{"id":5319,"date":"2024-08-10T18:24:17","date_gmt":"2024-08-10T18:24:17","guid":{"rendered":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/?p=5319"},"modified":"2024-08-18T10:25:26","modified_gmt":"2024-08-18T10:25:26","slug":"grcka-zemlja-mitova-i-povijesti-1-dio","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/2024\/08\/10\/grcka-zemlja-mitova-i-povijesti-1-dio\/","title":{"rendered":"Gr\u010dka \u2013 zemlja mitova i povijesti, 1. dio"},"content":{"rendered":"\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t
\"\"
Pogled na Akropolu no\u0107u. Fotografija: \u010cuvarice vremena<\/figcaption><\/figure>

Vrlo \u010desto mi se doga\u0111a da neke zemlje ili gradove povezujem s bojama. Na primjer, kombinacija crvene i \u017eute ili crvene i bijele uvijek \u0107e me asocirati na \u0160panjolsku, zelena i plava na Englesku, tamno zelena na \u0160kotsku, a na Italiju generalno kombinacija ru\u017ei\u010daste i zelene. Izbor ne ovisi \u010dak ni o tome jesam li neku zemlju posjetila ili ne.<\/p>

O Gr\u010dkoj sam uvijek razmi\u0161ljala u kombinaciji bijele i zlatne boje zbog antike, zlatnog doba Atene, svih onih hramova i kipova o kojima sam \u010ditala. Jo\u0161 od petog razreda osnovne \u0161kole, kada sam prvi puta o njoj u\u010dila, bila mi je sinonim za zemlju mitova, zemlju Zeusa, Atene, Here, Posejdona, Hada, Herkulesa, Minotaura, Meduze, Prometeja i ostalih bogova i bi\u0107a iz njezine izrazito zanimljive mitologije. Ona je i zemlja filozofije iz koje su se razvile mnoge znanosti, zemlja knji\u017eevnosti, politi\u010dke misli o demokraciji (iako ne ovako op\u0107e kako je mi danas podrazumijevamo). Ipak, iako je ona zemlja duge i bogate povijesti i raznolike kulturne ba\u0161tine svi spomenuti aspekti zapravo pripadaju anti\u010dkom periodu njezine povijesti, po kojem je i danas prepoznatljiva.<\/p>

I sami Grci stavljaju veliki naglasak upravo na taj aspekt svoje povijesti. Na svakom koraku mo\u017eete nai\u0107i na vi\u0161e ili manje o\u010duvane anti\u010dke ostatke, a lokalni vodi\u010di oko 70 % svoga izlaganja posve\u0107uju upravo tom razdoblju. To ne zna\u010di da gra\u0111evine iz drugih povijesnih razdoblja ne postoje, nego samo da je puno manji naglasak na njima. Takav omjer ne treba \u010duditi jer vjerojatno nema zemlje u svijetu u kojoj se u \u0161kolskom programu ne spominje anti\u010dka Gr\u010dka. I Grci tu \u010dinjenicu jako dobro iskori\u0161tavaju.<\/p>

Ostaci antike u Ateni<\/strong><\/h4>

Moja \u201egr\u010dka avantura\u201d zapo\u010dela je u Ateni, glavnom gradu Gr\u010dke, u kojem postoji zaista ogroman broj anti\u010dkih ostataka. Kojim god putem krenete nai\u0107i \u0107ete na neko nalazi\u0161te. Iako sam ina\u010de nadobudna \u0161to se ti\u010de razgledavanja, obilazak svih bio je nemogu\u0107a misija, posebno zato \u0161to sam u Ateni provela samo jedan dan.<\/p>

Dakle, \u0161to je sve ostalo od antike u Ateni? Naravno, Akropola, koja je i njezin simbol. No, na nju \u0107u se kasnije vratiti jer zaslu\u017euje posebno poglavlje. Oko same Akropole, koju se naziva i Svetom stijenom, razvijao se grad, gradili hramovi, tr\u017enice, odeoni (manje natkrivene gra\u0111evine za glazbene priredbe i natjecanja u anti\u010dkoj Gr\u010dkoj).<\/p>

\"\"
Dio arheolo\u0161kog lokaliteta rimske tr\u017enice i Kula vjetrova nad kojima \u201cstra\u017eari\u201d Akropola. Fotografija: \u010cuvarice vremena<\/figcaption><\/figure>

Na ulazu u sam grad nalazio se Hram Olimpskog Zeusa, \u010diji su ostaci zaista dojmljivi i svjedo\u010de o njegovoj veli\u010dini, a posebno visini. Samo stupovi su bili 17 metara visoki! Gradnja hrama trajala je oko 700 godina, te je zavr\u0161en 132. godine u vrijeme vladavine rimskog cara Hadrijana. Uz njega se nalaze i Hadrijanova vrata, tako\u0111er izgra\u0111ena u to doba.<\/p>

\"\"
Arheolo\u0161ki lokalitet rimske tr\u017enice. U daljini se vidi osmerokutna Kula vjetrova sagra\u0111ena 47. godine prije Krista. Fotografija: \u010cuvarice vremena.<\/figcaption><\/figure>

U le\u017eernoj \u0161etnji sredi\u0161tem Atene, u blizini trga Monastiraki, mogu se vidjeti i ostaci anti\u010dke Agore, odnosno anti\u010dka tr\u017enica na kojoj se mogu vidjeti ostaci velikog broja razli\u010ditih objekata dok se na njezinom rubu nalazi najbolje o\u010duvani gr\u010dki hram, posve\u0107en bogu Hefestu. Samo 100 metara od anti\u010dke nalazi se rimska tr\u017enica, koja je bila puno manja, a na njoj se, izme\u0111u ostaloga, nalazio i javni toalet cara Vespazijana, kao i Kula vjetrova ili Adronikosov hidrolo\u0161ki sat, koji se smatra najstarijom meteorolo\u0161kom postajom na svijetu. Ova osmerokutna kula zamalo je prenesena u Englesku, no spasilo ju je to \u0161to su je sto godina ranije Osmanlije pretvorile u mjesto molitve dervi\u0161kog reda, pa je nisu dali. Treba spomenuti i ostatke Hadrijanove knji\u017enice, koja se nalazila u blizini spomenute tr\u017enice.<\/p>

\"\"
Ostaci Hadrijanove knji\u017enice iz 132. godine. Uni\u0161tena je u provali germanskog plemena Herula 267. godine, nakon \u010dega su ovdje izgra\u0111ene crkve. Fotografija: \u010cuvarice vremena.<\/figcaption><\/figure>

Svaki od lokaliteta je zatvoren, ogra\u0111en i za njega se pla\u0107a ulaznica izme\u0111u 6 i 10 eura po lokalitetu. Grci znaju jako dobro unov\u010diti svoju kulturnu i povijesnu ba\u0161tinu.<\/p>

Atena \u2013 ime u mno\u017eini?<\/strong><\/h4>

Kada se govori o slavnoj pro\u0161losti Atene, treba spomenuti jednu zanimljivost vezanu za njezino ime. Naime, na starogr\u010dkom jeziku ono je bilo u mno\u017eini \u2013 Ath\u0113nai<\/em>. Za\u0161to? Prema jo\u0161 jednom u nizu mitova, pod naslovom \u201eKako je Atena dobila ime?\u201d, gr\u010dki junak Tezej (onaj koji je ubio Minotaura, iako mo\u017eda je bio i stvarna povijesna osoba, samo bez pri\u010da o Minotauru, naravno) ujedinio je 12 manjih naselja, me\u0111u kojima je bila i Atena (u jednini), u jedinstveni grad-dr\u017eavu. Nova je tvorenica bila naziv Ath\u0113nai<\/em>, u mno\u017eini, kao zajednica atenskih naselja. Danas je ime ovoga grada na nekim jezicima u jednini (gr\u010dkom, hrvatskom, bugarskom, turskom\u2026) dok je na drugima ostalo u mno\u017eini (engleski Athens<\/em>, \u0161panjolski Athenas<\/em>, ruski \u0410\u0444\u0438\u0301\u043d\u044b\/Afini<\/em>\u2026).<\/p>

Kako je Atena postala za\u0161titnica Atene?<\/strong><\/h4>

Osim spomenutog mita o ujedinjenju, postoji jo\u0161 jedan o tome kako je Atena dobila ime, a ovaj uklju\u010duje natjecateljski raspolo\u017eene gr\u010dke bogove. Naime, svaki je anti\u010dki grad trebao imati svoga boga ili boginju za\u0161titnicu, pa je tako tijekom vladavine mitskog kralja Kekropa, koji je imao ljudsko tijelo i zmijski rep, do\u0161lo je do rasprave me\u0111u bogovima oko toga tko \u0107e biti za\u0161titnik Kekropovog grada Kekropije. S vremenom su bogovi odustajali, sve dok na kraju nisu ostali samo boginja Atena i bog Posejdon. S obzirom na to da se nisu mogli dogovoriti, ponudili su kralju i gra\u0111anima poklone i dokaze svoje mo\u0107i i tako im prepustili odluku.<\/p>

Posejdon je udario svojim trozupcem u stijenu i pojavio se izvor slane vode. Atena je pak udarila kopljem u zemlju te se na tom mjestu pojavilo stablo masline. Kralju i stanovnicima ba\u0161 i nije bilo te\u0161ko odabrati. Grad se nalazio na poluotoku Atika, okru\u017een morem, te uop\u0107e nije imao potrebu za Posejdonovim darom. Maslinovo drvo, s druge strane, bilo im je ne\u0161to nepoznato, ali vidjeli su njegovu korist za svoju budu\u0107nost. Stoga su izabrali Atenu.<\/p>

U \u010dast boginji, grad je tako\u0111er promijenio ime, odnosno prozvan je po njoj, a festival koji joj je bio posve\u0107en nazvan je Panatenajske sve\u010danosti.<\/p>

\"\"
Pogled na Akropolu. Fotografija: \u010cuvarice vremena.<\/figcaption><\/figure>

Akropola<\/strong><\/h4>

Boginja je, naravno, trebala i svoje sveti\u0161te, pa je tako na Svetom brdu napravljena platforma i sagra\u0111en niz gra\u0111evina. Iako su ovdje i ranije postojali hramovi, dana\u0161nja Akropola koja je simbol Atene svoj je izgled poprimila u vrijeme tzv. zlatnog doba ovoga grada, koje podrazumijeva vladavinu Perikla. Samo ime Akropola zna\u010di utvrda na uzvisini, tako da su mnogi anti\u010dki gradovi imali akropolu. No, danas se ona ve\u017ee isklju\u010divo za Atenu.<\/p>

Akropola je zaista veli\u010danstvena. Na\u017ealost, iz perspektive posjetitelja, nekoliko \u201esitnica\u201d umanjuje taj dojam. Kao prvo, ogromna gu\u017eva. Prema onome \u0161to je govorila lokalna vodi\u010dka, na ulazu kolone znaju biti skoro pa do parkirali\u0161ta. \u010cak i na izlazu se mo\u017ee zavr\u0161iti u redu. Sre\u0107om, grupa \u010diji sam dio bila imala je rezervirane ulaznice dosta rano, tako da je velika gu\u017eva izbjegnuta. Drugi problem jest velika opasnost od kra\u0111e. Naime, kao i mnogi drugi veliki gradovi, u Ateni, a posebno na ovakvim lokacijama gdje je nevi\u0111ena gu\u017eva postoji izgledna mogu\u0107nost da ostanete bez nov\u010danika i mobitela. I onda kao \u0161e\u0107er na kraju, teren po kojem se hoda sastoji od, s protokom vremena, lijepo ugla\u010danog i skliskog kamena. Moram priznati da sam na po\u010detku, prilikom uspinjanja do samih hramova, jako malo toga do\u017eivjela osim stresa da ja ne padnem, da nekoga ne sru\u0161im, da se ne zaletim u ljude i da moj nov\u010danik i mobitel slu\u010dajno ne promijene vlasnika.<\/p>

No kada sam pro\u0161la kroz Propileje, veliki i impresivni ulaz i kona\u010dno vidjela hramove o kojima sam u\u010dila i u osnovnoj i u srednjoj \u0161koli i na fakultetu, osje\u0107ala sam se ve\u0107 mnogo bolje. Tek kad ih se vidi mo\u017ee se donekle pojmiti kreativnost, umije\u0107e i tehnologija koji su doveli do nastanka ovakvih gra\u0111evina. Da nije bilo nekih nesretnih okolnosti, danas bi vjerojatno bile i u boljem stanju.<\/p>

\"\"
Pogled na hramove Partenon i Erehtejon. Fotografija: \u010cuvarice vremena.<\/figcaption><\/figure>

Na Akropoli su se nalazile mnogobrojne gra\u0111evine. Nama najpoznatije i najprepoznatljivije su: Partenon, Hram Atene Nike i Erehtejon, no postoje i ostaci Artemidinog sveti\u0161ta, Zeusovog sveti\u0161ta, Hrama Rima i Augusta, starog hrama Hecatomba (od \u010dijeg su materijala Atenjani u 5. stolje\u0107u prije Krista po\u010deli graditi Partenon) i mnogi drugi. Tu se nalazila i mala kvadratna gra\u0111evina imena Arpephorion u kojoj su \u017eivjele dvije aristokratske djevoj\u010dice izme\u0111u 7 i 11 godina. Birane su svake godine i njihova je zada\u0107a bila slu\u017eiti boginji Ateni.<\/p>

Na obroncima Svete stijene postojalo je nekada (a danas, naravno, postoje ostaci) i Dionizijevo kazali\u0161te, Dionizijevo sveti\u0161ta, Asklepijev hram, kao i \u0161pilje u kojima su se nalazila sveti\u0161ta Zeusa Olimpijskog, Apolona, Nimfa, Pana i mnogih drugih.<\/p>

\"\"
Pogled na Aresovu stijenu. Fotografija: \u010cuvarice vremena.<\/figcaption><\/figure>

Jedno od mjesta do kojeg se mo\u017ee oti\u0107i, odnosno na njega se popeti prilikom posjeta Akropoli jest Aresova stijena, koja je dobila ime jer je, prema mitologiji, ondje su\u0111eno bogu rata Aresu zbog ubojstva Posejdonova sina. Mo\u017eda nam je svima poznatija pod jednim drugim nazivom \u2013 Areopag. Naime, gradsko vije\u0107e anti\u010dke Atene dobilo je svoje ime upravo po ovoj stijeni, na kojoj se u svojim po\u010decima sastajalo, a taj naziv i danas nosi gr\u010dki vrhovni sud. Na sjevernoj padini ove srijene na\u0111eni su i grobovi iz mikenskog i Homerovog doba, \u0161to ovo mjesto \u010dini i najstarijim atenskim grobljem, a tu je 51. godine i apostol Pavao Atenjanima prvi puta propovijedao o Isusu Kristu, iako bez prevelikog uspjeha.<\/p>

Jedino \u0161to je od svih tih nekada\u0161njih gra\u0111evina jo\u0161 uvijek u upotrebi jest Odeon Heroda Atticusa u kojem su se izvodila, a i danas se izvode, razli\u010dita glazbena i glazbeno-scenska djela. Sam odeon izgradio je u 2. polovici 2. stolje\u0107a rimski konzul gr\u010dkog podrijetla Herod Atticus, u spomen na svoju preminulu suprugu. I danas je ova gra\u0111evina vrijedna divljenja, ali nekada je bila zasigurno predivna, sa svojim mramornim zidovima, sjedalima i pozornicom, podovima prekrivenim mozaicima te krovom od cedrovine. Na\u017ealost, sto godina kasnije odeon je uni\u0161ten u provali germanskog naroda Herula, nakon \u010dega je u narednim stolje\u0107ima bio prepu\u0161ten propadanju.<\/p>

\"\"
Odeon Heroda Atticusa gr\u010dki je geograf Pausanije opisao kao \u201enajljep\u0161u gra\u0111evinu ove vrste\u201d. Fotografija: \u010cuvarice vremena.<\/figcaption><\/figure>

Partenon<\/h4>

Samom Akropolom dominira Partenon, hram posve\u0107en boginji Ateni Parhenos (u prijevodu \u201edjevici Ateni\u201d). Danas je to prohodan prostor, bez krova, te unutarnjih i vanjskih zidova. Nekada je to bio zatvoren prostor, podijeljen u \u010detiri dijela: predvorje, sredi\u0161nja prostorija, zapadna prostorija i stra\u017enja prostorija. U stra\u017enjoj se nalazila gradska riznica dok je u centralnoj bio smje\u0161ten veliki kip Atene od zlata i bjelokosti. Ovo umjetni\u010dko \u010dudo visine 12 metara bilo je djelo kipara Fidije, a u nekom trenutku tijekom 1. tisu\u0107lje\u0107a nestalo je s lica zemlje, kao i mnoga remek-djela anti\u010dkih kipara. Neki tvrde da je prenesen u Konstantinopol, drugi da je ostao u Ateni i da postoji mogu\u0107nost da je uni\u0161ten kada je Partenon pretvoren u crkvu izme\u0111u 5. i 7. stolje\u0107a. Sre\u0107om, ostale su sa\u010duvane minijature i kopije, kao i opisi koji nam svjedo\u010de o ljepoti ovog izgubljenog kipa.<\/p>

\"\"
Pogled na Partenon sa zapadne strane. Hram je gra\u0111en od 447. do 438. godine prije Krista, a skulpture i dekoracije zavr\u0161ene su 432. godine prije Krista. Starim Grcima trebalo je samo 15 godina da sagrade hram duga\u010dak 59,50 m, \u0161irok 30,88 m, a stupovima visokim 10,43 m na koje jo\u0161 idu grede i ukrasi, te krov. Fotografija: \u010cuvarice vremena<\/figcaption><\/figure>

Hram je bio sagra\u0111en od bijelog mramora te su neki dijelovi, poput reljefa, bili obojeni. Reljefi su se nekada nalazili na sve \u010detiri vanjske strane hrama i prikazivali su razli\u010dite mitolo\u0161ke doga\u0111aje. Dva najve\u0107a reljefa nalazila su se na zabatima isto\u010dne i zapadne strane. Na isto\u010dnoj strani, iznad ulaza u hram, nalazio se prikaz Atenina ro\u0111enja iz Zeusove glave, dok je na zapadnoj strani prikazano natjecanje Posejdona i Atene za \u010dast za\u0161titnika grada.<\/p>

Ispod zabata (koji je u obliku trokuta), nalazile su se metope \u2013 pravokutni arhitektonski elementi na kojima su se nalazili jo\u0161 neki mitolo\u0161ki prikazi. Partenon ih je imao ukupno 92 \u2013 po 32 na sjevernoj i ju\u017enoj strani, te po 14 na isto\u010dnoj i zapadnoj. Na njima su, kao u stripu, bili prikazani sljede\u0107i doga\u0111aji: na isto\u010dnoj strani bitka bogova i divova u kojoj je Atena igrala vrlo va\u017enu ulogu, na zapadnoj borba Atenjana s Amazonkama, na jugu prikaz bitke izme\u0111u kentaura i plemena Lapita dok je sjeverna strana prikazivala scene Trojanskog rata. Na frizu, koji je bio uz vrh vanjskog zida hrama, nalazio se reljef s prikazom Panatenajskih sve\u010danosti, koje su bile istovremeno i svjetovno, ali i religiozno doga\u0111anje.<\/p>

\"\"
Iako iz daljine stupovi izgledaju ravni, oni to u biti nisu. Stupovi se \u0161ire oko sredine, a potom su\u017eavaju prema vrhu, malo su nagnuti prema unutra, a oni u kutovima imaju ve\u0107i promjer od ostalih. Fotografija: \u010cuvarice vremena.<\/figcaption><\/figure>

Na ovakav su na\u010din, samo naravno s drugim mitolo\u0161kim prikazima ukra\u0161avani zabati, metope i frizovi i svih ostalih hramova. Iako, treba napomenuti da je Trojanski rat bio izrazito \u010dest motiv, dok su s druge strane svjetovna doga\u0111anja bila izrazito rijetko prikazivana.<\/p>

S prijelazom na kr\u0161\u0107anstvo u Rimskom Carstvu, ovaj je hram pretvoren u crkvu. Kada su do\u0161le Osmanlije, pretvoren je u d\u017eamiju, a sagra\u0111eni su i minareti. A onda su Mle\u010dani, tijekom Morejskog rata u 17. stolje\u0107u odlu\u010dili preoteti Atenu \u201enevjernicima\u201d. Vjerojatno oko toga doba Osmanlije hram, odnosno d\u017eamiju pretvaraju u skladi\u0161te baruta (mogu\u0107e u uvjerenju da Akropolu nitko ne\u0107e ga\u0111ati s obzirom na njezinu kulturnu vrijednost). Uslijedila je katastrofa 26. rujna 1687. godine. Naime, tog je jutra mleta\u010dki general Francesco Morosini, s ciljem protjerivanja neprijatelja iz grada, ispalio projektil s obli\u017enjeg brda ravno na Akropolu i hram. Naravno, hram je odletio u zrak, a stradao je i veliki broj ljudi i ku\u0107a. Osmanska vlast se nastavila.<\/p>

\"\"
Pogled s Akropole na brdo Philopappos s kojeg je Morozini raznio Partenon. Brdo je dobilo ime po komagenskom princu Gaju Juiju Antiohu Epifanu Philopappasu, koji je ondje pokopan po\u010detkom 2. stolje\u0107a. Ostaci njegovog mauzoleja vidljivi su i danas. Fotografija: \u010cuvarice vremena<\/figcaption><\/figure>

Hram Atene Nike<\/h4>

Desno od Propileja, na samom rubu stijene, nalazi se Hram Pobjede bez krila, odnosno Hram Atene Nike. Taj mali hram po\u010deo se graditi 437. godine prije Krista, ali su radovi na neko vrijeme zaustavljeni zbog Peloponeskog rata. Zavr\u0161en je oko 420. godine prije Krista, a posve\u0107en je Ateni Niki (Pobjedonosna Atena). Sam hram zna\u010dajan je i po prikazima scena bitki iz gr\u010dko-perzijskih ratova, \u0161to je bilo prvi put da su povijesni doga\u0111aji poslu\u017eili kao motiv za ukra\u0161avanje (ako izuzmemo prikaz Panatenajske procesije koja je imala svjetovno-religiozni karakter).<\/p>

U njemu se nalazila drvena skulptura Atene koja, prema gr\u010dkom autoru Pausaniju, nije imala krila. Naime, Atenjani su ovom prikazu Pobjede maknuli krila kako ne bi mogla odletjeti i pobje\u0107i iz njihovog grada. Ironi\u010dno je da su samo 16 godina kasnije do\u017eivjeli poraz u Peloponeskom ratu, te da je Sparta tada preuzela politi\u010dko vodstvo. Unato\u010d svim naporima da je zadr\u017ee, Pobjeda im je ipak pobjegla.<\/p>

\"\"
Propileji s unutra\u0161nje strane Akropole, do kojih se nalazi mali Hram Atene Nike. Hram je Osmanlijama 1687. godine, u vrijeme mleta\u010dkih pohoda za oslobo\u0111enje Atene, poslu\u017eio kao izvor materijala za obrambene zidine. Restauriran je 1834. godine. Fotografija: \u010cuvarice vremena.<\/figcaption><\/figure>

Erehtejon<\/h4>

Jo\u0161 je jedan hram ostao sa\u010duvan na Akropoli, a rije\u010d je o Erehtejonu. Ime je dobio po Erihtoniju, atenskom mitskom kralju sa zmijskim repom. Prema vrlo osebujnom mitu svojstvenom anti\u010dkim Grcima, bog vatre Hefest potpuno je poludio od strasti za boginjom Atenom. Upravo u trenutku kada je do\u017eivljavao orgazam, Atena ga je odgurnula od sebe, te je njegova sperma zavr\u0161ila na njezinom bedru. Ona je potom uzela vunenu tkaninu, obrisala se njome i bacila je na zemlju. I tako se rodio Erihtonije (eri \u2013 vuna, chtonius \u2013 stvoren iz zemlje).<\/p>

Atena je dijete odgojila, a kada je postao kralj, dao je ime gradu po Ateni (to je, dakle, jo\u0161 jedan od mitova u serijalu \u201eKako je Atena dobila ime?\u201d), te izgradio prvi veliki hram svojoj hraniteljici u koji je stavio njezin drveni kip. Tako\u0111er, prema tom mitu, pokrenuo je prve svetkovine Ateni u \u010dast. Zauzvrat su Atenjani, njemu u \u010dast, svoje kose pleli da izgledaju kao zmijski repovi.<\/p>

\"\"
Pogled na hram Erehtejon i terasu s karijatidama. Fotografija: \u010cuvarice vremena<\/figcaption><\/figure>

Hram Erehtejon poznat je i po karijatidama, kipovima \u017eena koji podupiru krov male terase hrama. Karijatide se \u010dine jako laganima, izrazito su elegantne, moglo bi se re\u0107i i tanke, poza svake je opu\u0161tena, jedno koljeno savijeno. No unato\u010d tome one noske kompletnu te\u017einu krova. Ni\u0161ta ga drugo osim njih ne podupire. Zapravo je zanimljivo kako su stari Grci oja\u010dali te kipove da se ne slome. Naime, najve\u0107i je problem bio njihov vrat, koji je, u skladu s cijelim kipom, tako\u0111er tanak i elegantan \u0161to ga je \u010dinilo najslabijom to\u010dkom ovog genijalnog umjetni\u010dkog djela. Kako bi se problem rije\u0161io, kariatidama je dodana kosa, odnosno njihova je kosa ispletena i spu\u0161tena (\u0161to nije bilo u skladu s tada\u0161njom modom), ali je poja\u010dalo nosivost ovih predivnih stupova.<\/p>

\"\"
\u0160est kariatida koje se mogu danas vidjeti na Erehtejonu su kopije. Originali se \u010duvaju u Muzeju Akropole (njih pet) i British Museum\u2013u (jedna). Fotografija: Imaginoso.com<\/a><\/figcaption><\/figure>

Sam hram Erehtejon posve\u0107en je ne samo ovom kralju nego i Ateni i Posejdonu, te skriva jo\u0161 jednu pri\u010du. Spomenula sam ranije natjecanje izme\u0111u Atene i Posejdona za titulu za\u0161titnika Atene, a u ovom se kompleksu nalaze \u201etragovi\u201d tog dvoboja. Naime, u hramu se nalazi bunar slane vode, a nekada se na krovu (kojeg danas naravno nema) navodno nalazila rupa \u2013 tu je Posejdon udario svojim trozupcem i Atenjanima poklonio izvor slane vode. Ispred samog hrama, pak, nalazi se stablo masline, koju je, prema toj pri\u010di, Atena poklonila.<\/p>

Stadion Panathinaiko \u2013 mjesto koje spaja anti\u010dki i moderni svijet<\/strong><\/h4>

Spomenula sam ranije Panatenajske sve\u010danosti, religiozno-sportsko doga\u0111anje posve\u0107eno boginji Ateni. Iako su ove sve\u010danost okupljale sve Grke, nisu bile jedine takve. Naime, Apolon je imao Pitijske (Delfijske) igre koje su se odr\u017eavale u Delfima, Zeus Nemejske u gradu Nemeju, a Posejdonu u \u010dast odr\u017eavale su se Istamske igre u Istmu kraj Korinta. No one najva\u017enije, prema kojima se ra\u010dunala gr\u010dka era bile su Olimpijske igre.<\/p>

Ovo nas dovodi do jednog mjesta u Ateni, a to je stadion Panathinaiko. Naime, na ovom je mjestu jo\u0161 u 4. stolje\u0107u prije Krista postojao drveni stadion na kojem su se odr\u017eavale Panatejanske sve\u010danosti. Otuda mu i ime. Imao je \u010dak 50.000 mjesta. No drvo nije izdr\u017eljivo, pa ga je u 2. stolje\u0107u Herod Atticus (spomenula sam ranije njegov odeon) uredio i prekrio bijelim mramorom. Ipak, kada je kr\u0161\u0107anstvo do\u0161lo i na mjesto gr\u010dke i rimske religije, stadion je napu\u0161ten.<\/p>

\"\"
Stadion Panathenaico (Kilimarmaro) sagra\u0111en je za prve moderne Olimpijske igre 1896. godine, ali je u potpunosti zavr\u0161en tek 1904. godine. Fotografija: \u010cuvarice vremena.<\/figcaption><\/figure>

Stolje\u0107a su pro\u0161la, do\u0161ao je kraj 19. stolje\u0107a i ideja da se ponovno po\u010dnu odr\u017eavati Olimpijske igre. Upravo za odr\u017eavanje prvih modernih Olimpijskih igara 1896. godine, na mjestu staroga stadiona, izgra\u0111en je novi, to\u010dnije, napravljena je moderna rekonstrukcija staroga. Stadion je u potpunosti od mramora (danas se zove Killimarmaro i zaista je prekrasan prizor). S njega svake dvije godine olimpijska baklja kre\u0107e na put u dr\u017eavu koja je doma\u0107in ljetnih ili zimskih Olimpijskih igara, a 2004. godine, kada su OI bile u Ateni, ovdje je odr\u017eano natjecanje u strelja\u0161tvu, te zavr\u0161etak maratonske utrke.<\/p>

Jo\u0161 pokoji detalj o Ateni<\/strong><\/h4>

Atena je glavni grad Gr\u010dke postala 1834. godine, nakon \u0161to je zavr\u0161io rat za nezavisnost Gr\u010dke koji je trajao od 1821. do 1829. godine. Prvim glavnim gradom oslobo\u0111enog gr\u010dkog teritorija tijekom zadnjih godina rata bila je Egina, a da bi poslije tu funkciju preuzeo grad Napflion (Nauplion).<\/p>

Atena je u to doba imala oko 7000 stanovnika i 170 ku\u0107a, te bila relativno malo mjesto. No, nakon \u0161to je i ona 1833. godine priklju\u010dena gr\u010dkom teritoriju (dana\u0161nje granice Gr\u010dke kona\u010dno su formirane 1947. godine), razvila se nova rasprava oko glavnoga grada. Na kraju je Atena odnijela prevagu, vjerojatno zaslugama novog gr\u010dkog kralj Otta I. (ina\u010de iz bavarske dinastije Wittelsbach) koji je, zbog slavne pro\u0161losti, bio njezin veliki zagovornik.<\/p>

Kada pro\u0111ete Atenom jedna \u201esitnica\u201d odmah zapne za oko \u2013 jako mali broj zelenih povr\u0161ina za grad u kojem \u017eivi preko tri miliona stanovnika. I jo\u0161 k tomu mediteranski grad. Ima nekoliko manjih parkova, od kojih je mo\u017eda najpoznatiji Atenski nacionalni vrt, odnosno botani\u010dki vrt. Nastao uz nekada\u0161nju kraljevsku pala\u010du (danas zgradu parlamenta) kao kraljevski perivoj, za njegovo je postojanje zaslu\u017ena prva gr\u010dka kraljica Amalija, supruga Otta I. koja je naru\u010dila i nadgledala njegovo stvaranje.<\/p>

\"\"
Kraljevska pala\u010da sagra\u0111ena je u vrijeme kralja Otta I., a danas u njoj zasjeda gr\u010dki parlament. Ispred njega nalazi se Trg Sintagma. Fotografija: \u010cuvarice vremena<\/figcaption><\/figure>

Tako\u0111er, ako usporedimo koliko je toga sa\u010duvano iz antike, a koliko iz kasnijih perioda, antika \u0107e odnijeti poprili\u010dnu prevagu. Prema obja\u0161njenju lokalne vodi\u010dke, razlog je jednostavan. U 19. stolje\u0107u svi su postali zainteresirani za anti\u010dku Gr\u010dku i nastupila je prava \u201eanti\u010dka groznica\u201d. Naravno, nova nalazi\u0161ta su se vrlo lako otkrivala. Trebalo je samo malo prokopati i na\u0161ao bi se nekakav anti\u010dki ostatak. Problem je nastao u tome \u0161to se, da bi se razotkrili ostaci antike, ru\u0161ilo ono \u0161to je bilo iz kasnijih perioda jer se smatralo manje vrijednim. Drugi se pak problem krije u izgradnji modernih zgrada u centru koje bi mogle prihvatiti priljev turista, \u0161to zna\u010di da se dodatno ru\u0161ilo ono \u0161to se nije moglo iskoristiti u tu svrhu. To je i razlog manjka zelenih povr\u0161ina. Sve je podre\u0111eno gradnji novih smje\u0161tajnih objekata. Na \u017ealost ili na sre\u0107u, to ne\u0107e mo\u0107i dugo potrajati ponajvi\u0161e zbog temperatura koje na asfaltu uvijek puno vi\u0161e rastu. Po\u010detkom lipnja, kada sam bila ondje, bilo je u\u017easno vru\u0107e, tako da ne \u017eelim ni misliti kako je tijekom ljeta.<\/p>

\"\"
Grci su poznati kao zeznuti demonstranti. Njihove demonstracije po\u010dinju uglavnom na Trgu Omonia i jednom ulicom (unaprijed odabranom) idu do Trga Sintagma. U prolazu sve uni\u0161tavaju, a po potrebi bacaju i molotovljeve koktele. Ovo su posljedice demonstracija koje su se u nekom trenutku odr\u017eale u Ateni. Fotografija: \u010cuvarice vremena.<\/figcaption><\/figure>

Hodati centrom Atene zaista je zanimljivo jer mo\u017eete nai\u0107i na puno toga. Trg Monastiraki savr\u0161en je primjer eklekti\u010dnog stila ure\u0111enja. S njega imate divan pogled (posebno no\u0107u) na Akropolu, a tu se odmah nalaze i ostaci Hadrijanove knji\u017enice, potom nekada\u0161nja d\u017eamija, a onda i bizantska crkva Panagia Pantanassa (od svih najsvetija Kraljica) posve\u0107ena djevici Mariji. S obzirom na to da se samo crkvu nazivalo Velikim Manastirom, otuda i trgu ime. Kao \u0161e\u0107er na kraju, sam prostor trga okru\u017een je s jedne strane modernim zgradama, a s druge malim ugostiteljskim objektima i uskim ulicama.<\/p>

\"\"
Trg Monastiraki. Lijevo je Crkva Panagia Pantanassa, u sredini nekada\u0161nja d\u017eamija, a nad svime dominira prekrasno osvijetljena Akropola. Fotografija: \u010cuvarice vremena.<\/figcaption><\/figure>

Na glavnoj trgova\u010dkoj ulici Ermou uspjelo se od ru\u0161enja o\u010duvati predivnu malu Crkvu Djevice Marije iz 11. stolje\u0107a. Zaista me odu\u0161evila. Na stranu to \u0161to je jako lijepo ure\u0111ena, mene je odu\u0161evila neka energija tamo. Mogla sam zamisliti ljude kroz minula stolje\u0107a koji su u nju dolazili na\u0107i spas u nadi i vjeri u neki bolji svijet od onoga u kojem \u017eive, osjetiti mje\u0161avinu sre\u0107e, tuge, straha, po\u0161tovanja, nade koja ih je ispunjavala na ovom mjestu. Nalazi se na malom kri\u017eanju, potpuno u neskladu sa svime \u0161to je okru\u017euje, a opet savr\u0161eno uklopljena. \u010cini se kao nekakav portal u pro\u0161lost, tvrdoglavi podsjetnik na sva minula stolje\u0107a i sve promjene koje je pre\u017eivjela. Oko nje su nicale i nestajale gra\u0111evine, \u017eivoti su prolazi, grad se mijenjao, ali ona je ostala kao portal u neka minula vremena. I sam prilaz na to asocira. Naime, da bi se u\u0161lo u crkvicu prvo se treba spustiti niz nekoliko stepenica, ispod razine tla, \u0161to stvara osje\u0107aj kao da zaista napu\u0161tate sada\u0161njost i odlazite u pro\u0161lost. Apsolutno savr\u0161enstvo!<\/p>

\"\"
Crkva Djevice Marije uspjela je opstati unato\u010d modernizaciji oko nje. Fotografija: \u010cuvarice vremena.<\/figcaption><\/figure>
\"\"
Ulaz u Crkvu Djevice Marije. Fotografija: \u010cuvarice vremena<\/figcaption><\/figure>
\"\"
Glavni oltar Crkve Djevice Marije. Fotografija: \u010cuvarice vremena.<\/figcaption><\/figure>
\"\"
Unutra\u0161njost Crkve Djevice Marije. Fotografija: \u010cuvarice vremena.<\/figcaption><\/figure>
\"\"
Zidovi crkve su kompletno oslikani, a prevladavaju tamne boje, zbog \u010dega unutra\u0161njost djeluje dosta zatvoreno, umiruju\u0107e, ali istodobno i pomalo zastra\u0161uju\u0107e. Fotografija: \u010cuvarice vremena<\/figcaption><\/figure>

U potpunoj suprotnosti sa svim navedenim gra\u0111evinama i ostacima, \u010diji se stil i doba gradnje podudaraju, nalazi se jedan niz gra\u0111evina iz 19. stolje\u0107a gra\u0111en kopiraju\u0107i antiku. Te\u0161ko je to opisati. Dakle, gledaju\u0107i tri zgrade \u2013\u00a0 Atensku akademiju, Atensko sveu\u010dili\u0161te i Nacionalnu knji\u017enicu imala sam dojam potpune neprirodnosti, \u0161to bismo kolokvijalno rekli, \u010dinile su mi se kao \u201e\u0161aka u oko\u201d. Lijepe su, naravno, ali nekako mi se ne uklapaju, djeluju mi jako umjetno, u potpunosti izvan vremena i prostora. Mo\u017eda imam dvostruke standarde jer mi u ve\u0107ini gradova nije problem vidjeti poku\u0161aj imitacije antike, \u010dak ni ne do\u017eivljavam da toliko odudara od okoline. No, u prijestolnici antike, na moje veliko \u010du\u0111enje, nije mi se ba\u0161 svidjelo. No, ako ste se (kao i ja) ikada zapitali kako bi izgledalo da se neki anti\u010dki arheolo\u0161ki lokalitet u potpunosti rekonstruira da izgleda kao prije 2500 godina, vjerojatno bi ostavljao ovakav dojam.<\/p>

\"\"
Kao \u201epredlo\u017eak\u201d za zgradu Nacionalne knji\u017enice poslu\u017eio je Hefestov hram koji se nalazi na arhelo\u0161kom nalazi\u0161tu anti\u010dke tr\u017enici. Fotografija: \u010cuvarice vremena<\/figcaption><\/figure>
\"\"
Ulazni dio u Atensko sveu\u010dili\u0161te vjerna je kopija Propileja na Akropoli. Fotografija: \u010cuvarice vremena.<\/figcaption><\/figure>
\"\"
Zgrada Atenske akademije inspirirana je Partenonom. Na zabatu je prikaz Ateninog ro\u0111enja, kao \u0161to je bio iznad ulaza u Partenon. Fotografija: \u010cuvarice vremena.<\/figcaption><\/figure>

\u00a0<\/h4>

Izmjena stra\u017ee<\/strong><\/h4>

Jedna od nezaobilaznih atrakcija koju zaista treba vidjeti i do\u017eivjeti prilikom posjeta Ateni zasigurno je i izmjena stra\u017ee ispred zgrade gr\u010dkog parlamenta, a nekada\u0161nje kraljevske pala\u010de. Nedjeljom se u 11 sati odvija velika smjena stra\u017ee i tu se skupi poprili\u010dan broj ljudi (turista najvi\u0161e). Me\u0111utim, osim ovog termina, odr\u017eava se i svakih sat vremena, traje otprilike 10 minuta, manja je gu\u017eva i bolje se mo\u017ee sve vidjeti.<\/p>

\"\"
Smjena stra\u017ee u nedjelju u 11 ispred zgrade gr\u010dkog parlamenta. Fotografija: \u010cuvarice vremena<\/figcaption><\/figure>

Naravno, takva doga\u0111anja postoje u mnogim zemljama, pa i kod nas, me\u0111utim, ono \u0161to je vrlo zanimljivo jest hod tih stra\u017eara. Brzina varira, od izrazito spore do neke srednje brzine, ali ono \u0161to ih isti\u010de je na\u010din hodanja: nogu dignu ravno, pod kutom od 90 stupnjeva u odnosu na drugu nogu.<\/p>

Pritom treba imati na umu \u0161to sve imaju na sebi. Prvo \u0161to se uo\u010dava je fustanella<\/em> (neka vrsta kilta) koja je izra\u0111ena od 30 metara bijelog platna i ima 400 nabora koji ozna\u010davaju 400 godina osmanske vlasti u Gr\u010dkoj. Kao i fustanella<\/em>, i ypoditis<\/em> (ko\u0161ulja) je bijele boje koja ozna\u010dava \u010disto\u0107u gr\u010dke borbe za nacionalnu neovisnost. Na ko\u0161ulju ide prsluk (fermeli<\/em>) koji je satkan od bijelog ili pozla\u0107enog konca. Oko pasa nalazi se pojas.<\/p>

\"\"
Evzone, odnosno predsjedni\u010dki stra\u017ear, na svom mjestu, obu\u010den u tradicionalnu odoru. Fotografija: \u010cuvarice vremena.<\/figcaption><\/figure>

Na glavi svaki stra\u017ear ima crveni pharion<\/em> (kapu) s gr\u010dkim grbom, simbol \u017ertvovanja i prolivene krvi ratnika tijekom borbe za neovisnost. Na samoj kapi nalaze se i crne svilene rese, kao znak \u017ealosti i suza. Plave i bijele rese po uniformi simbol su, naravno, gr\u010dke zastave. Svaki je komad ru\u010dno ra\u0111en!<\/p>

No, najzanimljiviji dio definitivno su cipele. Od crvene su ko\u017ee, ru\u010dno ra\u0111ene, a svaka te\u017ei 3 kilograma! Na svakoj se jo\u0161 nalazi i velika crna ki\u0107anka, u koju se nekada mogla sakriti o\u0161trica, za potrebe bliske borbe.<\/p>

\"\"
Na\u010din mar\u0161iranja predsjedni\u010dke stra\u017ee. Fotografija: \u010cuvarice vremena. Ovdje<\/a> mo\u017eete pogledati dio ceremonije smjene stra\u017ee.<\/figcaption><\/figure>

Tijekom dr\u017eanja stra\u017ee vojnik se ne smije pomaknuti, niti progovoriti. Ako mu ne\u0161to treba, mo\u017ee lupiti pu\u0161kom o pod, te mu se tada pribli\u017eava vojnik koji pazi na njega i njegovog kolegu. Komunicirati smije samo treptanjem.<\/p>

\"\"
Po\u010dasna stra\u017ea dr\u017ei se u paru. Fotografija: \u010cuvarice vremena.<\/figcaption><\/figure>

Postati predsjedni\u010dki stra\u017ear nije lako. Oni se biraju me\u0111u mu\u0161karcima na obaveznom vojnom roku na temelju svoje fizi\u010dke snage i osobina. Moraju biti visoki bar 1.87 metar, po\u017eeljno je da im se koljena doti\u010du dok stoje i moraju biti dovoljno fleksibilni da nogu ravno podignu sve do ramena tijekom mar\u0161iranja. Intenzivni i tajni trening traje 5 tjedana, a skoro polovica odabranih kandidata otpadne. Kada ih se sjetim u cijeloj toj opremi na onih skoro pa plus 40 stupnjeva, s pomalo, za moje pojmove, gimnasti\u010dkim pokretima, zapravo me uop\u0107e ne \u010dudi mali broj onih \u201eodabranih\u201d.<\/p>

Dan u Ateni je zavr\u0161io, a naredna tri dana \u010dekala su me jo\u0161 mnoga uzbudljiva mjesta u Gr\u010dkoj. O njima \u010ditajte u sljede\u0107em nastavku.<\/p>

Literatura:<\/h4>

Athens: Myths, History, Culture. Turist guidebook.<\/em> Marmatakis Bros. Edition.<\/p>

Hrvatska enciklopedija, s.v. Odeon<\/a><\/p>

Hrvatska enciklopedija, s.v. Gr\u010dka<\/a><\/p>

Encyclopedia Britannica, s.v. Aeropagus<\/a><\/p>

Encyclopedia Britannica, s.v. Erechtheus<\/a><\/p>

Encyclopedia Britannica, s.v. Greece: Building the nation 1932 – 1913.<\/a><\/p>

https:\/\/greekreporter.com\/2023\/09\/18\/september-18-1834-athens-becomes-capital-greece\/<\/a><\/p>

https:\/\/greekreporter.com\/2023\/09\/27\/parthenon-acropolis-destroy\/<\/a><\/p>

https:\/\/www.rahhalah.com\/forgotten-trails-of-ottoman-era-in-athens\/<\/a><\/p>

https:\/\/www.presidency.gr\/en\/organisation-operation\/presidential-guard\/<\/a><\/p>

https:\/\/www.thisisathens.org\/arts-entertainment\/sightseeing\/the-greek-evzones<\/a><\/p>

https:\/\/www.thebyzantinelegacy.com\/pantanassa<\/a><\/p>

https:\/\/www.thecollector.com\/acropolis-of-athens-parthenon\/<\/a><\/p>

https:\/\/archaeology.org\/issues\/november-december-2015\/collection\/athens-acropolis-arrephorion-restoration\/<\/a><\/p>

https:\/\/www.merriam-webster.com\/dictionary\/acropolis <\/a><\/p>

https:\/\/www.panathenaicstadium.gr\/en\/sigxrono-stadio-2\/<\/a><\/p>

https:\/\/www.historyhit.com\/locations\/theatre-of-herodes-atticus\/<\/a><\/p>

\u00a0<\/h4>

\u00a0<\/h4>

\u017delite pro\u010ditati vi\u0161e ovakvih tekstova? Kliknite na\u00a0Povratak u pro\u0161lost<\/a>\u00a0te u\u017eivajte!<\/h4>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Vrlo \u010desto mi se doga\u0111a da neke zemlje ili gradove povezujem s bojama. Na primjer, kombinacija crvene i \u017eute ili crvene i bijele uvijek \u0107e me asocirati na \u0160panjolsku, zelena i plava na Englesku, tamno zelena na \u0160kotsku, a na Italiju generalno kombinacija ru\u017ei\u010daste i zelene. Izbor ne ovisi \u010dak ni o tome jesam li […]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":5327,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"site-sidebar-layout":"default","site-content-layout":"","ast-site-content-layout":"default","site-content-style":"default","site-sidebar-style":"default","ast-global-header-display":"","ast-banner-title-visibility":"","ast-main-header-display":"","ast-hfb-above-header-display":"","ast-hfb-below-header-display":"","ast-hfb-mobile-header-display":"","site-post-title":"","ast-breadcrumbs-content":"","ast-featured-img":"","footer-sml-layout":"","ast-disable-related-posts":"","theme-transparent-header-meta":"default","adv-header-id-meta":"","stick-header-meta":"","header-above-stick-meta":"","header-main-stick-meta":"","header-below-stick-meta":"","astra-migrate-meta-layouts":"set","ast-page-background-enabled":"default","ast-page-background-meta":{"desktop":{"background-color":"var(--ast-global-color-4)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"tablet":{"background-color":"","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"mobile":{"background-color":"","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""}},"ast-content-background-meta":{"desktop":{"background-color":"var(--ast-global-color-5)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"tablet":{"background-color":"var(--ast-global-color-5)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"mobile":{"background-color":"var(--ast-global-color-5)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""}},"footnotes":""},"categories":[6,7,306],"tags":[360,359,105,361,282],"class_list":["post-5319","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-ozivjela-povijest","category-povratak-u-proslost","category-putopis","tag-atena","tag-grcka","tag-mitologija","tag-putovanje","tag-stara-grcka"],"yoast_head":"\nGr\u010dka \u2013 zemlja mitova i povijesti, 1. dio - \u010cuvarice vremena<\/title>\n<meta name=\"description\" content=\"\u0160to zapravo znamo o najstarijoj prijestolnici? \u010cuvarica Ana vodi vas kroz poznate i nepoznate informacije i lokacije Atene.\" \/>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/2024\/08\/10\/grcka-zemlja-mitova-i-povijesti-1-dio\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"hr_HR\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Gr\u010dka \u2013 zemlja mitova i povijesti, 1. dio - \u010cuvarice vremena\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"\u0160to zapravo znamo o najstarijoj prijestolnici? \u010cuvarica Ana vodi vas kroz poznate i nepoznate informacije i lokacije Atene.\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/2024\/08\/10\/grcka-zemlja-mitova-i-povijesti-1-dio\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"\u010cuvarice vremena\" \/>\n<meta property=\"article:publisher\" content=\"https:\/\/www.facebook.com\/cuvaricevremena\/\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2024-08-10T18:24:17+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2024-08-18T10:25:26+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/wp-content\/uploads\/2024\/08\/Naslovna.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"1603\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"2048\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"Ana Zbiljski\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Napisao\/la\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Ana Zbiljski\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"33 minute\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\\\/\\\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/index.php\\\/2024\\\/08\\\/10\\\/grcka-zemlja-mitova-i-povijesti-1-dio\\\/#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/index.php\\\/2024\\\/08\\\/10\\\/grcka-zemlja-mitova-i-povijesti-1-dio\\\/\"},\"author\":{\"name\":\"Ana Zbiljski\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/45ae9772deb1ce3a3a7ec6d525b88625\"},\"headline\":\"Gr\u010dka \u2013 zemlja mitova i povijesti, 1. dio\",\"datePublished\":\"2024-08-10T18:24:17+00:00\",\"dateModified\":\"2024-08-18T10:25:26+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/index.php\\\/2024\\\/08\\\/10\\\/grcka-zemlja-mitova-i-povijesti-1-dio\\\/\"},\"wordCount\":5419,\"commentCount\":0,\"publisher\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/#organization\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/index.php\\\/2024\\\/08\\\/10\\\/grcka-zemlja-mitova-i-povijesti-1-dio\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2024\\\/08\\\/Naslovna.jpg\",\"keywords\":[\"Atena\",\"Gr\u010dka\",\"mitologija\",\"putovanje\",\"stara gr\u010dka\"],\"articleSection\":[\"O\u017eivjela povijest\",\"Povratak u pro\u0161lost\",\"Putopis\"],\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"CommentAction\",\"name\":\"Comment\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/index.php\\\/2024\\\/08\\\/10\\\/grcka-zemlja-mitova-i-povijesti-1-dio\\\/#respond\"]}]},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/index.php\\\/2024\\\/08\\\/10\\\/grcka-zemlja-mitova-i-povijesti-1-dio\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/index.php\\\/2024\\\/08\\\/10\\\/grcka-zemlja-mitova-i-povijesti-1-dio\\\/\",\"name\":\"Gr\u010dka \u2013 zemlja mitova i povijesti, 1. dio - \u010cuvarice vremena\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/index.php\\\/2024\\\/08\\\/10\\\/grcka-zemlja-mitova-i-povijesti-1-dio\\\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/index.php\\\/2024\\\/08\\\/10\\\/grcka-zemlja-mitova-i-povijesti-1-dio\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2024\\\/08\\\/Naslovna.jpg\",\"datePublished\":\"2024-08-10T18:24:17+00:00\",\"dateModified\":\"2024-08-18T10:25:26+00:00\",\"description\":\"\u0160to zapravo znamo o najstarijoj prijestolnici? \u010cuvarica Ana vodi vas kroz poznate i nepoznate informacije i lokacije Atene.\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/index.php\\\/2024\\\/08\\\/10\\\/grcka-zemlja-mitova-i-povijesti-1-dio\\\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/index.php\\\/2024\\\/08\\\/10\\\/grcka-zemlja-mitova-i-povijesti-1-dio\\\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/index.php\\\/2024\\\/08\\\/10\\\/grcka-zemlja-mitova-i-povijesti-1-dio\\\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2024\\\/08\\\/Naslovna.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2024\\\/08\\\/Naslovna.jpg\",\"width\":1603,\"height\":2048,\"caption\":\"Pogled na Akropolu no\u0107u. Fotografija: \u010cuvarice vremena\"},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/index.php\\\/2024\\\/08\\\/10\\\/grcka-zemlja-mitova-i-povijesti-1-dio\\\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Po\u010detna stranica\",\"item\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Gr\u010dka \u2013 zemlja mitova i povijesti, 1. dio\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/#website\",\"url\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/\",\"name\":\"\u010cuvarice vremena\",\"description\":\"\",\"publisher\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/#organization\"},\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":\"Organization\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/#organization\",\"name\":\"\u010cuvarice vremena\",\"url\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/\",\"logo\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/#\\\/schema\\\/logo\\\/image\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2023\\\/07\\\/cropped-cropped-Cuvarice-vremena-logo-zlatni-1.png\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2023\\\/07\\\/cropped-cropped-Cuvarice-vremena-logo-zlatni-1.png\",\"width\":1270,\"height\":1185,\"caption\":\"\u010cuvarice vremena\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/#\\\/schema\\\/logo\\\/image\\\/\"},\"sameAs\":[\"https:\\\/\\\/www.facebook.com\\\/cuvaricevremena\\\/\",\"https:\\\/\\\/www.instagram.com\\\/cuvarice_vremena\\\/\"]},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/45ae9772deb1ce3a3a7ec6d525b88625\",\"name\":\"Ana Zbiljski\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/0936fe1179f51b12bc42471fb56ab832a85cb9f04ebe1a5dae18fe228d5b64e1?s=96&d=mm&r=g\",\"url\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/0936fe1179f51b12bc42471fb56ab832a85cb9f04ebe1a5dae18fe228d5b64e1?s=96&d=mm&r=g\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/0936fe1179f51b12bc42471fb56ab832a85cb9f04ebe1a5dae18fe228d5b64e1?s=96&d=mm&r=g\",\"caption\":\"Ana Zbiljski\"},\"url\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/index.php\\\/author\\\/ana_zbiljski\\\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Gr\u010dka \u2013 zemlja mitova i povijesti, 1. dio - \u010cuvarice vremena","description":"\u0160to zapravo znamo o najstarijoj prijestolnici? \u010cuvarica Ana vodi vas kroz poznate i nepoznate informacije i lokacije Atene.","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/2024\/08\/10\/grcka-zemlja-mitova-i-povijesti-1-dio\/","og_locale":"hr_HR","og_type":"article","og_title":"Gr\u010dka \u2013 zemlja mitova i povijesti, 1. dio - \u010cuvarice vremena","og_description":"\u0160to zapravo znamo o najstarijoj prijestolnici? \u010cuvarica Ana vodi vas kroz poznate i nepoznate informacije i lokacije Atene.","og_url":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/2024\/08\/10\/grcka-zemlja-mitova-i-povijesti-1-dio\/","og_site_name":"\u010cuvarice vremena","article_publisher":"https:\/\/www.facebook.com\/cuvaricevremena\/","article_published_time":"2024-08-10T18:24:17+00:00","article_modified_time":"2024-08-18T10:25:26+00:00","og_image":[{"width":1603,"height":2048,"url":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/wp-content\/uploads\/2024\/08\/Naslovna.jpg","type":"image\/jpeg"}],"author":"Ana Zbiljski","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Napisao\/la":"Ana Zbiljski","Procijenjeno vrijeme \u010ditanja":"33 minute"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/2024\/08\/10\/grcka-zemlja-mitova-i-povijesti-1-dio\/#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/2024\/08\/10\/grcka-zemlja-mitova-i-povijesti-1-dio\/"},"author":{"name":"Ana Zbiljski","@id":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/#\/schema\/person\/45ae9772deb1ce3a3a7ec6d525b88625"},"headline":"Gr\u010dka \u2013 zemlja mitova i povijesti, 1. dio","datePublished":"2024-08-10T18:24:17+00:00","dateModified":"2024-08-18T10:25:26+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/2024\/08\/10\/grcka-zemlja-mitova-i-povijesti-1-dio\/"},"wordCount":5419,"commentCount":0,"publisher":{"@id":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/#organization"},"image":{"@id":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/2024\/08\/10\/grcka-zemlja-mitova-i-povijesti-1-dio\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/wp-content\/uploads\/2024\/08\/Naslovna.jpg","keywords":["Atena","Gr\u010dka","mitologija","putovanje","stara gr\u010dka"],"articleSection":["O\u017eivjela povijest","Povratak u pro\u0161lost","Putopis"],"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"CommentAction","name":"Comment","target":["https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/2024\/08\/10\/grcka-zemlja-mitova-i-povijesti-1-dio\/#respond"]}]},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/2024\/08\/10\/grcka-zemlja-mitova-i-povijesti-1-dio\/","url":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/2024\/08\/10\/grcka-zemlja-mitova-i-povijesti-1-dio\/","name":"Gr\u010dka \u2013 zemlja mitova i povijesti, 1. dio - \u010cuvarice vremena","isPartOf":{"@id":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/2024\/08\/10\/grcka-zemlja-mitova-i-povijesti-1-dio\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/2024\/08\/10\/grcka-zemlja-mitova-i-povijesti-1-dio\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/wp-content\/uploads\/2024\/08\/Naslovna.jpg","datePublished":"2024-08-10T18:24:17+00:00","dateModified":"2024-08-18T10:25:26+00:00","description":"\u0160to zapravo znamo o najstarijoj prijestolnici? \u010cuvarica Ana vodi vas kroz poznate i nepoznate informacije i lokacije Atene.","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/2024\/08\/10\/grcka-zemlja-mitova-i-povijesti-1-dio\/#breadcrumb"},"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/2024\/08\/10\/grcka-zemlja-mitova-i-povijesti-1-dio\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/2024\/08\/10\/grcka-zemlja-mitova-i-povijesti-1-dio\/#primaryimage","url":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/wp-content\/uploads\/2024\/08\/Naslovna.jpg","contentUrl":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/wp-content\/uploads\/2024\/08\/Naslovna.jpg","width":1603,"height":2048,"caption":"Pogled na Akropolu no\u0107u. Fotografija: \u010cuvarice vremena"},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/2024\/08\/10\/grcka-zemlja-mitova-i-povijesti-1-dio\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Po\u010detna stranica","item":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Gr\u010dka \u2013 zemlja mitova i povijesti, 1. dio"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/#website","url":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/","name":"\u010cuvarice vremena","description":"","publisher":{"@id":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/#organization"},"potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"hr"},{"@type":"Organization","@id":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/#organization","name":"\u010cuvarice vremena","url":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/","logo":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/#\/schema\/logo\/image\/","url":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/wp-content\/uploads\/2023\/07\/cropped-cropped-Cuvarice-vremena-logo-zlatni-1.png","contentUrl":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/wp-content\/uploads\/2023\/07\/cropped-cropped-Cuvarice-vremena-logo-zlatni-1.png","width":1270,"height":1185,"caption":"\u010cuvarice vremena"},"image":{"@id":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/#\/schema\/logo\/image\/"},"sameAs":["https:\/\/www.facebook.com\/cuvaricevremena\/","https:\/\/www.instagram.com\/cuvarice_vremena\/"]},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/#\/schema\/person\/45ae9772deb1ce3a3a7ec6d525b88625","name":"Ana Zbiljski","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/0936fe1179f51b12bc42471fb56ab832a85cb9f04ebe1a5dae18fe228d5b64e1?s=96&d=mm&r=g","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/0936fe1179f51b12bc42471fb56ab832a85cb9f04ebe1a5dae18fe228d5b64e1?s=96&d=mm&r=g","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/0936fe1179f51b12bc42471fb56ab832a85cb9f04ebe1a5dae18fe228d5b64e1?s=96&d=mm&r=g","caption":"Ana Zbiljski"},"url":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/author\/ana_zbiljski\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5319","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=5319"}],"version-history":[{"count":13,"href":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5319\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5416,"href":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5319\/revisions\/5416"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/5327"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=5319"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=5319"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=5319"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}