Nakon članaka o „književnim” antičkim vješticama te o stvarnim grčkim ženama kojima možemo prišiti etiketu vještice, vrijeme je za treći nastavak serijala Vještice u doba antike. Svoj red napokon su dočekale i stare Rimljanke. Naime, za razliku od Grka, rimski magijski djelatnici i djelatnice nisu imali slobodu kretanja. Dok u grčkim izvorima imamo nekolicinu zapisa o suđenjima grčkim […]
Vještice u doba antike – 3. dio Read More »
Prije nekoliko tjedana pisale smo općenito o temi magije u antičko doba, te tko su bile antičke vještice u književnoj literaturi. Ponovimo gradivo: Magija je u antičkom društvu bila dio svakodnevice, a njezinu definiciju teško je jednoznačno odrediti jer je veliki dio povijesti bila usko povezana sa službenom religijom, znanošću (pogotovo medicinom) i astrologijom.
Vještice u doba antike – 2. dio Read More »
Kada Vam netko spomene termin „vještica“, vjerojatno prvo pomislite na staru naboranu ženu zlog pogleda, dugog nosa, u crnom šeširu, koja leti na metli i bavi se tzv. „crnom magijom“. Takva slika produkt je Vaše mašte, nastala čitajući redove nekog romana o vješticama (naravno, ako volite zamišljati kako izgledaju likovi iz romana). Ili ste zapamtili takvu vizualizaciju
Vještice u doba antike – 1. dio Read More »
Julija je izjavila svom Romeu u drugom činu, drugoj sceni Shakespeareove predstave: „Romeo, o Romeo! Zašto si Romeo? O zataji oca svog, Odbaci ime to il ako nećeš, Prisegni, da me ljubiš, pa ću ja Poreći, da se zovem Capuletti.” i ušla u povijest. Naime, ova scena na balkonu postala je evergreen u zapadnoj
Antički Romeo i Julija Read More »
Znaš da dobro odrađuješ svoj posao kada dobiješ pozitivnu povratnu informaciju od publike, a kada se tome pridruži prijedlog suradnje s istaknutom institucijom, srce ti je veliko kao kuća, a duša ispunjena. Dobiješ vjetar u leđa, nevjerojatnu motivaciju da još više ulažeš u sebe, svoje vještine i kompetencije, a kreativnosti je samo nebo granica… Upravo
(Ne)znane junakinje Marije Jurić Zagorke vol. 2 Read More »
Dragi moj božanski supruže, vjerujem da se upravo sada obilno gostiš sa svojim božanskim ocem, Julijem Cezarom, te ostalom ekipom bogova i naših slavnih predaka. Sigurno ti ne pada na pamet što se događa u tvom, u mramor odjevenom, Rimu. Nitko ti niti ne zamjera. Zaslužio si tu vječnu bezbrižnost, uživanje, odmor i razbibrigu nakon
Vapaj očajne carice Read More »
Asteci, poznati i kao mezoamerički narod Sunca, posljednje je od “sedam barbarskih plemena Chichimeka.“ Na povijesnu scenu stupaju u 12. stoljeću, kada su nakon stogodišnjeg lutanja, noseći sa sobom samo drveni kip boga Huitzilopochija (boga rata i sunca), napokon pronašli idealno mjesto za izgradnju svoje prijestolnice. Podigli su veličanstveni Tenochtitlan (današnji Mexico City, glavni grad
Tlaquetzalli – astečka “fina” čokolada Read More »
Dragi moj sine, ove godine sam ti odlučila napisati božićnu priču kako bi zauvijek ostala sačuvana, da je uzmeš u ruke i pročitaš kada ja možda neću moći iznova ti je ispričati. Još si mali i vjerojatno nećeš puno toga razumjeti. No kako će vrijeme prolaziti, a ti stasati u naočitog mladića i kasnije u
Božićno pismo malom zlatu Read More »
Julija, punog imena Julia Augusti filia, bila je jedina biološka kći prvog rimskog cara Augusta (punog imena Gaj Julije Cezar Oktavijan August) i njegove druge žene Skribonije te pripadnica prve carske Julijevsko-klaudijevske dinastije. Rođena je na dan razvoda svojih roditelja. Izvori kažu da je majku upoznala tek u zrelim godinama. August je preuzeo brigu za
Julia, kćer cara Augusta Read More »
Ljubljeni moj Petre, već danima ležim nepomično u ovom prostom samostanskom krevetu. Pokušavam se ustati, ali ne mogu pomaknuti niti jedan centimetar svoga tijela. No dobro čujem i jasno vidim. Vidim samilosne poglede sestara dominikanki koje brinu o meni. Čujem njihova šuškanja po hodnicima da mi je kraj blizu. Jutros me je posjetio i svećenik.
Posljednje misli zrinsko-frankopanske urotnice Read More »
