{"id":5417,"date":"2024-08-25T14:47:26","date_gmt":"2024-08-25T14:47:26","guid":{"rendered":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/?p=5417"},"modified":"2025-08-19T12:19:54","modified_gmt":"2025-08-19T12:19:54","slug":"zanimljive-price-iz-gastro-povijesti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/2024\/08\/25\/zanimljive-price-iz-gastro-povijesti\/","title":{"rendered":"Zanimljive pri\u010de iz gastro povijesti"},"content":{"rendered":"\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

\"\"<\/p>

Hrana predstavlja univerzalno ljudsko iskustvo – koliko god da je svakodnevna potreba, toliko i oboga\u0107uje na\u0161u svakodnevicu. Zato i ne \u010dudi da se u povijesti mogu prona\u0107i razli\u010dite zanimljive notice povezane s hranom.<\/p>

KAKO SU JELI KINESKI STARI<\/h4>

Kineska hrana je danas poznata diljem svijeta i upute kako ju pripremiti se mogu prona\u0107i u raznim kuharicama ili na internetskim stranicama s receptima. Drevni Kinezi posebno su\u00a0 cijenili kulinarsko umije\u0107e, pa su tako Konfucije i Lao Tse smatrali da se dr\u017eavnom treba upravljati onako kako se priprema riba \u2013 takti\u010dno i sa \u0161to je manje mogu\u0107e strke.<\/p>

Dio vrijednih informacija o tradicionalnom kineskom kulinarskom umije\u0107u do nas je do\u0161ao iz grobnica. Da, dobro ste pro\u010ditali \u2013 iz grobnica. Jedan takav kulinarski pronalazak odvio se 1999. kada je u Huxishanu (pokrajina Hunan) iskopana grobnica Wu Yanga (dinastija Han) koji je na vje\u010dni po\u010dinak oti\u0161ao 162. pr. Kr. U njegovoj grobnici prona\u0111ena je knjiga s barem 155 recepata od kojih se 148 odnosilo na pripremu slo\u017eenih jela od mesa. Knjiga je bila poprili\u010dno o\u0161te\u0107ena, ali zahvaljuju\u0107i napornom radu konzervatora dio je rekonstruiran i interpretiran.<\/p>

Jedan od rekonstruiranih recepata sadr\u017ei upute za klanje i \u010di\u0161\u0107enje svinje te nekoliko faza pripreme i kuhanja prije kona\u010dnog kuhanja u slatkoj gove\u0111oj juhi s vinom, soli, mesnim umakom, \u0111umbirom i magnolijom korom. Ako niste preveliki obo\u017eavatelj svinjetine, ne brinite! Na isti na\u010din mo\u017ee biti pripremljena konjetina, janjetina i divlja\u010d. Mogu\u0107e je da je kuharica stavljena u grobnicu kako bi Wu Yangovi sluge mogli pripremati hranu za njega u zagrobnom \u017eivotu, a mo\u017eda se radi i o receptima koji su pokojniku bili omiljeni.<\/p>

KATOLI\u010cKA DEBATA O \u010cOKOLADI<\/h4>

Kr\u0161\u0107anska obveza posta, odnosno smanjenja koli\u010dine i raznolikosti unosa hrane, imala je to\u010dno propisana pravila kojih se trebalo pridr\u017eavati. Me\u0111utim, kako su se u ta pravila uklapale namirnice koje su u Europu dolazile iz Amerike? \u010cokolada<\/a> je u katoli\u010dkoj Europi izazvala poprili\u010dne rasprave u kontekstu posta. S jedne strane, \u010dokolada se konzumirala kao teku\u0107ina, pa je trebala biti izuzeta od srednjovjekovnog posta. Tako nije kr\u0161ila zabranu jedenja samo jednog punog i dva mala obroka dnevno, kao ni zabranu konzumiranja mesa. S druge strane, \u010dokolada se \u010desto pripremala s jajima i mlijekom, a i smatrala se luksuznim proizvodom \u0161to je dopu\u0161tenost njezine konzumacije u vrijeme posta \u010dinilo upitnom.<\/p>

\"\"<\/p>

Papa Pio V. je, nakon ku\u0161anja \u0161alice \u010dokolade, navodno izjavio da je ta teku\u0107ina tako lo\u0161eg okusa da njezino konzumiranje nije samo o nemoralna navika, ve\u0107 kazna te da zbog toga nema potrebe da ju zabrani. Papa Aleksandar VII. je pak bio druga\u010dijeg mi\u0161ljenja i za ovaj problem rekao \u201eLiquidum non frangit jejunum\u201c (\u201eTeku\u0107ine ne kvare post\u201c). \u00a0Tako je \u010dokolada dobila papinsko odobrenje!<\/p>

RAJ\u010cICA NA VRHOVNOM SUDU<\/h4>

Nije samo \u010dokolada izazivala debate, raj\u010dica je tako\u0111er bila (i ostala) predmetom rasprave. Pitanje je li raj\u010dica vo\u0107e ili povr\u0107e korijene vu\u010de iz 19. stolje\u0107a kada je na ameri\u010dki<\/a> Vrhovni sud dospio slu\u010daj Nix vs. Hedden. John Nix je trebao platiti porez na uvoz raj\u010dica u Ameriku koji se primjenjivao na uvoz povr\u0107a op\u0107enito, no on je tvrdio da je raj\u010dica vo\u0107e i da ne treba platiti porez od 10 %. Vrhovni sud je 1893. raj\u010dicu zakonski proglasio povr\u0107em, na \u017ealost svih poznavatelja botanike.<\/p>

KRLE\u017dINA PRVA PLA\u0106A<\/h4>

Mladi Miroslav Krle\u017ea 1908. godine odlazi u kadetsku \u0161kolu u Pe\u010duh i tamo odr\u017eava dobre odnose sa svojim zemljacima. Glumica Eliza Gerner zapisala je kako su mladom Krle\u017ei d\u017eepovi uvijek bili puni papiri\u0107a i bilje\u017eaka. Tako je Milan Arko igrom slu\u010daja prona\u0161ao bilje\u017enicu s pjesmama koju je Krle\u017ea izgubio u borbi sa svojim papirima. Budu\u0107i da ga je Krle\u017ein pjesni\u010dki talent odu\u0161evio, Arko je do\u0161ao do vrlo zanimljive ideje. Naru\u010dio je pjesme za svoju djevojku koja je bila odu\u0161evljena ljepotom poezije i romanti\u010dno\u0161\u0107u geste za koju je, naravno, smatrala da je isklju\u010divo Arkovo djelo. A \u0161to je Krle\u017ea imao od toga? Prijatelj ga je \u010dastio kafe-krem\u0161nitama koje je pisac neobi\u010dno volio!<\/p>

Umjetnica Latica Ivani\u0161evi\u0107, koja je s roditeljima \u010desto posje\u0107ivala dom Miroslava i Bele Krle\u017ee, posvjedo\u010dila je o jo\u0161 jednoj slatkoj (ne)zgodi iz pi\u0161\u010deva \u017eivota. \u010cini se da je Krle\u017ea silom okolnosti zavolio \u010dokoladnu tortu! Naime, Krle\u017eina doma\u0107ica Ivka je imala skroman kulinarski repertoar te se uvijek znalo \u0161to \u0107e se jesti od slatkog \u2013 sabijena \u010dokoladna torta.<\/p>

\"\"
Preuzeto: Wikipedia<\/a>.<\/figcaption><\/figure>

\u017dELITE POSAO KOD EDISONA? PRVO POJEDITE JUHU!<\/h4>

Jeste li znali da mnogi pripisuju \u201eizum\u201c intervjua za posao Thomasu Edisonu? Poznati izumitelj bio je poslovan \u010dovjek \u010dija je korporacija Thomas A. Edison, Inc. zapo\u0161ljavala tisu\u0107e radnika. Edison je krajem 19. stolje\u0107a po\u010deo testirati kandidate koji su \u017eeljeli raditi za njega, ispituju\u0107i vrlo specifi\u010dna pitanja povezana s pozicijom za koju su se prijavili. Me\u0111utim, ubrzo je pro\u0161irio proces i po\u010deo uklju\u010divati testove koji nisu bili izravno povezani s pozicijom. Jedan od njih uklju\u010divao bio je svojevrstan gastro test.<\/p>

\"\"
Preuzeto: Wikipedia<\/a>.<\/figcaption><\/figure>

Kandidatu je poslu\u017eena juha, a Edison je pa\u017eljivo promatrao njegovo pona\u0161anje. Ako je kandidat dodao sol i papar prije nego \u0161to je ku\u0161ao juhu, Edison ga vi\u0161e nije smatrao prikladnim kandidatom. Naime, \u017eelio je raditi s ljudima koji nisu donosili preuranjene i neutemeljene pretpostavke. Smatrao je da su kandidati koji su za za\u010dinima posegnuli prije ku\u0161anja pokazali manjak znati\u017eelje i spremnosti za postavljanje pitanja \u0161to je bilo suprotno te\u017enji inovaciji koju je o\u010dekivao od zaposlenika.<\/p>

NEOBI\u010cNE JUHE<\/h4>

Ljubitelj ste juha? \u010cesto kuhate uz vino, a ponekad ga stavite i u hranu?\u00a0Va\u0161e nepce u\u017eiva u slastima dobrog piva?<\/p>

Ako ste na prethodna pitanja odgovorili \u201eda” i pitate se kakve veze pivo i vino imaju s juhom, imamo neobi\u010dne povijesne specijalitete za vas, i to iz kuharice koju je 1786. u Zagrebu objavio \u0110uro De\u017eeli\u0107.<\/a><\/p>

\"\" \"\"<\/p>

\u017delite pro\u010ditati jo\u0161 ovakvih tekstova? Kliknite na\u00a0Cipela be\u010dka, noga li\u010dka<\/a>\u00a0i u\u017eivajte!<\/h4>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Literatura;<\/h4>