{"id":5649,"date":"2024-11-06T17:54:34","date_gmt":"2024-11-06T17:54:34","guid":{"rendered":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/?p=5649"},"modified":"2024-11-06T17:55:06","modified_gmt":"2024-11-06T17:55:06","slug":"in-vino-veritas","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/2024\/11\/06\/in-vino-veritas\/","title":{"rendered":"In vino veritas!"},"content":{"rendered":"\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

\"\"<\/p>

Kada netko postavi pitanje: <\/span>\u0161to je to vino<\/span><\/i>, zasigurno odmah odgovorite: <\/span>alkoholno pi\u0107e dobiveno fermentacijom gro\u017e\u0111a<\/span><\/i>. Odgovor je svakako to\u010dan, iako to\u010dniji odgovor glasi: <\/span>alkoholno pi\u0107e dobiveno fermentacijom nekog vo\u0107a<\/span><\/i>, jer postoje i vina od mnogih drugih namirnica (kupina, malina, jabuka i sl.). Te definicije zasigurno \u0107ete se rje\u0111e sjetiti.<\/span><\/p>

Za\u0161to je to tako?<\/span><\/p>

Naime, kao da je vino dobiveno od gro\u017e\u0111a svojevrstan <\/span>car<\/span><\/i> nad ostalim vinima, odnosno nekakva nadre\u0111ena vrsta ostalim napicima ili kao da je alkoholni napitak od gro\u017e\u0111a prisvojio sebi taj termin. Zanimljiva je i \u010dinjenica da \u0107ete gotovo nikad re\u0107i: <\/span>vino od gro\u017e\u0111a<\/span><\/i>, ve\u0107 isklju\u010divo vino. Vino od ostalih namirnica to\u010dno \u0107ete specificirati, odnosno dodati pridjev vezan uz namirnicu od koje je proizvedeno, npr. kupinovo vino, ri\u017eino vino i sl.\u00a0<\/span><\/p>

Razlog je tome najvjerojatnije dokazana tisu\u0107ljetna tradicija kultivacije gro\u017e\u0111a i proizvodnje njegovog vina te njegove konzumacije kao svakodnevnog napitka. Tradicija proizvodnje vina od gro\u017e\u0111a puno je starija od proizvodnje vina dobivanja fermentacijom ostalih vrsta vo\u0107a. Dodatno, te\u0161ko je prona\u0107i toliko stare dokaze koji bi govorili o povijesti proizvodnje vina od ostalih vrsta vo\u0107a, pa ostaje samo kao (jo\u0161 ne dokazana) hipoteza.<\/span><\/p>

Po\u010deci vinogradarstva<\/b><\/h4>

Postoji jedna zanimljiva hipoteza, tzv. teorija pijanih majmuna, koja govori da prvo vino ipak nije proizvedeno od gro\u017e\u0111a, ve\u0107 od fermentiranog subafri\u010dkog vo\u0107a s puno \u0161e\u0107era, npr. sorti smokvi imena marula. Naime, istra\u017eivanja u podru\u010dju biologije s po\u010detka 21. st. pokazala su da je ljudskim precima, hominidima i drugim primatima bila u krvi konzumacija fermentiranog vo\u0107a radi intenzivnog mirisa koji su lako detektirali i radi velike kalorijske vrijednosti te probioti\u010dkih svojstava takvoga vo\u0107a. \u010cak je dokazana genetska prilagodba na lak\u0161u probavljivost fermentiranog vo\u0107a.<\/span><\/p>

Osim ove teorije, postoji i tzv. paleoliti\u010dka hipoteza koja poku\u0161ava objasniti kako su prvi ljudi otkrili vino. Donosimo njezino kratko obja\u0161njenje:\u00a0<\/span><\/p>

Skupljaju\u0107i hranu, lutaju\u0107e skupine ljudi slu\u010dajno su nai\u0161le na divlje gro\u017e\u0111e, koje su stavili u pletene ko\u0161are ili tikve (budu\u0107i da govorimo o \u017eivotu prije keramike) i vratili ih u kamp. Te\u017eina vo\u0107a na vrhu zgnje\u010dila je nekoliko bobica gro\u017e\u0111a, a sok se nakupio na dnu posude. U toploj klimi bilo bi potrebno samo nekoliko dana da kvasci na ko\u017eici gro\u017e\u0111a po\u010dnu fermentirati teku\u0107inu. Nakon \u0161to su pojeli svo gro\u017e\u0111e, na\u0161i su preci sigurno bili o\u010darani aromati\u010dnim, blago opojnim sokom. Da im se svi\u0111a ono \u0161to su ku\u0161ali i osjetili, namjerno pre\u0161anje gro\u017e\u0111a u\u010dinili bi standardnom praksom. Me\u0111utim, trebalo ga je brzo potro\u0161iti, budu\u0107i da su metode konzerviranja jo\u0161 bile daleko.\u00a0<\/span><\/i><\/p><\/blockquote>

Ova teorija zvu\u010di logi\u010dno, no te\u0161ko ju je i dokazati. Vinogradarstvo kao gospodarska grana trebala je pri\u010dekati svoj po\u010detak u doba neolitika, kada su nastala prva stalna naselja. Sama kompleksnost proizvodnje upravo je zahtijevala sjedila\u010dki na\u010din \u017eivota i izum keramike. Kada su ispunjeni ti uvjeti, proizvodnja vina po\u010dela je rasti.<\/span><\/p>

Prva vinarija u povijesti<\/b><\/h4>
\"\"
Ulaz u grobnicu gdje je otkrivena najstarija do sad prona\u0111ena vinarija. Izvor: https:\/\/en.wikipedia.org\/wiki\/History_of_wine<\/a><\/figcaption><\/figure>

P<\/span>ostoje naznake prema kojima se gro\u017e\u0111e kultiviralo prije vi\u0161e od 6000 tisu\u0107a godina na podru\u010dju dana\u0161nje Turske, Irana, Iraka, pa \u010dak i u dalekoj Kini. Primjerice, analize kineske keramike pokazale su tragove gro\u017e\u0111a stare vi\u0161e od 9000 godina. No, to je sve \u0161to znamo, te\u0161ko je dati vi\u0161e saznanja o tome da li se gro\u017e\u0111e u tim kineskim nalazima koristilo za proizvodnju vina.<\/span><\/p>

S obzirom na tu konfuziju, ve\u0107ina znanstvenika uzima ju\u017eni dio Kavkaskog gorja kao vinsku pradomovinu. Naime, interdisciplinarna istra\u017eivanja u Armeniji uz pomo\u0107 novih tehnologija otkrila su do sada najstarije nalaze s datacijom oko 4000. g. pr. Kr. U jednom od grobova prona\u0111ene su vinska pre\u0161a i amfore, zatim tragovi sjemenki gro\u017e\u0111a, ostaci pre\u0161anog gro\u017e\u0111a i osu\u0161eni trsovi.\u00a0<\/span><\/p>

Analize su pokazale da prona\u0111eni ostaci gro\u017e\u0111a pripadaju euroazijskoj sorti<\/span> Vitis vinifera sylvestris<\/span><\/i><\/a>,<\/span>\u00a0<\/span>onoj koja se koristi i danas. Osim toga, s obzirom na to da se oko nalazi\u0161ta ove vinarije nalaze i brojne grobnice, smatra se da je vino kori\u0161teno u ritualne svrhe.<\/span><\/p>

Crtice o \u0161irenju po Mediteranu i ostatku svijeta\u00a0<\/b><\/h4>

U svakom slu\u010daju, proizvodnja vina postala je va\u017ena grana gospodarstva naroda Bliskog istoka, o \u010demu svjedo\u010de i biblijski zapisi: poznati ep o Gilgame\u0161u i brojni egipatski zapisi. Novija istra\u017eivanja na podru\u010dju nalazi\u0161ta Tel el-Burak (ju\u017eni Sidon, dana\u0161nji Libanon) otkrila su vinsku pre\u0161u staru 2600 godina. Pripadala je drevnim Feni\u010danima. Feni\u010dani su jedan od naroda Bliskog istoka koji je proizvodnju vina pro\u0161irio u svoje mediteranske kolonije.\u00a0<\/span><\/p>

Postoje i nalazi prema kojima se vino prevozilo iz Byblosa u Egipat, u doba Starog kraljevstva. \u0160tovi\u0161e, vi\u0161e od tisu\u0107u godina mla\u0111e amfore prona\u0111ene su u Tutankamonovoj grobnici. Na njima se nalazi natpis s imenom egipatskog kraljevskog vinara, <\/span>“Kha’y”. Istra\u017eivanja su pokazala da su i drevni Kinezi (dana\u0161nje pokrajine) Xinjiang u\u017eivali u vinu, istovremeno kada i Egip\u0107ani u doba Tutankamona.<\/span><\/p>

\"\"
Prikaz egipatske proizvodnje vina i trgovine, datacija oko 1500. pr. Kr. Izvor: https:\/\/en.wikipedia.org\/wiki\/History_of_wine<\/a><\/figcaption><\/figure>

Nadalje, s Bliskog istoka vino je trgovinom stiglo na gr\u010dke prostore, odakle se pro\u0161irilo po cijelom Mediteranu u vrijeme gr\u010dkih osnivanja kolonija van matice. O tome nam svjedo\u010de i stari gr\u010dki pisani izvori, poput Homera i Alkmana. Stari Grci bili su poznati po vinu imena retsina. Radi se o vinu s dodatkom soli, meda i raznih trava, \u010diji je jedinstven okus postignut i dodavanjem esencije smole alepskog bora u vino, kojom su se amfore pe\u010datile da ne bi do\u0161lo do oksidacije.<\/span><\/p>

Nakon \u0161to su Rimljani pokorili cijeli Mediteran, nastavili su tu tradiciju proizvodnje vina i dodatno ju nadogradili. U vremenu rimske dominacije, proizvodnja vina u starom dru\u0161tvu postala je isplativ posao. Rimljani su, kao i Grci, prvo koristili amfore za skladi\u0161tenje vina. Amfore su zamijenili drvenim ba\u010dvama, a upravo se njima kao prvima pripisuje kori\u0161tenje drvenih ba\u010dvi za skladi\u0161tenje (neki pak smatraju da su Gali prvi). Osim toga, stavljali su i sumporne svije\u0107e u ba\u010dve da bi ba\u010dve ostale svje\u017ee i da bi uni\u0161tili miris octa. Rimljanima se pripisuje i izum staklenih boca za spremanje vina.<\/span><\/p>

\"\"
Prikaz rimske “vinske” trgovine. Izvor: https:\/\/en.wikipedia.org\/wiki\/History_of_wine<\/a><\/figcaption><\/figure>

No, Rimljani su zaslu\u017eni i za drugu, lo\u0161iju stranu percepcije konzumacije vina. Drugi su narodi, pogotovo Grci, pili vino najvi\u0161e pri filozofskim raspravama ili \u010ditanju poezije. Tim narodima nije bio cilj napiti se do besvijesti ve\u0107 putem vina otvoriti svoj um i u\u017eivati u samim raspravama. Rimljani su promijenili tu percepciju. Vino je postalo sinonim za zabavu do ranih jutarnjih sati, \u010desto s orgijasti\u010dkim zavr\u0161etkom. No, Rimljani su nastavili tradiciju kori\u0161tenja vina u vjerskim ceremonijama.<\/span><\/p>

Ovo staro naslje\u0111e konzumacije vina u ritualnim obredima, preuzeli su i kr\u0161\u0107ani. Nastavilo se i u kr\u0161\u0107anskoj srednjovjekovnoj Europi. Njegova popularnost rapidno je rasla jer je vino bilo sastavni dio svete euharistije. Po proizvodnji vina posebno su bili poznati francuski redovnici. To tzv. euharistijsko vino postalo je temelj za daljna ulaganja u proizvodnju, te pobolj\u0161anje kvalitete i samog okusa vina. Francuzi, Talijani i \u0160panjolci postali su glavni maheri u vinogradarstvu.<\/span><\/p>

\"\"
Mapa koja pokazuje lokaciju legendarne Vinske zemlje. Izvor: https:\/\/learn.winecoolerdirect.com\/vinland\/<\/a><\/figcaption><\/figure>

Iako postoje stari srednjovjekovni vikin\u0161ki zapisi o legendarnoj zemlji u sj. Americi, imena Vinska zemlja<\/a><\/span>\u00a0tek se u novom vijeku proizvodnja vina pro\u0161irila na ostatak svijeta, u tzv. Novi svijet. Europskim osvajanjem novih kontinenata, prenijela se i tradicija proizvodnje vina. U tome su svakako prednja\u010dili kr\u0161\u0107anski misionari. No, protekom vremena, kulture obaju Amerika i Australije po\u010dele su vi\u0161e eksperimentirati i uvoditi novitete.\u00a0<\/span><\/p>

Po\u010detkom 21. st., zemlje isto\u010dne i ju\u017ene Azije po\u010dinju ulagati u vinske regije. Organiziraju se svjetske izlo\u017ebe i natjecanja u kvaliteti vina, na kojima se doga\u0111alo da proizvo\u0111a\u010d vina iz Novog svijeta pobijedi staru europsku tradiciju. No, Europa se i dalje smatra dijelom svijeta koji proizvodi najkvalitetnija vina. Europska proizvodnja i dalje se vi\u0161e ve\u017ee uz tradicionalnu proizvodnju vina od gro\u017e\u0111a, no nije imuna niti na ostale vrste vina.\u00a0<\/span><\/p>

U dana\u0161nje vrijeme, konzumacija vina najvi\u0161e se ve\u017ee uz proslave i zabave razne provenijencije, ima dakle tu zabavnu simboliku. Svakodnevno ispijanje, pogotovo ako se radi o pretjerivanju, ima negativnu konotaciju u vidu ovisnosti, alkoholizma.\u00a0<\/span><\/p>

No, u drevno doba vino slu\u017ei u ritualne svrhe radi mitske simbolike. Tako\u0111er, vino se koristilo i kao svakodnevno pi\u0107e. Pogotovo u anti\u010dko doba voda je bila dosta zaga\u0111ena, pa se uvijek mije\u0161ala u nekom omjeru s vinom da se neutralizira zaga\u0111enost. \u0160aljivd\u017eije bi rekle na to da je onda cijeli anti\u010dki svijet bio konstantno pripit, odnosno pod utjecajem alkohola. Ima i ne\u0161to istine u tome \ud83d\ude09<\/span><\/p>

Nas su posebno zainteresirale zanimljive \u201cvinske pri\u010de\u201d iz doba staroga vijeka, pa ovaj \u010dlanak posve\u0107ujemo upravo nekolicini zabavnih starovjekovnih \u0161tikleca o konzumaciji vina.<\/span><\/p>

Mitske pri\u010de i simbolika vina<\/b><\/h4>

\u201cTako je jeo dok se nije nasitio i pio jako vino, sedam pehara. Razveselio se, srce mu se razveselilo, a lice zasjalo. Protrljao je zamr\u0161ene dlake na tijelu i namazao se uljem. Enkidu je postao \u010dovjek.\u201d <\/span><\/i>Ep o Gilgame\u0161u<\/span><\/i><\/p><\/blockquote>

Gro\u017e\u0111e i njegov najpoznatiji proizvod, vino, kao i sve ostale namirnice u ljudskoj prehrani, ima svoju mitolo\u0161ku podlogu i simboliku. Drevni narodi, sve do gr\u010dko-rimske dominacije, vjerovali su da konzumacija vina \u010dovjeka \u010dini <\/span>\u010dovjekom, <\/span><\/i>odnosno pretvara osobu iz divljaka u ugla\u0111enog i po\u0161tovanog gospodina.<\/span><\/p>

Ep o Gilgame\u0161u prava je poslastica za istra\u017eivanje vinske mitologije. U njemu pronalazimo podatke o vinskoj bo\u017eici Siduri, koja je ljude nau\u010dila proizvoditi vino. Osim toga, Gilgame\u0161ov glavni kompanjon na putovanju, Enkidu, postao je ugla\u0111en gospodin nakon \u0161to je konzumirao vino, koje mu je ponudio djelatnik hrama ljubavi.<\/span><\/p>

Mnoge stare pri\u010de povezuju vino s krvlju bogova i ponovnim ro\u0111enjem. Prema njima, vino je esencijalna teku\u0107ina, sama krv bogova. Bogovi su dopustili ljudima kori\u0161tenje vina za osvje\u017eenje i ga\u0161enje \u017ee\u0111i, a posebno za oplemenjivanje vlastitih bi\u0107a. Vjerovalo se da \u0107e ljudi samom konzumacijom vina bolje shvatiti tajne prirode i svijeta bogova, stoga se posebno mora koristiti u ritualne svrhe.<\/span><\/p>

\"\"
Prikaz egipatske proizvodnje vina. Izvor: https:\/\/mythologymatters.wordpress.com\/2018\/08\/27\/the-mythology-of-wine-iii-ancient-egypt\/<\/a><\/figcaption><\/figure>

Primjerice, egipatska mitologija pak ve\u017ee boga Ozirisa uz nastanak vinogradarstva. Oziris je ljude podu\u010davao kako kultivirati gro\u017e\u0111e i praviti vino. Poznata je njegova borba s bratom Sethom, njegova smrt i ponovno ro\u0111enje. Nakon \u0161to ga je njegova \u017eena Izida o\u017eivjela, njegov simbol postala je vinova loza. U tom kontekstu, krv se povezuje s vinom. Naime, stari Egip\u0107ani vjerovali su da je krv uskrslog Ozirisa napunila korita rijeke Nil i omogu\u0107ila adekvatno navodnjavanje svih usjeva, pa tako i vinove loze. \u0160tovi\u0161e, upravo je Ozirisova krv omogu\u0107ila pretvorbu vode u vino, koje se zatim zauzvrat koristilo u ritualne svrhe.<\/span><\/p>

Jednu od prvih zabilje\u017eenih pri\u010da pronalazimo i u Knjizi Postanka, onu vezanu uz Noinu arku. Prema njoj, jednoga dana do\u0161la je koza do mjesta skladi\u0161tenja gro\u017e\u0111a i po\u010dela ga jesti. Gro\u017e\u0111e je ve\u0107 zasigurno fermentiralo jer je koza po\u010dela divljati po arki. Noa je \u017eelio saznati \u0161to je navelo kozu na ovakvo pona\u0161anje, no uvjeti plovidbe mu nisu dozvoljavali. Nakon \u0161to je arka napokon prestala ploviti, Noa je krenuo u realizaciju \u017eelje. Na planini Ararat provodio je eksperimente s gro\u017e\u0111em. Posadio je vinograd, koji se kasnije smatrao Darom Bo\u017ejim.\u00a0<\/span><\/p>

Kroz mnoge kasnije biblijske pri\u010de provla\u010di se simbolika vina kao Bo\u017eje nagrade ljudima za Noin mukotrpan trud nakon Potopa. Njegovu va\u017enost pronalazimo u Novom zavjetu i kr\u0161\u0107anskim sakramentima. Prisjetimo se samo pri\u010da o Isusu Kristu i prve pretvorbe vode u vino na vjen\u010danju u Kani, \u010dina koji je kasnije postao sastavnim dijelom kr\u0161\u0107anske svete euharistije.<\/span><\/p>

Vinske bo\u017eice<\/b><\/h4>
\"\"
Moderni prikaz bo\u017eice vina. Izvor: https:\/\/lizthachmw.com\/winetravelstories\/wine-goddesses-around-the-world\/<\/a><\/figcaption><\/figure>

Dioniz, Bakho, Liber, Silen i Yi-ti samo su neki od mu\u0161kih bo\u017eanstava koje su stare civilizacije \u0161tovale kao bogove vine.\u00a0<\/span><\/p>

No, jeste li znali da su postojale i drevne vinske bo\u017eice? Vrlo vjerojatno niste, jer kako ka\u017ee jedna znanstvenica: \u201c\u010desto se izostavljaju iz povijesnih knjiga stare pri\u010de o boginjama vina,\u201d najvi\u0161e zato jer su dostupni stari izvori bogatiji pri\u010dama o mu\u0161kim bogovima (i mu\u0161karcima op\u0107enito).<\/span><\/p>

Danas mnogi povjesni\u010dari vjeruju u ispravnost (gore opisane) paleoliti\u010dke hipoteze o nastanku vina. Toj teoriji dodaju podatke da je jedan od prvih \u017eenskih poslova u povijesti bilo sakupljanje i skladi\u0161tenje raznih bobica. Prema tome, vjeruju da su upravo \u017eene (slu\u010dajno) otkrile vino i njegovu proizvodnju.\u00a0<\/span><\/p>

Postoji i stara perzijska legenda zapisana u epu o Gilgame\u0161u koja govori u prilog tome da su \u017eene otkrile \u010dari vina. Naime, u vrijeme kralja Jamshida, \u017eivjela je jedna \u017eena u njegovom haremu koja je imala konstantne glavobolje. Jednoga dana kralj je primijetio da posuda gdje se skladi\u0161tilo njegovo omiljeno gro\u017e\u0111e ispu\u0161ta \u010dudan miris i gro\u017e\u0111e se pjeni. Poslao je zapovijed da se ta posuda ukloni jer je opasna po zdravlje. \u017dena s glavoboljama \u010dula je tu zapovijed i odlu\u010dila si oduzeti \u017eivot misle\u0107i da se unutra nalazi otrov. Popila je gutljaj teku\u0107ine i ostala iznena\u0111enja njenim okusom. Iznenadna je nestala i glavobolja, a njeno raspolo\u017eenje se popravilo. O svemu je izvijestila svoga kralja. Kralj je probao napitak i odu\u0161evio se. Odmah je naredio da se naprave velike koli\u010dine i podjele cijelom dvoru.<\/span><\/p>

Nadalje, mnogi smatraju da je to (mogu\u0107e) \u017eensko otkri\u0107e moralo proizvesti vjeru u bo\u017eice vina. \u0160tovi\u0161e, dostupni artefakti pokazuju da su najstariji narodi prvo \u0161tovali bo\u017eice plodnosti (sjetite se Wilendorfske Venere). Radi te \u010dinjenice vjeruju i da su prvotno postojale bo\u017eice vina, ali su tijekom vremena mu\u0161ka bo\u017eanstva preuzela palicu popularnosti.<\/span><\/p>

Koje su to vinske bo\u017eice?<\/b><\/h5>
\"\"
Moderni prikaz bo\u017eice vina. Izvor: https:\/\/openart.ai\/community\/ChsBFi0wtrbQjqlVa5zm<\/a><\/figcaption><\/figure>

Krenimo od najstarije zapisane, sumerske Gestin, \u010dije se ime prevodi kao vino ili gro\u017e\u0111e. Zapisi o njoj datiraju okvirno u davnu 3000. pr. Kr. Istoimenu boginju spominju i indijske Vede. Gestin je najvjerojatnije prvotno bila jedna od \u0161tovanih bo\u017eica kulta plodnosti, dok nije promijenila svoju ulogu u za\u0161titnicu vina.<\/span><\/p>

Oko 1500 godina kasnije u Mezopotamiji se pojavljuju glinene plo\u010dice s nazivom bo\u017eice Paget. Nju su stari vinogradari pozivali u pomo\u0107 pri izradi vina.<\/span><\/p>

Otprilike u isto vrijeme, stari Egip\u0107ani zapisali su hijeroglifima na plo\u010dicama boginju Renen utet. Vinogradari bi njen oltar postavili pokraj vinske pre\u0161e, a malu figuricu pri samom otvoru odakle se teku\u0107ina slijevala u spremnike. Ponekad se u umjetnosti prikazivala s bo\u017eicom plodnosti Ernutet, kako zajedno blagoslivljaju berbu gro\u017e\u0111a.<\/span><\/p>

Oko 4. st. pr. Kr. pojavila se nova bo\u017eica, Siduri, u staroj mitologiji grada Ura. O njoj mo\u017eete pro\u010ditati u epu o Gilgame\u0161u kako do\u010dekuje tog junaka na ulazu u vrt s drvom \u017eivota, gdje je raslo i gro\u017e\u0111e. U tom epu dana joj je i etiketa vinogradarke.<\/span><\/p>

Te\u0161ko je odgovoriti na pitanje za\u0161to su mu\u0161ka bo\u017eanstva istisnula \u017eenska iz ljudskih \u0161tovanja. Mnogi smatraju da je to zbog promjene kulture i dru\u0161tva koji su postali dominantno patrijarhalni. Dodatno, rimskim osvajanjem Mediterana i (pretjeranim) ja\u010danjem \u201cma\u010dizma\u201d, \u017eenama je zabranjena konzumacija vina (osim za festivala Bona dea).\u00a0<\/span><\/p>

Proslava kralja Asurnasirpala II.<\/b><\/h4>
\"\"
Asurnasirpall II. Izvor: https:\/\/www.worldhistory.org\/article\/729\/the-greatest-party-ever-thrown-ashurnasirpal-iis-k\/<\/a><\/figcaption><\/figure>

Nalazimo se na sjeveru Mezopotamije, oko 870. g. pr. Kr., na desetodnevnom slavlju asirskog kralja Asurnasirpala II, povodom zavr\u0161etka izgradnje prijestolnice \u2013 grada Nimrudu s velikom pala\u010dom u sredi\u0161tu. Rije\u010d je o jednoj od najve\u0107ih gozbi u povijesti! Prema podacima, slavlju je prisustvovalo gotovo 70 000 ljudi.\u00a0<\/span><\/p>

Glavni cilj ove proslave bio je: pokazati kraljevu mo\u0107 i bogatstvo stanovnicima Asirije i stranim du\u017enosnicima. Poslu\u017eivale su se mnoge gastronomske delicije: telad, ovce, janjad, gazele, patke, guske, golubice, druge sitne ptice, ribe, pustinjski sko\u010dimi\u0161i i jaja uz nezaobilazno povr\u0107e.<\/span><\/p>

Poslu\u017eivano pi\u0107e bilo je senzacija i egzotika! Umjesto uobi\u010dajenog mezopotamskog napitka, piva, koji bi kralj pijuckao, u plitkoj zdjelici (vjerojatno zlatnoj) elegantno u ruci, kralj je dr\u017eao vino. Slijeva i zdesna prijestolju sluge su dr\u017eale mlatila za muhe i tako \u0161titile kralja i njegovo pi\u0107e. Gostima je tako\u0111er poslu\u017eeno vino. Okus je bio o\u010daravaju\u0107i.<\/span><\/p>

Dakle, koliko piva, toliko i vina, \u0161to je ukazivalo na presti\u017e i ogromno bogatstvo! Vino je bilo dostupno u malim koli\u010dinama, a zbog tro\u0161ka prijevoza s planinskih krajeva, bilo je deset puta skuplje od piva. Ve\u0107ina ga nikad nije ni okusila. Vino je bilo simbol mo\u0107i, blagostanja i povla\u0161tenosti u asirskom dru\u0161tvu. Postao je i nezaobilazni inventar asirskih vjerskih praksi.<\/span><\/p>

Legenda o nastanku retsine<\/b><\/h4>
\"\"
Vinograd u Atici, koji daje vino retsina. Izvor: https:\/\/www.decanter.com\/sponsored\/rediscoring-pgi-retsina-of-attiki-a-timeless-greek-tradition-506229\/<\/a><\/figcaption><\/figure>

Postoji jedna popularna legenda o nastanku gr\u010dkog vina retsina koja se prepri\u010dava ve\u0107 stolje\u0107ima, posebice danas na vinskim turisti\u010dkim turama po Gr\u010dkoj. Ova anegdota potje\u010de iz vremena rimskog osvajanja Gr\u010dke, dakle govorimo o periodu 2. st. pr. Kr.<\/span><\/p>

Naime, prilikom pusto\u0161enja gr\u010dkih zemalja, Rimljani su se namjerili i na gr\u010dke vinske podrume. Grci su bili svjesni da je pitanje vremena kada \u0107e im domovina pasti pod tu\u0111u vlast, no odlu\u010dili su im se barem malo osvetiti za plja\u010dkanje njihovih dobara.<\/span><\/p>

Da bi za\u0161titi svoje preostale zalihe, te ih dodatno pro\u0161irili, svoje tradicionalno vino, ve\u0107 ionako za\u010dinjeno solju, medom i travama, oplemenili su i dodatkom borove smole.Novo vino imalo je navodno jako izra\u017een, o\u0161tar okus, koji je odbio osvaja\u010de od daljnje plja\u010dke. S vremenom su gr\u010dki gra\u0111ani ulagali u novu vrstu vina, \u010dija se tradicija o\u010duvala do danas i u\u017eiva status za\u0161ti\u0107enog kulturnog dobra.<\/span><\/p>

Ova anegdota je vrlo zanimljiva, no i dalje je samo legenda. Vjerojatno su Rimljani prilikom gr\u010dkog osvajanja nai\u0161li na zalihe retsine, mogu\u0107e da ih je na prvu odbio okus, no znamo iz izvora da su s vremenom po\u010deli proizvoditi svoju verziju gr\u010dke retsine. Dodatno, znanstvenici su potvrdili da je retsina nastala metodom skladi\u0161tenja i odle\u017eavanja vina u amforama.\u00a0<\/span><\/p>

Zanimljiv je i podatak kojeg pronalazimo u djelu Plinija Starijeg. Zapisao je da o\u0161trina okusa retsine ovisi o nadmorskoj visini bora iz kojeg se uzima smola. Smola borova koji rastu na vi\u0161im\u00a0 nadmorskim visinama daje vinu intenzivniji okus od smole borova na ni\u017eoj nadmorskoj visini. Zna\u010dajno je i da upravo Pliniju dugujemo krilaticu <\/span>In vino veritas<\/span><\/i>.<\/span><\/p>

Rimljanke, vino i festival Bona dea<\/em><\/b><\/h4>

\u201cU stare dane kori\u0161tenje vina je bilo nepoznato \u017eenama, jer su radi njega mogle \u010diniti sramotna djela\u201d <\/span><\/i>\u00a0Valerije Maksim.\u00a0<\/span><\/p><\/blockquote>

Rimljani su u povijesti poznati kao veliki vinopije. Vino je bilo dostupno svima, no ne i u samim po\u010decima rimske dr\u017eave. U vrijeme kraljeva, postojao je stari Romulov zakon koji je zabranjivao konzumaciju vina slobodnim gra\u0111anima mla\u0111ima od 35 godina, a pogotovo \u017eenama. \u017denama je pogotovo bilo zabranjeno vino imena <\/span>Temetum<\/span><\/i>, sveto vino boga Jupitera.<\/span><\/p>

Suprug koji je zatekao svoju bolju polovicu kako pije vino, mogao joj je odmah oduzeti \u017eivot. Tom zabranom nastojalo se sprije\u010diti kr\u0161enje starog rimskog \u017eenskog ideala: \u010destite, skromne i vjerne \u017eene svome suprugu, kojem ra\u0111a djecu, koja zna presti i \u0161to manje izlazi u javnost.<\/span><\/p>

Jedan od prve primjene Romulovog zakona protiv konzumacije vina slu\u010daj je njegovog suvremenika, Egnacija Mecenija. Egnacije je zatekao svoju suprugu kako pije vino. Kazna je bila njeno izgladnjivanje do smrti.<\/span><\/p>

Protekom vremena, posebice nakon rimske ekspanzije te na koncu uspostave carske vlasti, ovaj zakon je odba\u010den. Cijelo rimsko stanovni\u0161tvo, pa tako i \u017eene, toliko je bilo o\u010darano vinom. Vino ne samo da je postalo svakodnevni napitak, zatim lijek i kulinarski <\/span>za\u010din<\/span>, ve\u0107 je u njegovu \u010dast pokrenuto nekoliko festivala. Najpoznatiji su bili Vinalia Urbana<\/em>\u00a0<\/a> odr\u017eavan 23. travnja, te posebno Vinalia Rustica<\/a><\/em> slavljen 19. kolovoza. Najve\u0107a ceremonija svakako su bile kontroverzne Bakanalije<\/a>, festival u \u010dast bogu vina, Bakhu (gr\u010dki Dioniz). Tim festivalima mogli su prisustvovati svi!<\/span><\/p>

\"\"
Prikaz bo\u017eice Bona dea. Izvor: https:\/\/imperiumromanum.pl\/en\/roman-religion\/roman-feasts\/feast-of-bona-dea\/#google_vignette<\/a><\/figcaption><\/figure>

\u0160tovi\u0161e, postojala je posebna ceremonija dostupna isklju\u010divo Rimljankama uglednih obitelji. Radi se o slavlju u \u010dast bo\u017eice <\/span>Bona Dea<\/span><\/i>, bo\u017eice plodnosti, koju je prema mitu do smrti pretukao bog Faun zbog njene konzumacije vina. Rije\u010d je o drevnom festivalu plodnosti jo\u0161 iz doba rimskih kraljeva. Simboli\u010dno, to je bio jedini na\u010din legitimne konzumacije vina u \u017eenskom dru\u0161tvu dok je na snazi jo\u0161 bio Romulov zakon.<\/span><\/p>

Proslava se odvijala<\/span> svakog prosinca, u ku\u0107i konzula ili pretora u mandatu. Prema anti\u010dkom piscu Plutarhu, doma\u0107ica ku\u0107e provodila je cilj festivala: osiguranje plodnosti prisutnih \u017eena, a ne poticanje tjelesne po\u017eude me\u0111u sudionicama. Zato se uklanjala mirta, simbol eroti\u010dnosti bo\u017eice Venere. Vino se stavljalo u pokrivene vr\u010deve za med, te se nikada prilikom izvo\u0111ena rituala nije nazivalo pravim imenom (vinum), ve\u0107 terminima mlijeko.<\/span><\/p>

Ku\u0107a je bila ukra\u0161ena cvije\u0107em i granama vinove loze. Po\u010dasna go\u0161\u0107a bila je bo\u017eica, posredovanjem njene ikone dovezene iz hrama na Aventinu i smje\u0161tene na poseban stolac oblo\u017een jastucina, tzv. <\/span>pulvina<\/span><\/i>r<\/span><\/a>. Doma\u0107ica je predvodila ritual u 2 \u010dina: \u017ertvovanje svinje i obred <\/span>libatio <\/span><\/i>(\u017ertva ljevanica<\/span>)<\/span><\/a> vinom, iznad ognji\u0161ta u prisustvu vestalki, sve\u0107enica vje\u010dnog ognji\u0161ta. Nakon toga, uslijedilo je dru\u017eenje dugo u no\u0107.<\/span><\/p>

Je li ovaj \u017eenski festival uistinu bio \u010din za ve\u0107u plodnost ili izlika za zabavu?<\/span><\/p>

Odgovor je obavijen maglom. Stari pisci slabo su informirani jer, ka\u017ee Plutarh: <\/span>\u201cnije legitimno da mu\u0161karci prisustvuju ritualu niti da se nalaze u ku\u0107i gdje se odr\u017eava.\u201d <\/span><\/i>\u010cak su bile zabranjene i mu\u0161ke \u017eivotinje. Izvje\u0161taji iz pera \u017eenske ruke jo\u0161 nisu otkriveni. U vremenu primjene Romulovog zakona o zabrani konzumacije vina svakako je festival mogao biti izlika za legitimnu konzumaciju vina. Prestankom va\u017eenja zakona, mogao je biti izlika za zabavu.<\/span><\/p>

No, istinu su znale samo rimske matrone. \ud83d\ude42<\/span><\/p>

I za kraj\u2026<\/b><\/h4>

Vinska povijest prava je poslastica za istra\u017eiva\u010de, a posebice za entuzijaste koje interesiraju zanimljive anegdote iz vremena starog vijeka. Naime, ona nudi pregr\u0161t zanimljivih drevnih \u0161tikleca. Bilo je te\u0161ko izvu\u0107i samo nekoliko, onoliko koliko nam dozvoljava prostor na\u0161e internetske stranice. Kada bismo ih skupile sve na jedno mjesto, bio bi to kvalitetan materijal za knjigu.<\/span><\/p>

Vinska kultura izrazito je bogata, te oplemenjuje tradiciju brojnih naroda diljem svijeta. Brojne starovjekovne legende \u017eive do danas i prepri\u010davaju se na mnogim turisti\u010dkim turama. \u010cesto su i dio raznih kulturnih manifestacija, ali i gastronomskih izazova.<\/span><\/p>

Mi smo za vas pripremile poseban gastro izazov: DREVNA RIMSKA ZA\u010cINJENA VINA, stoga predla\u017eemo da \u0161kicnete u rubriku Gastro izazovi.<\/span><\/p>

\u017dIVJELI!<\/span><\/p>

\u017delite pro\u010ditati jo\u0161 ovakvih tekstova? Kliknite na\u00a0Cipela be\u010dka, noga li\u010dka<\/a>\u00a0i u\u017eivajte!<\/h4>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t<\/span>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

LITERATURA:\u00a0<\/span><\/p>

T .Standage, Povijest svijeta u \u0161est \u010da\u0161a, Jesenski i Turk, Zagreb. 2006.<\/span><\/p>

H.S. Versnel, The festival of Bona Dea and the Tesmophora. <\/span>Greece and Rome, <\/span><\/i>39 (1), 33., 43.-47.\u00a0<\/span><\/p>

J.Robinson (ed.), <\/span>The Oxford Companion to Wine<\/span><\/i> (Third ed.). Oxford University Press 2006.<\/span><\/p>

Val. Max.,2.1.5.;\u00a0<\/span><\/p>

Plut. <\/span>Caes<\/span><\/i>., 9.,7-14.\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0<\/span><\/p>

https:\/\/www.britannica.com\/topic\/wine<\/span><\/a><\/p>

https:\/\/lizthachmw.com\/winestars\/the-ancient-connection-between-women-and-wine\/<\/span><\/a>;\u00a0\u00a0<\/span><\/p>

https:\/\/museumofalcohol.wordpress.com\/2013\/06\/23\/the-gods-of-alcohol\/<\/span><\/a>\u00a0<\/span><\/p>

The Project Gutenberg eBook of Apicius: Cookery and Dining in Imperial Rome, by Joseph Dommers Vehling.;<\/span><\/a>\u00a0 <\/span>https:\/\/www.cibiantiquorum.com\/post\/conditum<\/span><\/a>;\u00a0\u00a0<\/span><\/p>

https:\/\/penelope.uchicago.edu\/~grout\/encyclopaedia_romana\/wine\/wine.html;<\/span><\/a>\u00a0<\/span><\/p>

https:\/\/mospace.umsystem.edu\/xmlui\/bitstream\/handle\/10355\/8100\/research.pdf<\/span><\/a>\u00a0<\/span><\/p>

https:\/\/www.bbc.com\/news\/world-europe-12158341<\/span><\/a>\u00a0<\/span><\/p>

https:\/\/assets.press.princeton.edu\/chapters\/s7591.pdf<\/span><\/a>\u00a0<\/span><\/p>

https:\/\/www.sapiens.org\/archaeology\/evolution-wine\/<\/span><\/a>\u00a0<\/span><\/p>

https:\/\/web.archive.org\/web\/20210317051554\/https:\/\/www.nationalgeographic.com\/history\/article\/2600-year-old-wine-factory-unearthed-lebanon<\/span><\/a>\u00a0<\/span><\/p>

https:\/\/learn.winecoolerdirect.com\/vinland\/<\/span><\/a>\u00a0<\/span><\/p>

https:\/\/en.wikipedia.org\/wiki\/Wine<\/span><\/a>\u00a0<\/span><\/p>

\u00a0<\/span>https:\/\/www.santovinowineblog.com\/post\/the-symbolism-of-wine<\/span><\/a>\u00a0<\/span><\/p>

https:\/\/worldoffinewine.com\/homepage-featured-articles\/wine-origin-myths<\/span><\/a>\u00a0<\/span><\/p>

https:\/\/greekreporter.com\/2023\/05\/10\/why-you-should-try-greek-retsina-wine-for-a-truly-greek-experience\/<\/span><\/a>\u00a0<\/span><\/p>

https:\/\/historyandarchaeologyonline.com\/the-vinalia-rustica-a-roman-celebration-of-wine\/<\/span><\/a>\u00a0<\/span><\/p>

https:\/\/thisdayinwinehistory.com\/ancient-roman-women-and-wine\/<\/span><\/a>\u00a0<\/span><\/p>

https:\/\/theconversation.com\/a-kiss-to-detect-wine-on-her-breath-the-violent-policing-of-women-drinking-in-ancient-rome-202039<\/span><\/a>\u00a0<\/span><\/p>

https:\/\/www.ancient-origins.net\/news-history-archaeology\/assyrian-wine-press-0016027<\/span><\/a>\u00a0<\/span><\/p>

https:\/\/oxfordre.com\/classics\/display\/10.1093\/acrefore\/9780199381135.001.0001\/acrefore-9780199381135-e-5432#acrefore-9780199381135-e-5432<\/span><\/a>\u00a0<\/span><\/p>

https:\/\/www.enciklopedija.hr\/clanak\/libacija<\/span><\/a>\u00a0<\/span><\/p>

https:\/\/www.britannica.com\/topic\/wine<\/span><\/a>\u00a0<\/span><\/p>

https:\/\/mythologymatters.wordpress.com\/2018\/08\/27\/the-mythology-of-wine-iii-ancient-egypt\/<\/span><\/a>\u00a0<\/span><\/p>

https:\/\/www.worldhistory.org\/article\/729\/the-greatest-party-ever-thrown-ashurnasirpal-iis-k\/<\/span><\/a>\u00a0<\/span><\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Kada netko postavi pitanje: \u0161to je to vino, zasigurno odmah odgovorite: alkoholno pi\u0107e dobiveno fermentacijom gro\u017e\u0111a. Odgovor je svakako to\u010dan, iako to\u010dniji odgovor glasi: alkoholno pi\u0107e dobiveno fermentacijom nekog vo\u0107a, jer postoje i vina od mnogih drugih namirnica (kupina, malina, jabuka i sl.). Te definicije zasigurno \u0107ete se rje\u0111e sjetiti. Za\u0161to je to tako? Naime, […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":5650,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"site-sidebar-layout":"default","site-content-layout":"","ast-site-content-layout":"default","site-content-style":"default","site-sidebar-style":"default","ast-global-header-display":"","ast-banner-title-visibility":"","ast-main-header-display":"","ast-hfb-above-header-display":"","ast-hfb-below-header-display":"","ast-hfb-mobile-header-display":"","site-post-title":"","ast-breadcrumbs-content":"","ast-featured-img":"","footer-sml-layout":"","ast-disable-related-posts":"","theme-transparent-header-meta":"default","adv-header-id-meta":"","stick-header-meta":"","header-above-stick-meta":"","header-main-stick-meta":"","header-below-stick-meta":"","astra-migrate-meta-layouts":"set","ast-page-background-enabled":"default","ast-page-background-meta":{"desktop":{"background-color":"var(--ast-global-color-4)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"tablet":{"background-color":"","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"mobile":{"background-color":"","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""}},"ast-content-background-meta":{"desktop":{"background-color":"var(--ast-global-color-5)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"tablet":{"background-color":"var(--ast-global-color-5)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"mobile":{"background-color":"var(--ast-global-color-5)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""}},"footnotes":""},"categories":[20],"tags":[409,408,407,375,412,84,411,413,410,406,405,331],"class_list":["post-5649","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-cipela-licka-noga-becka","tag-ancient-egypt","tag-ancient-greece","tag-ancient-history","tag-ancient-rome","tag-biblija","tag-mezopotamija","tag-mith","tag-prva-vinarija-u-povijesti","tag-retsina","tag-stari-vijek","tag-vino","tag-vinograd"],"yoast_head":"\nIn vino veritas! - \u010cuvarice vremena<\/title>\n<meta name=\"description\" content=\"Ususret poznatom Martinju, po\u010dastite se zanimljivim starovjovjekovnim \u0161tiklecima iz povijesti najveselije ljudske namirnice, vina!\" \/>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/2024\/11\/06\/in-vino-veritas\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"hr_HR\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"In vino veritas! - \u010cuvarice vremena\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Ususret poznatom Martinju, po\u010dastite se zanimljivim starovjovjekovnim \u0161tiklecima iz povijesti najveselije ljudske namirnice, vina!\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/2024\/11\/06\/in-vino-veritas\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"\u010cuvarice vremena\" \/>\n<meta property=\"article:publisher\" content=\"https:\/\/www.facebook.com\/cuvaricevremena\/\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2024-11-06T17:54:34+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2024-11-06T17:55:06+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/1-768x768.png\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"768\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"768\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/png\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"Martina Hukavec Vla\u0161i\u0107\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Napisao\/la\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Martina Hukavec Vla\u0161i\u0107\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"22 minute\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\\\/\\\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/index.php\\\/2024\\\/11\\\/06\\\/in-vino-veritas\\\/#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/index.php\\\/2024\\\/11\\\/06\\\/in-vino-veritas\\\/\"},\"author\":{\"name\":\"Martina Hukavec Vla\u0161i\u0107\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/43e2c8a6cb6659285f39186b7d348343\"},\"headline\":\"In vino veritas!\",\"datePublished\":\"2024-11-06T17:54:34+00:00\",\"dateModified\":\"2024-11-06T17:55:06+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/index.php\\\/2024\\\/11\\\/06\\\/in-vino-veritas\\\/\"},\"wordCount\":4225,\"commentCount\":0,\"publisher\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/#organization\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/index.php\\\/2024\\\/11\\\/06\\\/in-vino-veritas\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2024\\\/11\\\/1.png\",\"keywords\":[\"ancient egypt\",\"ancient greece\",\"ancient history\",\"ancient rome\",\"biblija\",\"Mezopotamija\",\"mith\",\"prva vinarija u povijesti\",\"retsina\",\"stari vijek\",\"vino\",\"vinograd\"],\"articleSection\":[\"Cipela li\u010dka, noga be\u010dka\"],\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"CommentAction\",\"name\":\"Comment\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/index.php\\\/2024\\\/11\\\/06\\\/in-vino-veritas\\\/#respond\"]}]},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/index.php\\\/2024\\\/11\\\/06\\\/in-vino-veritas\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/index.php\\\/2024\\\/11\\\/06\\\/in-vino-veritas\\\/\",\"name\":\"In vino veritas! - \u010cuvarice vremena\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/index.php\\\/2024\\\/11\\\/06\\\/in-vino-veritas\\\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/index.php\\\/2024\\\/11\\\/06\\\/in-vino-veritas\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2024\\\/11\\\/1.png\",\"datePublished\":\"2024-11-06T17:54:34+00:00\",\"dateModified\":\"2024-11-06T17:55:06+00:00\",\"description\":\"Ususret poznatom Martinju, po\u010dastite se zanimljivim starovjovjekovnim \u0161tiklecima iz povijesti najveselije ljudske namirnice, vina!\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/index.php\\\/2024\\\/11\\\/06\\\/in-vino-veritas\\\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/index.php\\\/2024\\\/11\\\/06\\\/in-vino-veritas\\\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/index.php\\\/2024\\\/11\\\/06\\\/in-vino-veritas\\\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2024\\\/11\\\/1.png\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2024\\\/11\\\/1.png\",\"width\":1080,\"height\":1080},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/index.php\\\/2024\\\/11\\\/06\\\/in-vino-veritas\\\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Po\u010detna stranica\",\"item\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"In vino veritas!\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/#website\",\"url\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/\",\"name\":\"\u010cuvarice vremena\",\"description\":\"\",\"publisher\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/#organization\"},\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":\"Organization\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/#organization\",\"name\":\"\u010cuvarice vremena\",\"url\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/\",\"logo\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/#\\\/schema\\\/logo\\\/image\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2023\\\/07\\\/cropped-cropped-Cuvarice-vremena-logo-zlatni-1.png\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2023\\\/07\\\/cropped-cropped-Cuvarice-vremena-logo-zlatni-1.png\",\"width\":1270,\"height\":1185,\"caption\":\"\u010cuvarice vremena\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/#\\\/schema\\\/logo\\\/image\\\/\"},\"sameAs\":[\"https:\\\/\\\/www.facebook.com\\\/cuvaricevremena\\\/\",\"https:\\\/\\\/www.instagram.com\\\/cuvarice_vremena\\\/\"]},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/43e2c8a6cb6659285f39186b7d348343\",\"name\":\"Martina Hukavec Vla\u0161i\u0107\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/b59106910cde50b62c1d12f12f4d1120eaf2b865303ceb6f88c8821824d43d74?s=96&d=mm&r=g\",\"url\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/b59106910cde50b62c1d12f12f4d1120eaf2b865303ceb6f88c8821824d43d74?s=96&d=mm&r=g\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/b59106910cde50b62c1d12f12f4d1120eaf2b865303ceb6f88c8821824d43d74?s=96&d=mm&r=g\",\"caption\":\"Martina Hukavec Vla\u0161i\u0107\"},\"url\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/index.php\\\/author\\\/martina_hukavec\\\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"In vino veritas! - \u010cuvarice vremena","description":"Ususret poznatom Martinju, po\u010dastite se zanimljivim starovjovjekovnim \u0161tiklecima iz povijesti najveselije ljudske namirnice, vina!","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/2024\/11\/06\/in-vino-veritas\/","og_locale":"hr_HR","og_type":"article","og_title":"In vino veritas! - \u010cuvarice vremena","og_description":"Ususret poznatom Martinju, po\u010dastite se zanimljivim starovjovjekovnim \u0161tiklecima iz povijesti najveselije ljudske namirnice, vina!","og_url":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/2024\/11\/06\/in-vino-veritas\/","og_site_name":"\u010cuvarice vremena","article_publisher":"https:\/\/www.facebook.com\/cuvaricevremena\/","article_published_time":"2024-11-06T17:54:34+00:00","article_modified_time":"2024-11-06T17:55:06+00:00","og_image":[{"width":768,"height":768,"url":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/1-768x768.png","type":"image\/png"}],"author":"Martina Hukavec Vla\u0161i\u0107","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Napisao\/la":"Martina Hukavec Vla\u0161i\u0107","Procijenjeno vrijeme \u010ditanja":"22 minute"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/2024\/11\/06\/in-vino-veritas\/#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/2024\/11\/06\/in-vino-veritas\/"},"author":{"name":"Martina Hukavec Vla\u0161i\u0107","@id":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/#\/schema\/person\/43e2c8a6cb6659285f39186b7d348343"},"headline":"In vino veritas!","datePublished":"2024-11-06T17:54:34+00:00","dateModified":"2024-11-06T17:55:06+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/2024\/11\/06\/in-vino-veritas\/"},"wordCount":4225,"commentCount":0,"publisher":{"@id":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/#organization"},"image":{"@id":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/2024\/11\/06\/in-vino-veritas\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/1.png","keywords":["ancient egypt","ancient greece","ancient history","ancient rome","biblija","Mezopotamija","mith","prva vinarija u povijesti","retsina","stari vijek","vino","vinograd"],"articleSection":["Cipela li\u010dka, noga be\u010dka"],"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"CommentAction","name":"Comment","target":["https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/2024\/11\/06\/in-vino-veritas\/#respond"]}]},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/2024\/11\/06\/in-vino-veritas\/","url":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/2024\/11\/06\/in-vino-veritas\/","name":"In vino veritas! - \u010cuvarice vremena","isPartOf":{"@id":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/2024\/11\/06\/in-vino-veritas\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/2024\/11\/06\/in-vino-veritas\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/1.png","datePublished":"2024-11-06T17:54:34+00:00","dateModified":"2024-11-06T17:55:06+00:00","description":"Ususret poznatom Martinju, po\u010dastite se zanimljivim starovjovjekovnim \u0161tiklecima iz povijesti najveselije ljudske namirnice, vina!","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/2024\/11\/06\/in-vino-veritas\/#breadcrumb"},"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/2024\/11\/06\/in-vino-veritas\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/2024\/11\/06\/in-vino-veritas\/#primaryimage","url":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/1.png","contentUrl":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/1.png","width":1080,"height":1080},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/2024\/11\/06\/in-vino-veritas\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Po\u010detna stranica","item":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"In vino veritas!"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/#website","url":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/","name":"\u010cuvarice vremena","description":"","publisher":{"@id":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/#organization"},"potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"hr"},{"@type":"Organization","@id":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/#organization","name":"\u010cuvarice vremena","url":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/","logo":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/#\/schema\/logo\/image\/","url":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/wp-content\/uploads\/2023\/07\/cropped-cropped-Cuvarice-vremena-logo-zlatni-1.png","contentUrl":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/wp-content\/uploads\/2023\/07\/cropped-cropped-Cuvarice-vremena-logo-zlatni-1.png","width":1270,"height":1185,"caption":"\u010cuvarice vremena"},"image":{"@id":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/#\/schema\/logo\/image\/"},"sameAs":["https:\/\/www.facebook.com\/cuvaricevremena\/","https:\/\/www.instagram.com\/cuvarice_vremena\/"]},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/#\/schema\/person\/43e2c8a6cb6659285f39186b7d348343","name":"Martina Hukavec Vla\u0161i\u0107","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/b59106910cde50b62c1d12f12f4d1120eaf2b865303ceb6f88c8821824d43d74?s=96&d=mm&r=g","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/b59106910cde50b62c1d12f12f4d1120eaf2b865303ceb6f88c8821824d43d74?s=96&d=mm&r=g","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/b59106910cde50b62c1d12f12f4d1120eaf2b865303ceb6f88c8821824d43d74?s=96&d=mm&r=g","caption":"Martina Hukavec Vla\u0161i\u0107"},"url":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/author\/martina_hukavec\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5649","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=5649"}],"version-history":[{"count":8,"href":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5649\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5670,"href":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5649\/revisions\/5670"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/5650"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=5649"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=5649"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=5649"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}