{"id":5859,"date":"2025-04-13T10:24:06","date_gmt":"2025-04-13T10:24:06","guid":{"rendered":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/?p=5859"},"modified":"2025-04-13T11:15:25","modified_gmt":"2025-04-13T11:15:25","slug":"krv-nije-voda-mocne-zene-aleksandrovog-kruga","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/2025\/04\/13\/krv-nije-voda-mocne-zene-aleksandrovog-kruga\/","title":{"rendered":"Krv nije voda: mo\u0107ne \u017eene Aleksandrovog kruga"},"content":{"rendered":"\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

U pro\u0161lom tekstu o \u017eenama Aleksandrovog kruga<\/a> podijelile smo s Vama pri\u010du o Aleksandrovim dru\u017eicama: kurtizanama, ljubavnicama i vjen\u010danim suprugama. Svaka od njih ostavila je poseban trag u Aleksandrovom \u017eivotu, no svima njima, osim dijeljenja postelje, zajedni\u010dka je i karakteristika da su bile uglavnom pasivne promatra\u010dice povijesti.\u00a0<\/span><\/p>

Od ove liste odska\u010du Aleksandrove legendarne ljubavnice Talestrida i Kleopis te vjen\u010dana supruga Roksana. Legendarne ljubavnice bile su vladarice svojih naroda, a samim time i aktivne kroja\u010dice vlastitih sudbina. Roksana je pak nakon Aleksandrove smrti poku\u0161avala osigurati tron njihovom sinu. Ostale \u017eene vi\u0161e su poslu\u017eile kao zabava i razonoda.<\/span><\/p>

Nisu samo one bile va\u017ean dio Aleksandrovog \u017eivota. Tu su i njegova majka Olimpija, zatim sestra Kleopatra i polusestre Tesalonika te Kinana, a na koncu i ne\u0107akinja Adea Euridika. Osim \u0161to su dijelile istu krv s Aleksandrom, njihove pri\u010de iznimke su koje potvr\u0111uju pravilo. Niti jedna od njih nije prihvatila etiketu podre\u0111ene \u017eene u tada\u0161njem dru\u0161tvu.\u00a0<\/span><\/p>

Aktivno su se borile za bolju budu\u0107nost. Za vrijeme Aleksandrova \u017eivota, djelovale su u sjeni velikog vladara, no za njegov boljitak. Najvi\u0161e stupaju na povijesnu scenu u borbi dijadoha za Aleksandrovo naslje\u0111e. Bile su ambiciozne, mo\u0107ne, neustra\u0161ive\u2026 Kao takve ulijevale su strah u kosti Aleksandrovih generala.\u00a0<\/span><\/p>

Morali su ih se rije\u0161iti po\u0161to-poto: gotovo svima je Su\u0111enica Antropa prerano presjekla nit \u017eivota. No nisu skon\u010dale uzaludno. Sve one borile su se za bolje sutra, za osiguranje makedonskog prijestolja. Povijest ih je zapamtila kao prave lavice.<\/span><\/p>

Ovo je njihova pri\u010da. \ud83d\ude42<\/span><\/p>

MAKEDONSKA MEDUZA: majka Olimpija<\/b><\/h4>
\"\"
Prikaz Olimpije na rimskom novcu. Izvor: https:\/\/en.wikipedia.org\/wiki\/Olympias<\/a><\/figcaption><\/figure>

Olimpija je bila epirska princeza. Ova \u017eena <\/span>je<\/span>\u00a0<\/span>\u00a0n<\/span>ekoliko puta mijenjala ime. Ro\u0111ena je kao Poliksena, k\u0107i kralja Neoptolema I., vladara epirskog plemena Molosijaca. Neoptolem je postao Filipov saveznik.\u00a0<\/span><\/p>

Savez je rezultirao diplomati\u010dkim brakom 357.g. pr. Kr. Postala je jedna od sedam supruga makedonskog kralja Filipa II., kojem je rodila sina Aleksandra Velikog nekoliko mjeseci nakon vjen\u010danja. Nakon udaje za Filipa, preuzela je ime Mirtala. Godine 356. pr. Kr. Filip je pobijedio na Olimpijskim igrama, te je u tu \u010dast postala Olimpija. Kasnije ju jo\u0161 nazivaju i Stratonika. S Filipom je imala i k\u0107i, princezu Kleopatru.\u00a0<\/span><\/p>

Filip je imao sna\u017ean utjecaj u susjedstvu. Uspio je pobijediti gr\u010dke polise, te je nakon toga 337. g. osnovao Korintsku ligu. Nakon \u0161to se Filip drugi puta o\u017eenio s Kleopatrom, k\u0107eri makedonskog aristokrata Atala, Olimpija se vratila u svoj rodni kraj. U to vrijeme\u00a0<\/span>je<\/span>\u00a0<\/span>Epirom vladao molosijski kralj Aleksandar, Olimpijin brat. Da bi odr\u017eao dobrosusjedske odnose, Filip je dogovorio i brak k\u0107eri Kleopatre sa svojim \u0161ogorom Aleksandrom 336. pr. Kr.\u00a0<\/span><\/p>

Olimpija se vratila u Makedoniju da bi prisustvovala vjen\u010danju koje je zavr\u0161ilo atentatom na Filipa. Mnogi smatraju da je upravo ona naredila atentat na supruga<\/a>, kako bi njezin sin postao novi makedonski kralj. <\/span>Bilo kako bilo, Aleksandar je preuzeo vlast i krenuo u napad protiv Perzijanaca. Olimpija je zatim naredila ubojstvo jedne od Filipovih udovica i malodobnog sina.<\/span><\/p>

Imala je veliki utjecaj na Aleksandra. Neki izvori ka\u017eu da mu je \u010desto u mladosti \u0161aputala da ju je u no\u0107i njegovog za\u010de\u0107a posjetio sam vrhovni bog Zeus kako bi blagoslovio njegovo ro\u0111enje. Drugi izvori pak govore da mu je \u010desto govorila da je sam Zeus njegov pravi otac, pa je i samim time Aleksandar bog i predodre\u0111en za velike stvari.<\/span><\/p>

No\u0107 prije konzumiranja njihovog braka, Olimpija je sanjala da je grom pao na njezino tijelo, \u0161to je zapalilo veliku vatru, \u010diji su se podijeljeni plamenovi raspr\u0161ili na sve strane, a zatim su se ugasili. A Filip je, neko vrijeme nakon \u0161to se o\u017eenio, sanjao da je zape\u010datio tijelo svoje \u017eene pe\u010datom, \u010diji je otisak, kako se moglo zamisliti, bio lik lava.<\/span><\/i>\u00a0 [Plutarch, Alexander 2]<\/span><\/p><\/blockquote>

Tijekom Aleksandrovih vojnih kampanji, ostala je u Makedoniji. Aleksandar nije njoj dao makedonsko regentstvo, ve\u0107 Antipateru (Filipovom generalu i diplomatu koji je pomogao Aleksandru u usponu na tron). Bez obzira na to, majka i sin \u010desto su razmjenjivali pisma i darove<\/a>. Tri godine nakon Aleksandrovog preuzimanja prijestolja, pronalazimo je opet kod Molosijaca. Naime, njezin brat je umro tijekom vlastite kampanje u ju\u017enoj Italiji. Postala je regentica svom ne\u0107aku Eakidi.<\/span><\/p>

\"\"
Prikaz Aleksandra i Olimpije, Schonbrunn. Izvor: https:\/\/en.wikipedia.org\/wiki\/Olympias<\/a><\/figcaption><\/figure>

\u00a0Nakon Aleksandrove smrti, krenula je borba za njegovo nasljedstvo. Perdika, Aleksandrov general, postao je regentom\u00a0 u ime Aleksandrovog sina i mentalno zaostalog\u00a0 brata, Filipa Aridaja (sin Filipa i Tesalke Filine, konkubine), za kojeg se \u0161u\u0161kalo da mu je Olimpija o\u0161tetila um jo\u0161 u djetinjstvu. Poku\u0161ao je i o\u017eeniti Antipaterovu k\u0107i Niceju, no Olimpija ga je nagovorila da o\u017eeni njezinu k\u0107er Kleopatru.\u00a0<\/span><\/p>

Antipater je poludio i zapo\u010deo gra\u0111anski rat, pobijedio <\/span>je<\/span>, postao regentom kraljevske obitelji, no brzo je umro. Njegovu ulogu preuzeo je Poliperchon, kojeg je pak iz Makedonije protjerao Antipaterov sin Kasandar. Poliperhon je pobjegao u Epir kod Olimpijade s Roksanom i malim Aleksandrom. Kasandar je pak zarobio Filipa Aridaja.<\/span><\/p>

Olimpija je u tom trenutku vidjela da je Kasandar velika prijetnja njezinom unuku. Preuzela je vojsku svoga ne\u0107aka Eakida i ostatke Poliperchoneve vojske te napala Makedoniju. Uspjela je uhvatiti Filipa koji je odmah smaknut s brojnim Kasandrovim prista\u0161ama. Nakon toga, krenula je Kasandrova vojska na Olimpijadu. Zapo\u010dela je opsada Pidne.\u00a0<\/span><\/p>

Poliperhon i Eakida poku\u0161avali su ju osloboditi, no bezuspje\u0161no. Predala se. Kasandar joj je obe\u0107ao da \u0107e ju po\u0161tediti, no odmah je smaknuta 316. Ubrzo nakon nje, u tajnosti su smaknuti Roksana i mali Aleksandar.<\/span><\/p>

\"\"
Kasandar nare\u0111uje Olimpijino ubojstvo, Jean -Joseph Tailasson, 1799. Izvor: https:\/\/en.wikipedia.org\/wiki\/Olympias<\/a><\/figcaption><\/figure>

Filipovo nasljedstvo i posljednje dvije godine Olimpijinog \u017eivota bile su pune krvoproli\u0107a, a mnogi autori – i anti\u010dki i moderni – smatraju je okrutnom \u017eenom. Ovo je pretjerano. Poku\u0161avala je pre\u017eivjeti i pobrinuti se za nasljedstvo sina i unuka. Od mnogih makedonskih vo\u0111a koji su sudjelovali u gra\u0111anskim ratovima nakon smrti Aleksandra Velikog, ona je bila jedna od rijetkih koji se nisu borili za svoju vlast, ve\u0107 za legitimnu dinastiju<\/span><\/i>. (Jona Lendering)<\/span><\/p><\/blockquote>

Olimpija je dosta omra\u017eena u anti\u010dkoj i modernoj literaturi. Kao razlog tome navode se spekuliranja da je naredila ubojstva supruga, njegove \u017eene i malodobnog sina, zatim da je kriva za o\u0161te\u0107enje mentalnog zdravlja Filipa Aridaja.\u00a0\u00a0<\/span><\/p>

No dio literature divi joj se radi snage koju je pokazivala za svoga \u017eivota. Bila je svojedobno previ\u0161e mo\u0107na za anti\u010dko poimanje \u017eenske uloge u dru\u0161tvu, zato je i podlijegala o\u0161trim kritikama i negativnoj karakterizaciji. S druge strane, bila je \u010duvena Aleksandrova majka te je izazivala i jo\u0161 uvijek izaziva divljenje i strahopo\u0161tovanje mnogih. Sna\u017ena je to \u017eena koja je krojila vlastitu sudbinu, koja nije pitala mu\u0161karce za mi\u0161ljenje, ve\u0107 im se o\u0161tro suprotstavljala. Bila je premo\u0107na da bi ostala \u017eivom.<\/span><\/p>

MAKEDONSKA HELENA: sestra Kleopatra<\/b><\/h4>
\"\"
Prikaz Kleopatre nije o\u010duvan do dana\u0161njih dana. Ova slika moderna je ilustracija. Izvor: https:\/\/albanopedia.com\/biographies\/cleopatra-of-macedon<\/a><\/figcaption><\/figure>

Kleopatra je bila k\u0107i Filipa i Olimpije te\u00a0<\/span>Aleksandrova<\/span> jedina biolo\u0161ka sestra. Nakon \u0161to je Olimpija dobrovoljno oti\u0161la u Epir nakon Filipove druge svadbe, Kleopatra je ostala kod oca da bi mu poslu\u017eila kao diplomati\u010dko oru\u017eje. Postala je kraljicom epirskih Molosijaca udav\u0161i se za svog ujaka Aleksandra. Svadba se dogodila 336. g. Fe\u0161ta je zavr\u0161ila tragi\u010dno: Filip <\/span>je<\/span>\u00a0<\/span>ubijen<\/span>\u00a0<\/span>u atentatu.<\/span><\/p>

\u00a0<\/p>

Brak je potrajao nekoliko godina i rezultirao ro\u0111enjem dvoje djece: sina Neoptolema i k\u0107eri Kadme. Kleopatra je postala udovicom nakon \u0161to je Aleksandar poginuo u vojnoj kampanji na jug Italije. Kleopatra ga je pratila u tom pohodu te se nakon njegove smrti vratila u Molosiju.<\/span><\/p>

Izvori nam otkrivaju i da je snabdijevala Aleksandrovu vojsku sa \u017eitom iz Korinta i Kirene. Naime, njezino ime nalazi se na popisu opskrbljiva\u010da, \u0161to je ina\u010de obi\u010daj isklju\u010divo vezan uz mu\u0161karce. Ta \u010dinjenica dokazuje da je Kleopatra vladala Molosijom neko vrijeme nakon suprugove smrti.\u00a0<\/span><\/p>

U prilog tome govori i stari epirski obi\u010daj da \u017eena vlada kao regentica umjesto umrlog supruga iako su im sinovi maloljetni. Izvori ka\u017eu da je Aleksandar Veliki podr\u017eavao svoju sestru kao regenticu Molosije, dok se ne\u0107kao bi li\u00a0<\/span>\u017eena<\/span>\u00a0<\/span>mogla biti regentica Makedonije. \u0160tovi\u0161e, njezino ime pojavljuje se na therodokoi<\/em>, listi svetih ambasadora iz Arga iz 334.-333.g., kao ambasadorice iz Epira. Danas se smatra da je u njezino vrijeme Epir postao unija nekoliko plemena (me\u0111u kojima su i Molosijci i Tesprotjani), a mogu\u0107e je da je upravo ona zaslu\u017ena za to ujedinjenje.<\/span><\/p>

Kada je Aleksandar Veliki krenuo na Egipat, Makedonijom je u njegovo ime vladao Antipater. Olimpijada se nije s njim slagala, pa se vratila 330. u Molosiju. No dio znanstvenika smatra da majka i k\u0107i tako\u0111er nisu mogle prona\u0107i zajedni\u010dki jezik, pa je Kleopatra sa svoje dvoje djece otputovala u makedonsku prijestolnicu Pelu. U Peli je neko vrijeme bila Antipaterovom go\u0161\u0107om.<\/span><\/p>

Plutarh je pak za\u010dinio pri\u010du iskazom da je su se majka i k\u0107i urotile protiv Antipatera, odnosno da su \u017eeljele smanjiti njegov utjecaj za vrijeme Aleksandrovog izbivanja. Olimpijada je tako zagospodarila Epirom, a Kleopatra Makedonijom, odnosno Kleopatra se vratila u Makedoniju negdje pred kraj Aleksandrove vladavine. Ve\u0107ina suvremenih znanstvenika prihva\u0107a mogu\u0107nost ove politi\u010dke unije, kao \u0161to su to u\u010dinile Aleksandrova polusestra Kinana i njezina k\u0107i Adea Euridika.<\/span><\/p>

U svakom slu\u010daju, Aleksandar je odr\u017eavao blisku vezu sa svojom pravom sestrom. Poslao joj je osvojena vojna obilje\u017eja nakon osvajanja Gaze,a ona je pak bila njegova posrednica u slu\u010daju tiranina Herakleje, Dioniza.<\/span><\/p>

Nakon \u0161to je Aleksandar Veliki umro 323., naslijedio ga je njegov polubrat Filip Aridej, koji je bio kopile i smatran neura\u010dunljiv za vladanje. U njegovo ime vladao je Perdika. Carstvo je bilo izrazito nestabilno. Atenjani su pripremali ustanak: istjerali su Makedonce iz svog grada. Nakon toga su zauzeli Termopile. U me\u0111uvremenu je Antipater krenuo na njih, no uspjeli su ga pobijediti.<\/span><\/p>

U ovaj sukob umije\u0161ala se Kleopatra. Odlu\u010dila je osigurati sebi i svojoj djeci makedonsko prijestolje. Ponudila je brak Leonatu, Aleksandrovom suborcu i tjelohranitelju, kojeg je Perdika postavio za frigijskog satrapa. Leonat je pristao i krenuo u gu\u0161enje gr\u010dkog ustanka. U Lamiji je oslobodio Antipatera gr\u010dke opsade, no poginuo je u ovom pohodu. Kleopatra je ostala bez va\u017enog i sna\u017enog mu\u0161karca s kojim bi ozbiljno zaprijetila Filipu Arideju.<\/span><\/p>

\"\"
“Najdra\u017ei”, John William Godward, 1901. Autorova scena koja se mo\u017ee povezati s Kleopatrinim boravkom u Sardu. Izvor: https:\/\/albanopedia.com\/biographies\/cleopatra-of-macedon<\/a><\/figcaption><\/figure>

Zatim se okrenula Perdiki. Oti\u0161la je u Sard u satrapiji Lidiji. Izvori ka\u017eu da mu je jo\u0161 Olimpija ponudila ruku svoje k\u0107eri, no danas se smatra da je lako mogu\u0107e da je Kleopatra sama preuzela inicijativu.<\/span><\/p>

No Perdika je bio zaru\u010den za Antipaterovu k\u0107i. Kleopatra je ostala u Sardu i postala njegova guvernerica. Zanimljiva je \u010dinjenica da je satrapija Lidija postala tre\u0107i teritorij, uz Epir i Makedoniju, gdje je Kleopatra kao jedna \u017eena imala sna\u017ean utjecaj i kontrolu.<\/span><\/p>

Perdika je na koncu razvrgnuo zaruke i odlu\u010dio o\u017eeniti Kleopatru. Navukao je na sebe Antipaterov bijes. Antipateru, vrhovnom europskom zapovjedniku, priklonili su se generali koji nisu \u017eeljeli Perdiku za kralja: satrap Egipta Ptolemej, generali Krater i Antigon Monoftalmus.\u00a0<\/span><\/p>

Po\u010deo je Prvi dijado\u0161ki rat krajem 322. Nakon godinu i pol dana, Perdika je izgubio na obalama Nila. Antipater je sada postao regent 320.g. Kleopatra se pak priklonila Perdikinom generalu Eumenu, koji je nastavio voditi gerilske bitke, no ne zadugo. Pomirila se s Antipaterom, a nakon njegove smrti 319.g. nastanila se u Sardu. Ostala je neudana.<\/span><\/p>

\u00a0<\/span>On [Eumen] je zatim oti\u0161ao na Sard kod Kleopatre, sestre Aleksandra Velikog, s namjerom da upotrijebi njezin utjecaj kako bi osigurao lojalnost svojih vojnika i vi\u0161ih \u010dasnika, koji bi time mislili da je kraljevska vlast na strani koju favorizira Aleksandrova sestra. Aleksandrova veli\u010dina zahtijevala je takvo po\u0161tovanje da su se \u010dak i \u017eene koristile kao put do presti\u017ea koji je dodijelio njegovo sveto ime. (Justin. XIV. 1. 7-8).<\/span><\/i><\/p><\/blockquote>

Antigon Monoftalamus zatvorio ju je u ku\u0107ni pritvor, gdje je provela 10 godina. U me\u0111uvremenu, njezin sin Neoptolem postao je kralj Molozije, ali je i svrgnut nakon nekoliko godina. Godine 308. ukazala joj se prilika da se oslobodi zato\u010denosti.\u00a0<\/span><\/p>

\u00a0<\/span>Generali bi prije zapo\u010deli rat nego prihvatili da je Kleopatra na\u0161la mu\u017ea. <\/span><\/i>(dana\u0161nja teorija)<\/span><\/p><\/blockquote>

Egipatski faraon te njezin prijatelj iz djetinjstva, Ptolomej, posjetio je Egejsko more. Ponudio joj je brak. Kleopatra je uspjela pobje\u0107i iz Sarda, no brzo je uhva\u0107ena i ubijena u Sardu. Antigon joj je priredio veliki sprovod, no danas se smatra da ju je dao ubiti.<\/span><\/p>

Po svemu sude\u0107i, Kleopatra je imala sna\u017ean utjecaj u dru\u0161tvu, a Aleksandrovi generali poku\u0161avali su je ukrotiti. S jedne strane je bila premo\u0107na \u017eena, ona koja je jednom trenutku imala pod sobom Epir, Makedoniju i Lidiju. S druge strane, nosila je Aleksandrovu krv u svojim venama te je veza s njom donosila legitimitet za vlast. No prema dana\u0161njim mi\u0161ljenjima, nakon godina poku\u0161avanja pronalaska rje\u0161enja za njezinu situaciju, generali su je ipak smaknuli:\u00a0\u00a0<\/span><\/p>

\u00a0<\/span>Predstavljala je previ\u0161e mo\u0107i da bi ostala \u017eiva. <\/span><\/i>(dana\u0161nja teorija)<\/span><\/p><\/blockquote>

\u00a0<\/span>MAKEDONSKA AMAZONKA: polusestra KINANA<\/b><\/h4>
\"\"
Prikaz Kinane nije o\u010duvan do dana\u0161njih dana. Ova slika nastala je uz pomo\u0107 moderne tehnologije. Izvor: https:\/\/albanopedia.com\/biographies\/cleopatra-of-macedon<\/a><\/figcaption><\/figure>

Kinana je bila Aleksandrova polusestra, ro\u0111ena 357. g. kao k\u0107i Filipa II. i Audate, najstarije k\u0107i dardanskog (ilirskog) kralja Bardisa.<\/span><\/p>

Naime, ilirska plemena i Makedonci desetlje\u0107ima su ratovali. Ilirski napadi i pusto\u0161enja bili su izrazito jaki u doba kralja Dardanaca, Bardisa. Makedonija je bila na rubu uni\u0161tenja 359.g. Idu\u0107e godine makedonsku vlast preuzeo je Filip II. i stao na kraj dardanskim razaranjima. Pobijedio je Bardisa, koji je pretrpio stra\u0161ne gubitke. Makedonci i Ilirci napokon su proglasili mir i spojili svoje dvije kraljevske obitelji. Naime, Filip je o\u017eenio ilirsku princezu Audatu, Bardisovu najstariju k\u0107er. Audata je bila prva od Filipovih sedam supruga. Godinu dana kasnije (357.) ro\u0111ena je Kinana.<\/span><\/p>

Iako je odrasla na makedonskom dvoru zajedno s Aleksandrom, brigu o njezinom odgoju imala je Audata. Kinanu je njezina majka odgajala prema tipi\u010dnom ilirskom obi\u010daju: u\u010dila ju je umije\u0107u ratovanja. Kinana je postala prava princeza ratnica. Pratila je oca i makedonsku vojsku u kampanjama protiv ilirskih plemena. Osobno se borila u bitkama, no postala je poznata po borbi protiv ilirske kraljice Kerije. Suvremeni izvori o njihovoj bitci nisu sa\u010duvani, ve\u0107 je o tome pisao Polien 450 godina kasnije. U\u0161la je u legendu.<\/span><\/p>

Udala se za Aminta 337., Filipovog ne\u0107aka (bio je sin prethodnog kralja Perdike II.). Godinu dana kasnije iz ovog braka ro\u0111ena je k\u0107i Adea. Nakon uspje\u0161nog atentata na Filipa II., poku\u0161ala je nagovoriti Amintu da preuzme vlast. No, Aminta se nije usudio. Hrabriji i odlu\u010dniji od njega bio je Aleksandar. Odmah po preuzimanju prijestolja, Kinana je postala udovica.\u00a0<\/span><\/p>

Aleksandar je odlu\u010dio i da postane njegovo diplomatsko oru\u017eje. Zaru\u010dio ju je za lojalnog kralja saveznika, Langara, vladara Agrijana (peonsko-tra\u010dko pleme Gornjeg Strimona u dana\u0161njoj Bugarskoj). No brak nije realiziran jer je Langar misteriozno umro. Znanost danas vjeruje da ga je najvjerojatnije Kinana otrovala kako ne bi postala Aleksandrova diplomatska marioneta. Ostala je udovica do kraja \u017eivota.<\/span><\/p>

Za vrijeme Aleksandrove vladavine jako malo imamo podataka o Kinani. Znamo da je ostala u Makedoniji i posvetila se vojni\u010dkom odgoju vlastite k\u0107eri. Njezino daljnje stupanje na povijesnu scenu pronalazimo tek nakon Aleksandrove smrti i u doba dijadoha. Kinana je vidjela svoju priliku u iskori\u0161tavanju Filipa Arideja, novog (nepodobnog) makedonskog kralja. Odlu\u010dila je udati svoju k\u0107er Adeau\u00a0 za njega. S obzirom na to da su svi smatrali da je Filip Aridej samo marionetski kralj, Kinana je mislila da bi preko njega i vlastite k\u0107eri <\/span>mogla<\/span>\u00a0<\/span>svojoj liniji <\/span>osigurati\u00a0<\/span>\u00a0makedonski tron.<\/span><\/p>

\"\"
Prikaz Kinane s pomo\u0107u moderne tehnologije. Izvor: https:\/\/albanopedia.com\/biographies\/cynane<\/a><\/figcaption><\/figure>

U to vrijeme, Filip Aridej nalazio se u Babilonu (bio je tamo u trenu Aleksandrove smrti jer ga je Aleksandar svukud vucarao sa sobom). Kinana je okupila dio makedonske vojske i krenula na Babilon. Perdika je poslao Antipatera da ju zaustavi, no Kinana je pobijedila u bitci i oslobodila si put prema Babilonu.<\/span><\/p>

Perdika je dao zadatak obrane Babilona svom bratu Alketi. Igrao je na kartu njihovog dru\u017eenja na makedonskom dvoru dok su bili djeca. Alketa ju je trebao mirno natjerati na povratak u Makedoniju. Krenuo je prema Kinaninoj vojsci. Vojske su se susrele kod Helesponta. Zapovjednici\u00a0\u00a0<\/span>su<\/span>\u00a0<\/span>se<\/span>\u00a0<\/span>odlu\u010dili\u00a0<\/span>privatno susresti <\/span>prije bitke. \u010cim ga je vidjela, Kinana ga je po\u010dela grditi i pozvala na otvorenu borbu izme\u0111u njih dvoje, no\u00a0 Alketa je izvukao svoj ma\u010d i ubio ju na licu mjesta, misle\u0107i da \u0107e njezina vojska prije\u0107i na njegovu stranu.<\/span><\/p>

Me\u0111utim, njezina vojska izrazito ju je cijenila. Ipak je bila polusestra slavnog Aleksandra. Iskazali su toliki bijes da bi se i sami bogovi sakrili u mi\u0161ju rupu. Natjerali su Alketu da ispuni Kinaninu \u017eelju. Njezina k\u0107i Adea udana je za Filipa Aridaja i postala je novom makedonskom kraljicom.<\/span><\/p>

Kinana, Filipova k\u0107i, bila je poznata po svom vojnom znanju: vodila je vojske i na bojnom polju bila na njihovom \u010delu. U borbama s Ilirima, ona je svojom rukom ubila njihovu kraljicu Caeria; i velikim pokoljem potukla ilirsku vojsku. Udala se za Amintu, Perdikina sina; i, ubrzo nakon \u0161to ga je izgubila, nikada nije htjela uzeti drugog mu\u017ea. S Amintom je imala jedinu k\u0107er po imenu Euridiku: kojoj je dala vojno obrazovanje i uputila je u znanost rata. Nakon Aleksandrove smrti, isklju\u010div\u0161i kraljevsku obitelj, njegove generale koji su me\u0111u sobom podijelili njegovu vlast, pre\u0161la je Strymon; probijaju\u0107i se pred Antipaterom, koji joj je osporio prolaz preko toga. Zatim je pro\u0161la Helespont, kako bi se susrela s makedonskom vojskom: kada je Alketa s mo\u0107nom silom napredovao da joj da bitku. Makedonci su isprva zastali ugledav\u0161i Filipovu k\u0107er i Aleksandrovu sestru: dok je, nakon \u0161to je prekorila Alketu zbog nezahvalnosti, nepokolebljiva pred brojem njegovih snaga i njegovim stra\u0161nim pripremama za bitku, ona se hrabro uhvatila u ko\u0161tac s njim; odlu\u010dila na slavnu smrt, umjesto da, li\u0161ena svoje vlasti, prihvati privatan \u017eivot, nedostojan Filipove k\u0107eri. (Polien, Strategemata)<\/span><\/i><\/p><\/blockquote>

Prema tome, Kinana je od najranijeg djetinjstva bila prava ratnica, oli\u010denje svoje majke, tako\u0111er slavne ilirske ratnice. Podsje\u0107ala je na legendarne Amazonke. Svoje znanje i umije\u0107e provodila je u djelo. Vo\u0111ena \u017eeljom da preko vlastite k\u0107eri osigura makedonsku vlast, postala je strah i trepet Aleksandrovim generalima. Takvu neustra\u0161ivu \u017eenu mogla je smiriti jedino smrt.<\/span><\/p>

MAKEDONSKA AMAZONKA MLA\u0110A: ne\u0107akinja Adea Euridika<\/b><\/h4>

Adea je bila<\/span> k\u0107i Kinane i Aminte. Kinana je na nju prenosila znanje svojih ilirskih korijena o ratnom umije\u0107u. Adea je tako\u0111er bila princeza ratnica koja je, postav\u0161i makedonskom kraljicom, nastavila maj\u010dinim stazama. Preuzela je ime Euridika II., po \u010demu je i povijest vi\u0161e poznaje, u \u010dasti imena Euridike I., majke Filipa II.<\/span><\/p>

Euridika je bila prava vladarica iza povijesne kulise. Vladala je svojim bolesnim suprugom, pogotovo nakon Perdikine smrti. U ime svoga mu\u017ea, sklapala je ugovore, vodila diplomatske misije, \u010dak se javno obra\u0107ala narodnoj skup\u0161tini i vojsci. Govorila je da ima nasljedno pravo na prijestolje. Ipak su joj preci i prethodnici Perdika III. i Filip II.\u00a0<\/span><\/p>

\"\"
Grafika koja prikazuje makedonski kraljevski par, Adeu Euridiku i Filipa Aridaja. Izvor: https:\/\/albanopedia.com\/biographies\/adea-eurydice<\/a><\/figcaption><\/figure>

Nazivala se za\u0161titnicom kraljeva. Gotovo je izazvala pobunu u vojsci. Njezine planove su ipak pomrsili generali Perdika i Antipater. Antipater se vratio u Makedoniju i vladao kao regent kraljeva Filipa III i malog Aleksandra IV.<\/span><\/p>

Ipak, njezin glavni neprijatelj nije bio mu\u0161karac. Uskoro je to postala Olimpija. Olimpiji se nije svidjela njezina mo\u0107. Odlu\u010dila joj je stati na kraj i osigurati tron svom maloljetnom unuku.<\/span><\/p>

Nakon Antipaterove smrti, biv\u0161e Aleksandrovo carstvo podijelilo se na dva tabora, odnosno na Olimpiju protiv Euridike (koja je bila na Kasandrovoj strani). Ove dvije mo\u0107ne \u017eene uskoro su se suo\u010dile na bojnom polju. Olimpija je krenula iz Epira, s tada\u0161njim Antipaterovim nasljednikom Polipernom, na zapad Makedonije, odjevena kao Dionizijeva poklonica. Euridika joj je preprije\u010dila put, ja\u0161u\u0107i konja u mu\u0161koj vojnoj opremi.<\/span><\/p>

Dvije vojske su se susrele u Euiji, neidentificiranom mjestu u dana\u0161njoj jugoisto\u010dnoj Albaniji. Euridikina vojska je odlu\u010dila dezertirati i prikloniti se majci Aleksandra Velikog. Olimpija je naredila njezino i Filipovo uhi\u0107enje.\u00a0<\/span><\/p>

Euridika je prvo zatvorena, a Filip je izgladnjivan do smrti 317.g. Nakon toga je Euridika prisiljena na samoubojstvo. Olimpija je napokon vladala Makedonijom u ime malodobnog unuka Aleksandra IV., no brzo je opsjedana u Pidni i na koncu ubijena 316.g. Kasandar je mogao mirno preuzeti makedonski tron. Antipatridi su pobijedili.<\/span><\/p>

\"\"
Grafika koja prikazuje Euridikino samoubojstvo nad mrtvim Filipom. Izvor: https:\/\/albanopedia.com\/biographies\/adea-eurydice<\/a><\/figcaption><\/figure>

Kasandar je 316.g. priredio veliki pogreb u \u010dast Euridike, Filipa Arideja i Kinane, da bi pokazao da on kao novi vladar ipak po\u0161tuje svoje prethodnike. Njihov grob nalazi se u Egeji.<\/span><\/p>

Adea Euridika <\/span>se<\/span>, osim \u0161to je bila i vojni\u010dki potkovana, pokazala i kao izvrsna politi\u010darka. Kao \u0161to je navedeno, uspje\u0161no je vodila dr\u017eavu u ime svoga mu\u017ea, odnosno komparirala Aleksandrovim generalima u politi\u010dkim pitanjima. Gotovo je i uspjela, ali generali se ipak nisu mogli pomiriti s tim da\u00a0 njima vlada jedna \u017eena. Ipak joj je na koncu presudilo i Olimpijino iskustvo u politi\u010dko-vojnim manevrima, pa je i Euridika prerano oti\u0161la s ovoga svijeta.<\/span><\/p>

PRVA \u017dENA PO KOJOJ JE NAZVAN JEDAN GRAD: polusestra Tesalonika (Solun)<\/b><\/h4>

Tesalonika je bila k\u0107i Filipa II. i jedne od sedam supruga, Nicesipolis. Ime je dobila prema Filipovoj pobjedi u Tesaliji jer je ro\u0111ena na isti dan kad je Filip pobijedio u toj bitci. Prema tome, bila je Aleksandrova polusestra. Majka joj je brzo umrla nakon njezinog ro\u0111enja te je brigu o njezinom odgoju i obrazovanju preuzela je Olimpija koja je bila uz nju do svoje smrti.<\/span><\/p>

Kad je Aleksandar umro, imala je 21 godinu. S Olimpijom se vratila u Makedoniju 317. g. Bila je u njezinoj pratnji prilikom Olimpijinog napada na Kasandra. Kasandar ju je zato\u010dio nakon pada Pidne i Olimpijinog ubojstva. Na koncu ju je o\u017eenio i nazvao grad Tesalonika po njoj (dana\u0161nji Solun koji je danas drugi najve\u0107i u grad u Gr\u010dkoj). Najvjerojatnije je to prvi grad u povijesti nazvan po jednoj \u017eeni.<\/span><\/p>

Uz to, postoji jedna popularna gr\u010dka legenda, koju prenosimo u cijelosti:<\/span><\/p>

\"\"
“Aleksandar i njegova sestra”, Mentis Bostantzoglou, 1984. Izvor: https:\/\/www.dailyartmagazine.com\/alexander-the-great-mermaid-sister\/<\/figcaption><\/figure>

Popularna gr\u010dka legenda ka\u017ee da je Solun postala sirena koja je \u017eivjela u Egeju nakon Aleksandrove smrti. Legenda ka\u017ee da je Aleksandar, u potrazi za Fontanom besmrtnosti, uz veliki napor dohvatio bocu besmrtne vode. U nekim verzijama pri\u010de, koristio je vodu da opere kosu svoje sestre, \u010dine\u0107i je besmrtnom; u drugima, zaboravio joj je re\u0107i sadr\u017eaj tikvice i upotrijebio je za zalijevanje biljke divljeg luka. Kada je Alexander umro, njegova o\u017ealo\u0161\u0107ena sestra poku\u0161ala je okon\u010dati \u017eivot skokom u more.No, umjesto da se utopi, postala je sirena koja kroz stolje\u0107a i preko sedam mora sudi pomorcima. Pomorcima koji je sretnu uvijek postavlja isto pitanje: “Je li kralj Aleksandar \u017eiv?” (gr\u010d. \u0396\u03b5\u03b9 \u03bf \u03b2\u03b1\u03c3\u03b9\u03bb\u03b5\u03cd\u03c2 \u0391\u03bb\u03ad\u03be\u03b1\u03bd\u03b4\u03c1\u03bf\u03c2;), na \u0161to bi to\u010dan odgovor bio “On \u017eivi i kraljuje i pobje\u0111uje svijet” (gr\u010d. \u0396\u03b5\u03b9 \u03ba\u03b1\u03b9 \u03b2\u03b1\u03c3\u03b9\u03bb\u03b5\u03cd\u03b5\u03b9, \u03ba\u03b1\u03b9 \u03c4\u03bf\u03bd \u03ba\u03cc\u03c3\u03bc\u03bf \u03ba\u03c5\u03c1\u03b9\u03b5\u03cd\u03b5\u03b9!). S obzirom na ovaj odgovor, dopustila bi brodu i njegovoj posadi da sigurno otplove po mirnom moru. Svaki drugi odgovor pretvorio bi je u bijesnu Gorgonu, odlu\u010dnu da po\u0161alje brod i sve mornare na njemu na dno mora.<\/span><\/i><\/p><\/blockquote>

Legenda je vrlo zanimljiva, no samo je turisti\u010dka pri\u010da. Tesalonika (Solun)\u00a0 je\u00a0 ipak bila kraljica Makedonije. Rodila je Kasandru tri sina: Filipa, Antipatera i Aleksandra. Filip je naslijedio Kasandra nakon njegove smrti 297.g., no brzo je umro. Nakon Filipove smrti, Antipater je ubio svoju majku.\u00a0<\/span><\/p>

Izvori ka\u017eu da je to navodno u\u010dinio jer je Tesalonika (Solun) \u017eeljela da dijeli vlast s najmla\u0111im bratom, odnosno da je djelovala kao Aleksandrova regentica. Srednji sin najvjerojatnije je vidio da njegova majka ima veliki utjecaj, da mo\u017eda mo\u017ee promijeniti tradiciju naslje\u0111ivanja vlasti. To nije smio dopustiti i zato joj je okon\u010dao \u017eivot.<\/span><\/p>

Prema tome, Tesalonika (Solun) se pokazala kud i kamo manjom prijetnjom nego ostale Aleksandrove sestre. Jedan od mogu\u0107ih razloga je i to \u0161to je dugo bila pod Olimpijinom za\u0161titom. Na povijesnu scenu stupila je tek nakon njezine smrti. Ostala je toliko dugo \u017eiva jer nije bila ni blizu toliko ambiciozna i mo\u0107na kao Kleopatra ili Kinana, a opet je brak s njom donosio legitimitet za makedonsko prijestolje.<\/span><\/p>

Iako se Aleksandar IV. smatra posljednjim \u010dlanom Argeida, upravo je ona zaslu\u017ena za produljenje Aleksandrove dinasti\u010dke (polu)krvne linije. Mo\u017eda nije bila njegova biolo\u0161ka sestra, no imali su istog oca, pa je i Tesalonika dio Argeida, te je venama njezine djece tekla i ta krv. Ipak, njezina djeca ve\u0107 se smatraju dijelom dinastije Antipatrida, unato\u010d ovoj \u010dinjenici.\u00a0\u00a0<\/span><\/p>

DVIJE, TRI ZA KRAJ…<\/span><\/h4>

\"\"<\/p>

Iz svega navedenoga vidljivo je koliki je bio utjecaj dinasti\u010dkih \u017eena. Povijest su svojedobno krojile ravnopravno s mu\u0161karcima. Svaka od ovih \u017eena poku\u0161avala je na svoj na\u010din priskrbiti vlast: vojnim ili politi\u010dkim putem. NI\u0161ta druga\u010dije nego Aleksandrovi generali. \u0160tovi\u0161e, bile su opasne upravo zato \u0161to su bile krvno srodstvo pokojnog Aleksandra Velikog.\u00a0<\/span><\/p>

… <\/span>sve\u00a0 tri su to\u010dno umrle jer su bile k\u0107eri Filipa II. i Aleksandrove sestre.\u00a0 (Elizabeth Carney)<\/span><\/i><\/p><\/blockquote>

Koliko god da su mu njegovi generali bili odani za njegova \u017eivota, toliko se pak \u010dini da su nakon njegove smrti poku\u0161avali s njim pokopati i njegovu dinastiju. Iako su se nametali kao regenti njegovog sina ili su pak podr\u017eavali maloumnog Filipa Aridaja, \u010dini se da je to ipak bila krinka osiguravanja vlasti za sebe. Kasandar je napravio jo\u0161 najpametniju stvar: o\u017eenio je njegovu polusestru Tesaloniku, nakon \u0161to su uklonili sve druge prijetnje, odnosno Aleksandrove sna\u017ene dinasti\u010dke \u017eene.<\/span><\/p>

Koliko god je Kinanino te kasnije Euridikino vojno umije\u0107e moglo komparirati dijadosima, gr\u010dko-makedonski svijet ipak nije bio spreman da vlast dr\u017ei jedna sna\u017ena \u017eena, a jo\u0161 manje velika ratnica. Euridika je jedno vrijeme bila prava kraljica, ona koja je vodila makedonski svijet u ime svoga bolesnog supruga. Gotovo je pridobila svu vojsku na svoju stranu, no ipak se vojska na koncu priklonila Perdiki i Antipateru, onima koji su se isprofilirali kao \u0161ti\u0107enici maloga sina svojeg prerano preminulog kralja Aleksandra, sve zato \u0161to je bilo nedopustivo da jedna \u017eena postane vrhovna vojna zapovjednica.<\/span><\/p>

\u00a0Ipak, tu je bila i \u010duvena Olimpija, koja nije mogla dopustiti da netko drugi brine za budu\u0107nost njezinog unuka. Uspjela je barem nakratko zagospodariti Makedonijom. Kada je i Olimpija pokazala spremnost da sama krene u bitku, opet se pokazalo da tada\u0161nje dru\u0161tvo nije spremno na taj pothvat. Kasandar je iza\u0161ao kao pobjednik.<\/span><\/p>

Pokazalo se da je ipak u\u010dinkovitije i\u0107i politi\u010dkim putem. Kleopatra se u tom pothvatu pokazala izuzetno mo\u0107nom, toliko sna\u017enom da se nije smjelo dogoditi da se ona uda i rodi nasljednika. Mo\u017eda nije bila ratnica kao njezin brat, ali je zato pokazala izuzetne diplomatske sposobnosti. Manevrirala je makedonskom politi\u010dkom scenom gotovo jednako sna\u017eno kao i Aleksandar. Patrijarhalno dru\u0161tvo s takvom ambiciozno\u0161\u0107u i spretno\u0161\u0107u nije se znalo nositi. Godinama je odolijevala smrtnoj uri, no na koncu su i njoj presudili.<\/span><\/p>

S druge strane, Tesalonika je imala mirniju sudbinu. Uspjela je nad\u017eivjeti sve ove mo\u0107ne \u017eene, i to zahvaljuju\u0107i tome \u0161to je godinama bila u Olimpijinoj za\u0161titi. Drugim rije\u010dima, nije bila njezina biolo\u0161ka k\u0107i, pa je imala i druga\u010dije planove za nju. Nvedeno se pokazalo dobrim jer je pre\u017eivjela sve ove sukobe, postav\u0161i makedonskom kraljicom udajom za Kasandra. U njezinu \u010dast osnovan je i prvi grad u povijesti koji je dobio ime prema jednoj \u017eeni.\u00a0<\/span><\/p>

Na\u017ealost, presudilo joj je vlastito dijete, i to najvjerojatnije jer se pokazalo da je i ona dovoljno mo\u0107na da poljulja sigurnost njegovom nasljedstvu. Njezinom smr\u0107u, a kasnije i njezinih sinova, ugasila se krvna linija Filipa II. i Aleksandra Velikog (Argeida).<\/span><\/p>

Olimpijada, Kleopatra, Tesalonika, Kinana i Adea Euridika, sve one su bile izuzetne \u017eene, vrhunske ratnice i vrsne politi\u010darke, ba\u0161 kao i sam Aleksandar. Rekle bismo: krv nije voda<\/em>.<\/span><\/p>

\u017delite pro\u010ditati vi\u0161e ovakvih tekstova? Kliknite na rubriku\u00a0\u017denska povijest<\/a> te u\u017eivajte!<\/h4>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t<\/span>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Bibliografija:\u00a0<\/p>

Carney, Elizabeth. \u201cThe Sisters of Alexander the Great: Royal Relicts.\u201d <\/span>Historia: Zeitschrift F\u00fcr Alte Geschichte<\/span><\/i> 37, no. 4 (1988): 385\u2013404. http:\/\/www.jstor.org\/stable\/4436070.<\/span><\/p>

Carney, Elizabeth. \u201cWomen and Basileia: Legitimacy and Female Political Action in Macedonia.\u201d <\/span>The Classical Journal<\/span><\/i> 90, no. 4 (1995): 367\u201391.<\/span> http:\/\/www.jstor.org\/stable\/3297828<\/span><\/a>.\u00a0<\/span><\/p>

https:\/\/web.archive.org\/web\/20070304233526\/http:\/\/websfor.org:80\/alexander\/polyaenus\/polyaenus5.asp<\/span><\/a><\/p>

https:\/\/www.enciklopedija.hr\/clanak\/45042<\/span><\/a><\/p>

https:\/\/web.archive.org\/web\/20130901205341\/http:\/\/www.livius.org\/oa-om\/olympias\/olympias.htm<\/span><\/a><\/p>

https:\/\/web.archive.org\/web\/20131216121727\/http:\/\/www.livius.org\/cg-cm\/cleopatra01\/cleopatra_of_macedonia.html<\/span><\/a>\u00a0<\/span>https:\/\/www.jstor.org\/stable\/290125?origin=crossref&seq=1<\/a>\u00a0<\/span><\/p>

https:\/\/www.historyhit.com\/the-macedonian-amazon-who-was-cynane\/<\/span><\/a><\/p>

https:\/\/www.worldhistory.org\/Cynane\/<\/span><\/a><\/p>

https:\/\/martinifisher.com\/2024\/05\/23\/the-rise-and-fall-of-cynane-warrior-princess-and-master-matchmaker-of-ancient-macedonia\/<\/span><\/a><\/p>

https:\/\/medusaarchive.omeka.net\/exhibits\/show\/biographies\/adea-eurydice<\/span><\/a><\/p>

https:\/\/www.encyclopedia.com\/women\/encyclopedias-almanacs-transcripts-and-maps\/eurydice-c-337-317-bce<\/span><\/a><\/p>

https:\/\/gynaikesmulieres.ub.edu\/wp-content\/uploads\/2023\/10\/Justin_Olympias.pdf<\/span><\/a>\u00a0<\/span><\/p>

https:\/\/albanopedia.com\/biographies\/cleopatra-of-macedon<\/span><\/a><\/p>

https:\/\/albanopedia.com\/biographies\/adea-eurydice<\/span><\/a>\u00a0<\/span><\/p>

https:\/\/en.wikipedia.org\/wiki\/Olympias<\/span><\/a>\u00a0<\/span><\/p>

https:\/\/totallyhistory.com\/alexander-the-greats-sister-cleopatra\/<\/span><\/a>\u00a0<\/span><\/p>

https:\/\/en.wikipedia.org\/wiki\/Thessalonike_of_Macedon<\/span><\/a>\u00a0<\/span><\/p>

https:\/\/www.worldhistory.org\/Thessalonike_of_Macedon\/<\/span><\/a>\u00a0<\/span><\/p>

https:\/\/historica.fandom.com\/wiki\/Thessalonike_of_Macedon<\/span><\/a>\u00a0<\/span><\/p>

https:\/\/www.davonnajuroe.com\/alexander-the-great-mermaid-sister\/<\/span><\/a>\u00a0<\/span><\/p>

https:\/\/martinifisher.com\/2024\/05\/23\/the-rise-and-fall-of-cynane-warrior-princess-and-master-matchmaker-of-ancient-macedonia\/<\/span><\/a>\u00a0<\/span><\/p>

https:\/\/www.nationalgeographic.com\/history\/history-magazine\/article\/queen-olympias-ancient-macedonia<\/span><\/a>\u00a0<\/span><\/p>

https:\/\/gallerydemeter.com\/products\/olympias-375-316-bc-wife-of-philip-ii-mother-of-alexander-the-great-replica-head-bust-casting-stone<\/span><\/a><\/p>

https:\/\/www.dailyartmagazine.com\/alexander-the-great-mermaid-sister\/<\/span><\/a>\u00a0<\/span><\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U pro\u0161lom tekstu o \u017eenama Aleksandrovog kruga podijelile smo s Vama pri\u010du o Aleksandrovim dru\u017eicama: kurtizanama, ljubavnicama i vjen\u010danim suprugama. Svaka od njih ostavila je poseban trag u Aleksandrovom \u017eivotu, no svima njima, osim dijeljenja postelje, zajedni\u010dka je i karakteristika da su bile uglavnom pasivne promatra\u010dice povijesti.\u00a0 Od ove liste odska\u010du Aleksandrove legendarne ljubavnice Talestrida […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":5871,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"site-sidebar-layout":"default","site-content-layout":"","ast-site-content-layout":"default","site-content-style":"default","site-sidebar-style":"default","ast-global-header-display":"","ast-banner-title-visibility":"","ast-main-header-display":"","ast-hfb-above-header-display":"","ast-hfb-below-header-display":"","ast-hfb-mobile-header-display":"","site-post-title":"","ast-breadcrumbs-content":"","ast-featured-img":"","footer-sml-layout":"","ast-disable-related-posts":"","theme-transparent-header-meta":"default","adv-header-id-meta":"","stick-header-meta":"","header-above-stick-meta":"","header-main-stick-meta":"","header-below-stick-meta":"","astra-migrate-meta-layouts":"set","ast-page-background-enabled":"default","ast-page-background-meta":{"desktop":{"background-color":"var(--ast-global-color-4)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"tablet":{"background-color":"","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"mobile":{"background-color":"","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""}},"ast-content-background-meta":{"desktop":{"background-color":"var(--ast-global-color-5)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"tablet":{"background-color":"var(--ast-global-color-5)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"mobile":{"background-color":"var(--ast-global-color-5)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""}},"footnotes":""},"categories":[15],"tags":[439,415,244,443,441,445,417,444,438,437,436,442,124,440,176],"class_list":["post-5859","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vjestice-i-svetice","tag-adea-euridika","tag-aleksandar-veliki","tag-antika","tag-antipater","tag-dijadosi","tag-filip-iii-aridej","tag-helenizam","tag-kasandar","tag-kinana","tag-kleopatra-makedonska","tag-olimpija","tag-perdika","tag-povijest","tag-tesalonika","tag-zene"],"yoast_head":"\nKrv nije voda: mo\u0107ne \u017eene Aleksandrovog kruga - \u010cuvarice vremena<\/title>\n<meta name=\"description\" content=\"U dana\u0161njem tekstu saznajte kako uistinu krv nije voda: otkrije koje su to mo\u0107ne \u017eene Aleksandrovog kruga, regentice, kraljice, ratnice!\" \/>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/2025\/04\/13\/krv-nije-voda-mocne-zene-aleksandrovog-kruga\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"hr_HR\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Krv nije voda: mo\u0107ne \u017eene Aleksandrovog kruga - \u010cuvarice vremena\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"U dana\u0161njem tekstu saznajte kako uistinu krv nije voda: otkrije koje su to mo\u0107ne \u017eene Aleksandrovog kruga, regentice, kraljice, ratnice!\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/2025\/04\/13\/krv-nije-voda-mocne-zene-aleksandrovog-kruga\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"\u010cuvarice vremena\" \/>\n<meta property=\"article:publisher\" content=\"https:\/\/www.facebook.com\/cuvaricevremena\/\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2025-04-13T10:24:06+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2025-04-13T11:15:25+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/slika-utorak-1.4.png\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"1080\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"1080\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/png\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"Martina Hukavec Vla\u0161i\u0107\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Napisao\/la\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Martina Hukavec Vla\u0161i\u0107\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"24 minute\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\\\/\\\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/index.php\\\/2025\\\/04\\\/13\\\/krv-nije-voda-mocne-zene-aleksandrovog-kruga\\\/#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/index.php\\\/2025\\\/04\\\/13\\\/krv-nije-voda-mocne-zene-aleksandrovog-kruga\\\/\"},\"author\":{\"name\":\"Martina Hukavec Vla\u0161i\u0107\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/43e2c8a6cb6659285f39186b7d348343\"},\"headline\":\"Krv nije voda: mo\u0107ne \u017eene Aleksandrovog kruga\",\"datePublished\":\"2025-04-13T10:24:06+00:00\",\"dateModified\":\"2025-04-13T11:15:25+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/index.php\\\/2025\\\/04\\\/13\\\/krv-nije-voda-mocne-zene-aleksandrovog-kruga\\\/\"},\"wordCount\":5128,\"commentCount\":0,\"publisher\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/#organization\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/index.php\\\/2025\\\/04\\\/13\\\/krv-nije-voda-mocne-zene-aleksandrovog-kruga\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2025\\\/04\\\/slika-utorak-1.4.png\",\"keywords\":[\"Adea Euridika\",\"Aleksandar Veliki\",\"antika\",\"Antipater\",\"dijadosi\",\"Filip III Aridej\",\"helenizam\",\"Kasandar\",\"Kinana\",\"Kleopatra Makedonska\",\"Olimpija\",\"Perdika\",\"povijest\",\"Tesalonika\",\"\u017eene\"],\"articleSection\":[\"\u017denska povijest\"],\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"CommentAction\",\"name\":\"Comment\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/index.php\\\/2025\\\/04\\\/13\\\/krv-nije-voda-mocne-zene-aleksandrovog-kruga\\\/#respond\"]}]},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/index.php\\\/2025\\\/04\\\/13\\\/krv-nije-voda-mocne-zene-aleksandrovog-kruga\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/index.php\\\/2025\\\/04\\\/13\\\/krv-nije-voda-mocne-zene-aleksandrovog-kruga\\\/\",\"name\":\"Krv nije voda: mo\u0107ne \u017eene Aleksandrovog kruga - \u010cuvarice vremena\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/index.php\\\/2025\\\/04\\\/13\\\/krv-nije-voda-mocne-zene-aleksandrovog-kruga\\\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/index.php\\\/2025\\\/04\\\/13\\\/krv-nije-voda-mocne-zene-aleksandrovog-kruga\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2025\\\/04\\\/slika-utorak-1.4.png\",\"datePublished\":\"2025-04-13T10:24:06+00:00\",\"dateModified\":\"2025-04-13T11:15:25+00:00\",\"description\":\"U dana\u0161njem tekstu saznajte kako uistinu krv nije voda: otkrije koje su to mo\u0107ne \u017eene Aleksandrovog kruga, regentice, kraljice, ratnice!\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/index.php\\\/2025\\\/04\\\/13\\\/krv-nije-voda-mocne-zene-aleksandrovog-kruga\\\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/index.php\\\/2025\\\/04\\\/13\\\/krv-nije-voda-mocne-zene-aleksandrovog-kruga\\\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/index.php\\\/2025\\\/04\\\/13\\\/krv-nije-voda-mocne-zene-aleksandrovog-kruga\\\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2025\\\/04\\\/slika-utorak-1.4.png\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2025\\\/04\\\/slika-utorak-1.4.png\",\"width\":1080,\"height\":1080},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/index.php\\\/2025\\\/04\\\/13\\\/krv-nije-voda-mocne-zene-aleksandrovog-kruga\\\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Po\u010detna stranica\",\"item\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Krv nije voda: mo\u0107ne \u017eene Aleksandrovog kruga\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/#website\",\"url\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/\",\"name\":\"\u010cuvarice vremena\",\"description\":\"\",\"publisher\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/#organization\"},\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":\"Organization\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/#organization\",\"name\":\"\u010cuvarice vremena\",\"url\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/\",\"logo\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/#\\\/schema\\\/logo\\\/image\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2023\\\/07\\\/cropped-cropped-Cuvarice-vremena-logo-zlatni-1.png\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2023\\\/07\\\/cropped-cropped-Cuvarice-vremena-logo-zlatni-1.png\",\"width\":1270,\"height\":1185,\"caption\":\"\u010cuvarice vremena\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/#\\\/schema\\\/logo\\\/image\\\/\"},\"sameAs\":[\"https:\\\/\\\/www.facebook.com\\\/cuvaricevremena\\\/\",\"https:\\\/\\\/www.instagram.com\\\/cuvarice_vremena\\\/\"]},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/43e2c8a6cb6659285f39186b7d348343\",\"name\":\"Martina Hukavec Vla\u0161i\u0107\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/b59106910cde50b62c1d12f12f4d1120eaf2b865303ceb6f88c8821824d43d74?s=96&d=mm&r=g\",\"url\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/b59106910cde50b62c1d12f12f4d1120eaf2b865303ceb6f88c8821824d43d74?s=96&d=mm&r=g\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/b59106910cde50b62c1d12f12f4d1120eaf2b865303ceb6f88c8821824d43d74?s=96&d=mm&r=g\",\"caption\":\"Martina Hukavec Vla\u0161i\u0107\"},\"url\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/index.php\\\/author\\\/martina_hukavec\\\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Krv nije voda: mo\u0107ne \u017eene Aleksandrovog kruga - \u010cuvarice vremena","description":"U dana\u0161njem tekstu saznajte kako uistinu krv nije voda: otkrije koje su to mo\u0107ne \u017eene Aleksandrovog kruga, regentice, kraljice, ratnice!","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/2025\/04\/13\/krv-nije-voda-mocne-zene-aleksandrovog-kruga\/","og_locale":"hr_HR","og_type":"article","og_title":"Krv nije voda: mo\u0107ne \u017eene Aleksandrovog kruga - \u010cuvarice vremena","og_description":"U dana\u0161njem tekstu saznajte kako uistinu krv nije voda: otkrije koje su to mo\u0107ne \u017eene Aleksandrovog kruga, regentice, kraljice, ratnice!","og_url":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/2025\/04\/13\/krv-nije-voda-mocne-zene-aleksandrovog-kruga\/","og_site_name":"\u010cuvarice vremena","article_publisher":"https:\/\/www.facebook.com\/cuvaricevremena\/","article_published_time":"2025-04-13T10:24:06+00:00","article_modified_time":"2025-04-13T11:15:25+00:00","og_image":[{"width":1080,"height":1080,"url":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/slika-utorak-1.4.png","type":"image\/png"}],"author":"Martina Hukavec Vla\u0161i\u0107","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Napisao\/la":"Martina Hukavec Vla\u0161i\u0107","Procijenjeno vrijeme \u010ditanja":"24 minute"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/2025\/04\/13\/krv-nije-voda-mocne-zene-aleksandrovog-kruga\/#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/2025\/04\/13\/krv-nije-voda-mocne-zene-aleksandrovog-kruga\/"},"author":{"name":"Martina Hukavec Vla\u0161i\u0107","@id":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/#\/schema\/person\/43e2c8a6cb6659285f39186b7d348343"},"headline":"Krv nije voda: mo\u0107ne \u017eene Aleksandrovog kruga","datePublished":"2025-04-13T10:24:06+00:00","dateModified":"2025-04-13T11:15:25+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/2025\/04\/13\/krv-nije-voda-mocne-zene-aleksandrovog-kruga\/"},"wordCount":5128,"commentCount":0,"publisher":{"@id":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/#organization"},"image":{"@id":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/2025\/04\/13\/krv-nije-voda-mocne-zene-aleksandrovog-kruga\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/slika-utorak-1.4.png","keywords":["Adea Euridika","Aleksandar Veliki","antika","Antipater","dijadosi","Filip III Aridej","helenizam","Kasandar","Kinana","Kleopatra Makedonska","Olimpija","Perdika","povijest","Tesalonika","\u017eene"],"articleSection":["\u017denska povijest"],"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"CommentAction","name":"Comment","target":["https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/2025\/04\/13\/krv-nije-voda-mocne-zene-aleksandrovog-kruga\/#respond"]}]},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/2025\/04\/13\/krv-nije-voda-mocne-zene-aleksandrovog-kruga\/","url":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/2025\/04\/13\/krv-nije-voda-mocne-zene-aleksandrovog-kruga\/","name":"Krv nije voda: mo\u0107ne \u017eene Aleksandrovog kruga - \u010cuvarice vremena","isPartOf":{"@id":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/2025\/04\/13\/krv-nije-voda-mocne-zene-aleksandrovog-kruga\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/2025\/04\/13\/krv-nije-voda-mocne-zene-aleksandrovog-kruga\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/slika-utorak-1.4.png","datePublished":"2025-04-13T10:24:06+00:00","dateModified":"2025-04-13T11:15:25+00:00","description":"U dana\u0161njem tekstu saznajte kako uistinu krv nije voda: otkrije koje su to mo\u0107ne \u017eene Aleksandrovog kruga, regentice, kraljice, ratnice!","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/2025\/04\/13\/krv-nije-voda-mocne-zene-aleksandrovog-kruga\/#breadcrumb"},"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/2025\/04\/13\/krv-nije-voda-mocne-zene-aleksandrovog-kruga\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/2025\/04\/13\/krv-nije-voda-mocne-zene-aleksandrovog-kruga\/#primaryimage","url":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/slika-utorak-1.4.png","contentUrl":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/slika-utorak-1.4.png","width":1080,"height":1080},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/2025\/04\/13\/krv-nije-voda-mocne-zene-aleksandrovog-kruga\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Po\u010detna stranica","item":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Krv nije voda: mo\u0107ne \u017eene Aleksandrovog kruga"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/#website","url":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/","name":"\u010cuvarice vremena","description":"","publisher":{"@id":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/#organization"},"potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"hr"},{"@type":"Organization","@id":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/#organization","name":"\u010cuvarice vremena","url":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/","logo":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/#\/schema\/logo\/image\/","url":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/wp-content\/uploads\/2023\/07\/cropped-cropped-Cuvarice-vremena-logo-zlatni-1.png","contentUrl":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/wp-content\/uploads\/2023\/07\/cropped-cropped-Cuvarice-vremena-logo-zlatni-1.png","width":1270,"height":1185,"caption":"\u010cuvarice vremena"},"image":{"@id":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/#\/schema\/logo\/image\/"},"sameAs":["https:\/\/www.facebook.com\/cuvaricevremena\/","https:\/\/www.instagram.com\/cuvarice_vremena\/"]},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/#\/schema\/person\/43e2c8a6cb6659285f39186b7d348343","name":"Martina Hukavec Vla\u0161i\u0107","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/b59106910cde50b62c1d12f12f4d1120eaf2b865303ceb6f88c8821824d43d74?s=96&d=mm&r=g","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/b59106910cde50b62c1d12f12f4d1120eaf2b865303ceb6f88c8821824d43d74?s=96&d=mm&r=g","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/b59106910cde50b62c1d12f12f4d1120eaf2b865303ceb6f88c8821824d43d74?s=96&d=mm&r=g","caption":"Martina Hukavec Vla\u0161i\u0107"},"url":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/author\/martina_hukavec\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5859","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=5859"}],"version-history":[{"count":13,"href":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5859\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5898,"href":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5859\/revisions\/5898"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/5871"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=5859"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=5859"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=5859"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}