Sladoled od kave prema receptu iz 1876.

Zvijezda novog gastro izazova Čuvarica vremena je sladoled od kave!

1876. izlazi jedna od najstarijih hrvatskih tiskanih kuharica – Hrvatska kuharica ili pouka kako se gotove svakakva jela za koju je Đuro Deželić skupljao recepte. Povodom obilježavanja 100. obljetnice, izdana je nova Hrvatska kuharica. Međutim, kako su se kulinarske okolnosti promijenile, ovo novo izdanje donosi stare recepte malo prilagođene kuhinjama iz 1976. Tako se, primjerice, umjesto kuhana mlijeka koristi slatko vrhnje. Navedeno nam  odgovara jer su recepti slični onima iz današnjih kuharica.

U nastavku članka donosimo recept te ćete moći vidjeti kako je tekla priprema ovog osvježavajućeg deserta, no prije toga ide kratki uvod u povijest kave!

Od napitka iz predaja do blagoslovljenog napitka

Teško je točno odrediti kada je otkrivena kava i sve njezine prednosti, ali zato postoje predaje koje popunjavaju povijesne praznine. Jedna od njih vodi nas stoljećima unazad, u Etiopiju. Pastir Kaldi zamijetio je nešto vrlo neobično. Kada su njegove koze jele plodove određenog drveta, postale su živahnije i energičnije. Isto tako, bile su i budne cijelu noć.

Plodovi drva kave. Fotografija preuzeta: TREATT.

Kaldi je svoje opažanje podijelio s opatom obližnjeg samostana koji se odmah zainteresirao! Odlučio je napraviti napitak od plodova tog neobičnog drveta. Ubrzo je shvatio da mu je upravo taj napitak pomogao da ostane budan i koncentriran tijekom večernje molitve! Otkriće je podijelio s ostalim opatima i tako se, prema predaji, priča o kavi počela širiti. Nakon što je stigla do Arapskog poluotoka, njezino putovanje do ostatka svijeta bilo je nezaustavljivo!

Do 16. stoljeća su u kavi obilno uživali stanovnici Perzije, Egipta, Sirije, Turske itd. Ispijala se u domovima, ali i u qahveh khaneh, odnosno u javnim kavanama koje su se počele pojavljivati diljem Bliskog istoka. Ispijanje kave postalo je društveni ritual oko kojeg se ispreplitalo druženje, informiranje o novostima, sklapanje poslova i zabava. Europljani su se sa svojih putovanja na Bliski istok vraćali s pričama o neobičnom tamnom piću, a kava je do 17. stoljeća zadobila na popularnosti i u Europi. Međutim, nisu svi blagonaklono gledali na dolazak ovog pića!

„Kofetaria”, Ivana Kobilca, 1888. Preuzeto: Historic Cafes Route.

Neki su kavi pristupali sa sumnjom i strahom, a zbog gorkog okusa su njezino kreiranje čak pripisivali vragu. Dio svećenstva bio je iznimno zabrinut da će ovaj napitak iskvariti pripadnike njihove kongregacije! Kontroverze oko kave su se toliko zahuktale da je papa Klement VIII. morao sam provjeriti o kakvom je točno piću riječ i kakve opasnosti ono nosi. Kušao je kavu, te mu se ona toliko svidjela da je na kraju odbacio teorije o njezinoj štetnosti za duše kršćana.

A sad, kad znamo da imamo i papinski blagoslov za konzumaciju kave, prijeđimo na recept!

Recept

Sirovine:
  • 14 dkg svježe pržene kave
  • 4 dcl slatkog vrhnja
  • 8 žumanjaka
  • 20 dkg šećera
  • vode prema potrebi
Sastojci potrebni za izradu sladoleda od kave. Fotografija: Čuvarice vremena.
Postupak:

Od svježe mljevene kave kuhajte s vrlo malo vode kavu. Dodajte slatko vrhnje, malo prokuhajte, odmaknite s vatre, pokrijte i pustite da stoji pola sata. Zatim procijedite kavu kroz sito ili platno, pa dodajte kristalni šećer, promiješajte i onda umiješajte postepeno žumanjke. To stavite na slabu vatru, miješajte neprekidno mikserom dok se smjesa ne zgusne. Pustite da se smjesa ohladi, zatim je protisnite kroz sito, nalijte u čaše, u male zdjelice ili veću zdjelu. Ohlađenu smjesu stavite u gornji pretinac hladionika za zamrzavanje.

Kako je prošlo rekreiranje recepta?

Recept je poprilično lagano slijediti, a sladoled je ispao vrlo kremast i ukusan. Nije presladak, a okus kave je intenzivan. Prije konzumiranja sladoleda, preporučujemo da ga izvadite na sobnu temperaturu na neko vrijeme kako bi se malo otopio i bio spreman da uživate u njemu.

Gotov sladoled možete ukrasiti po želji te uživati u slojevitom okusu kave. Fotografija: Čuvarice vremena.

Želite rekreirati više povijesnih recepata? Kliknite na rubriku Gastro izazovi i uživajte!

Literatura:

Leave a Comment

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Scroll to Top