u sebe, svoje vještine i kompetencije, a kreativnosti je samo nebo granica… Upravo

(Ne)znane junakinje Marije Jurić Zagorke vol. 2 Read More »

Tlaquetzalli – astečka “fina” čokolada

Asteci, poznati i kao mezoamerički narod Sunca, posljednje je od “sedam barbarskih plemena Chichimeka.“ Na povijesnu scenu stupaju u 12. stoljeću, kada su nakon stogodišnjeg lutanja, noseći sa sobom samo drveni kip boga Huitzilopochija (boga rata i sunca), napokon pronašli idealno mjesto za izgradnju svoje prijestolnice. Podigli su veličanstveni Tenochtitlan (današnji Mexico City, glavni grad

Tlaquetzalli – astečka “fina” čokolada Read More »

Posljednje misli zrinsko-frankopanske urotnice

Ljubljeni moj Petre, već danima ležim nepomično u ovom prostom samostanskom krevetu. Pokušavam se ustati, ali ne mogu pomaknuti niti jedan centimetar svoga tijela. No dobro čujem i jasno vidim. Vidim samilosne poglede sestara dominikanki koje brinu o meni. Čujem njihova šuškanja po hodnicima da mi je kraj blizu. Jutros me je posjetio i svećenik.

Posljednje misli zrinsko-frankopanske urotnice Read More »

Posljednje misli meksičke konkvistadorice

Već danima ležim nepomično u krevetu u jednom znoju s visokom vrućicom i bolnim kašljem. Moje dvadesetdevetogodišnje tijelo nije ostalo imuno na epidemiju malih boginja. Osjećam da mi je kraj blizu. Naviru mi sjećanja, često u naletu bunila, pa nisam sigurna jesam li ih zaista proživjela ili su samo plod moje mašte. Sa smiješkom na

Posljednje misli meksičke konkvistadorice Read More »

„Pudarice ne pudaru grožđe, već pudaru da se nabećaru!“

Riječ je o običaju čuvanja vinograda od kradljivaca, ptica i drugih životinja u vrijeme dozrijevanja grožđa pa sve do berbe (kraj srpnja – sredina rujna). Svoje korijene vuče još iz doba velikih vlastelinstava, a sam naziv običaja izveden je od riječi pudati, odnosno tjerati i plašiti. Ova tradicija njegovala se u raznim hrvatskim krajevima: Drnišu

„Pudarice ne pudaru grožđe, već pudaru da se nabećaru!“ Read More »

Scroll to Top