{"id":5258,"date":"2023-08-23T18:10:21","date_gmt":"2023-08-23T18:10:21","guid":{"rendered":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/?p=5258"},"modified":"2024-07-23T18:17:17","modified_gmt":"2024-07-23T18:17:17","slug":"srednjovjekovni-dvorac-iz-21-stoljeca","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/2023\/08\/23\/srednjovjekovni-dvorac-iz-21-stoljeca\/","title":{"rendered":"\u201eSrednjovjekovni\u201d dvorac iz 21. stolje\u0107a\u200b"},"content":{"rendered":"\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Jeste li ikada \u010duli za dvorac Gu\u00e9delon? Nalazi se Burgundiji, nedaleko od francuskog sela Treigny.  Me\u0111utim, ako ga po\u010dnete tra\u017eiti po knjigama i arhivima, ne\u0107ete ga prona\u0107i. Naime, ovaj se \u201csrednjovjekovni\u201d dvorac trenutno gradi.<\/p>\n

\"\"
 Dvorac Gu\u00e9delon u izgradnji. Slika preuzeta: Castles and families.<\/a><\/figcaption><\/figure>\n

Izgradnja Gu\u00e9delona<\/strong><\/p>\n

 <\/strong>Na mjestu Gu\u00e9delona prije nije postojao dvorac, niti se on gradi kao replika nekog dvorca. Naprotiv, rije\u010d je o projektu entuzijasta i eksperimentalnih arheologa koji ga grade jo\u0161 i danas koji je ime dobio po obli\u017enjem jezeru.<\/p>\n

Izgradnja je zapo\u010dela od ni\u010dega 1997. Tim od \u010detrdesetak graditelja, obrtnika, istra\u017eiva\u010da i znanstvenika iz razli\u010ditih dijelova svijeta radi na njemu koriste\u0107i poznate metode i materijale iz 13. stolje\u0107a, otkrivaju\u0107i tajne izgradnje velebnih srednjovjekovnih zdanja koja su svoj procvat do\u017eivjela upravo u spomenutom stolje\u0107u.<\/p>\n

\"\"
 Posjet ovom gradili\u0161tu zaista vra\u0107a u 13. stolje\u0107e. Naime, ondje se ne koristi ni jedna moderna naprava. Slika preuzeta: Castles and families<\/a>.<\/figcaption><\/figure>\n

Kada je projekt zapo\u010deo, predvi\u0111eno je da \u0107e gradnja trajati 25 godina. Me\u0111utim, zbog njegove eksperimentalne prirode te mnogih poku\u0161aja i proma\u0161aja, mogu\u0107e je da \u0107e trajati i du\u017ee. U 13. stolje\u0107u bi za ovakav pothvat trebalo 12 do 15 godina.<\/p>\n

\"\"
 Kori\u0161tenje viska za provjeru okomitosti, u ovom slu\u010daju mjesta spajanja dvije daske. Slika preuzeta: Castles and families.<\/a><\/figcaption><\/figure>\n

Ako se pitate kako dolaze do materijala, odgovor je vrlo jednostavan  \u2013 kamen dolazi iz obli\u017enjeg kamenoloma, hrast iz \u0161ume, glina iz \u0161umskog tla, vapno od spaljivanja vapnenca, \u017eeljezo taljenjem \u017eeljezne rude\u2026 Ukratko, koristi se ono \u0161to se nalazi u okolici.<\/p>\n

 <\/p>\n

Otkrivanje srednjovjekovnih tehnika gradnje<\/strong><\/p>\n

U po\u010detku je, naravno, bilo te\u0161ko jer sve alate i graditeljska pomagala izra\u0111uju na licu mjesta. Glavni izvori na kojima temelje izradu su ikonografski i drugi prikazi, ali i sa\u010duvani predmeti. Me\u0111utim, kada na red do\u0111e sama izvedba, \u010desto je potrebno nekoliko poku\u0161aja da se dobije zadovoljavaju\u0107i i \u017eeljeni rezultat.<\/p>\n

\"\"
 Na mjestu izgradnje proizvode se i ko\u0161are koje trebaju graditeljima za podizanje i prijenos materijala. Slika preuzeta: Archaeology Travel.<\/a><\/figcaption><\/figure>\n

Jedan od prvih problema s kojim su se graditelji suo\u010dili bilo je va\u0111enje kamena iz kamenoloma. Jednostavno ga nisu uspijevali dovoljno izvaditi. Trebale su godine dok su usavr\u0161ili tehniku, ali, prema rije\u010dima suosniva\u010dice Gu\u00e9delona Maryline Martin, danas je, kada su nau\u010dili \u201c\u010ditati\u201d kamen, njihovim kamenolomcima to dje\u010dja igra.<\/p>\n

\"\"
 Lomljenje kamena. Slika preuzeta: Castles and families.<\/a><\/figcaption><\/figure>\n

Ni put do dobivanja glinenih posuda i crijepa nije bio lak. Lon\u010dari su izgradili \u010dak pet razli\u010ditih pe\u0107i za pe\u010denje gline, sve dok nisu napravili onu koja funkcionira.<\/p>\n

Za izradu vezivnog, kao i drugih potrebnih materijala, proveli su i provode istra\u017eivanja i ispitivanja na okolnim srednjovjekovnim gra\u0111evinama kako bi utvrdili njihov okvirni sastav prije nego \u0161to krenu u njegovu izradu.<\/p>\n

Osim \u0161to treba izraditi sve te predmete, njima treba nau\u010diti i upravljati, odnosno koristiti ih. Jedna od takvih naprava zasigurno je i gazno kolo kojim se podi\u017eu i namje\u0161taju kameni blokovi te\u017eine i do 500 kilograma.<\/p>\n

\"\"
 Gazno kolo u Guedelonu. Slika preuzeta: Archaeology Travel<\/a>.<\/figcaption><\/figure>\n

Izrada boja<\/strong><\/p>\n

Istovremeno se ure\u0111uje i unutra\u0161njost dvorca. Za razliku od \u010desto op\u0107eprihva\u0107enog mi\u0161ljenja i prikaza u filmovima i serijama, zidovi dvoraca nisu bili goli, neobojani i neukra\u0161eni.<\/p>\n

Naprotiv, naj\u010de\u0161\u0107e  su bili bijeli, premazani vapnom, dok su va\u017enije prostorije i dvorska kapela bili oslikani. A za slike je trebala boja. Graditelji Gu\u00e9delona ih koriste oko 15 te ih sami pripravljaju.<\/p>\n

\"\"
 Svi pigmenti za bojanje oslikavanje zidova ili bojanje tkanina izra\u0111uju se na licu mjesta od dostupnih materijala. Preuzeto: Archaeology Travel<\/a>.<\/figcaption><\/figure>\n

Na zidnim slikama u Burgundiji 13. stolje\u0107a najpopularnije boje bile su \u017euti oker, crveni oker, hr\u0111avo crvena, naran\u010dasta, crna i bijela. Hr\u0111avo crvenu boju dobivaju od hematita, \u017eeljezne rude kojom je bogat obli\u017enji kamenolom te koja su u mu\u017earu samelje prah. \u017duti oker dobivaju iz obli\u017enje \u0161ume, kao i iz kamenoloma, a crveni zagrijavanjem \u017eutog.<\/p>\n

\"\"
 Oslikani zidovi u glavnoj spava\u0107oj sobi u Gu\u00e9delonu. Slika preuzeta: Archaeology Travel<\/a>.<\/figcaption><\/figure>\n

Plava boja za tkanine<\/strong><\/p>\n

Plava je boja bila jako popularna u 13. stolje\u0107u za bojenje tkanine, a dobivala se od sa\u010da (bojadisarski vrbovnik, Isatis tinctoria<\/em>), biljke koja je uspijevala u Francuskoj. U Gu\u00e9delonu tako\u0111er boje tkaninu koriste\u0107i ovu biljku koja je posa\u0111ena u blizini.<\/p>\n

Kako izgleda proces? Listovi biljke se odre\u017eu i izmrve u mu\u017earu, oblikuju u loptice te se ostave da se osu\u0161e. Sasu\u0161ene loptice u mu\u017earu se samelju se u prah, kojem se potom dodaje urin (zbog amonijaka) i vapno (zbog formiranja taloga). Talog se potom ponovno samelje te otopi u zagrijanoj lu\u017enatoj otopini (obi\u010dno od pepela). Na kraju se tkanina potopi u tu teku\u0107inu i ostavi da stoji.<\/p>\n

\"\"
 Osu\u0161ena i samljevena kuglica sa\u010da. Slika preuzeta: Medieval Colours.<\/a><\/figcaption><\/figure>\n

Ovisno o vremenu provedenom u teku\u0107ini, plava boja tkanine mo\u017ee biti slabija ili ja\u010da. Me\u0111utim, plava boja dolazi do izra\u017eaja tek tijekom su\u0161enja (zbog kontakta s kisikom). Za proizvodnju 2 kilograma takvog plavog pigmenta bio je potreban 1 hektar (10.000 metara kvadratnih) li\u0161\u0107a sa\u010da. Pripravljanje boje je nekada zaista bilo dugotrajan postupak.<\/p>\n

 <\/p>\n

Ba\u0161tina<\/strong><\/p>\n

Svaki korak u izgradnji pomno se dokumentira i narativno i vizualno (fotografije, snimke). Osim \u0161to je mjesto istra\u017eivanja, Gu\u00e9delon je i turisti\u010dka atrakcija, te svaki posjetitelj mo\u017ee promatrati njegovu gradnju, ali i razgovarati s radnicima.<\/p>\n

\"\"
 Radionica \u017eeljeznog alata, vijaka, obru\u010da, zasuna i drugih proizvoda. Slika preuzeta: Archaeology Travel.<\/a><\/figcaption><\/figure>\n

Zamislite samo! Mjesto na kojem mo\u017eete do\u017eivjeti svijet od prije 600 i vi\u0161e godina i vidjeti kako su nastale gra\u0111evine koje danas obilazimo kao turisti, koje \u010desto ne do\u017eivljavamo kao doma\u0107e stanovni\u0161tvo ili za koje vi\u0161e ne znamo ni da su postojale jer ih je pregazilo vrijeme.<\/p>\n

\"\"
 Gradnja. Preuzeto: Archaeology Travel<\/a>.<\/figcaption><\/figure>\n

Projekt se financira od ulaznica, restorana i suvenirnice te je u planu da, nakon izgradnje, bude mjesto otvoreno za posjetitelje. Bit \u0107e to mjesto gdje svatko od nas mo\u017ee vidjeti kako je izgledao dvorac u 13 stolje\u0107u, kompletno ure\u0111en, a bez nadogradnji, pregradnji i preure\u0111ivanja iz kasnijih stolje\u0107a.<\/p>\n

\"\"
 Za potrebe restorana, ali i prehranjivanje radnika u kuhinjskom se vrtu uzgajaju biljke i povr\u0107e koji su bili poznati u 13. stolje\u0107u. Slika preuzeta: Archaeology Travel<\/a>.<\/figcaption><\/figure>\n

Gu\u00e9delon ima i svoju srednjovjekovnu pri\u010du<\/strong><\/p>\n

 <\/strong>Iako je ovo do sada je bila pri\u010da o stvarnom nastanku Gu\u00e9delona, dvorac je dobio i svoju srednjovjekovnu pozadinu koja je vrlo bitna jer odlu\u010duje i o samom izgledu dvorca.  Prema njoj, gradnja je zapo\u010dela 1228. godine, za vrijeme francuskog kralja Luja IX., feudalizma i vazalsko-seniorskih odnosa.<\/p>\n

Lokalni plemi\u0107 Guilbert dobio je dozvolu od svog seniora Jeana de Toucyja za izgradnju male utvrde, odnosno dvorca. U skladu s tim, dvorac dijeli neke sli\u010dnosti s Louvreom (u njegovoj srednjovjekovnoj formi), ali on nije smio biti toliko velik niti veli\u010danstven. Tako\u0111er, dvorac nema pokretni most jer bi to bilo van Guilbertovih financijskih mogu\u0107nosti i njegovog statusa.<\/p>\n

\"\"
 Maketa Gu\u00e9delona. Slika preuzeta: Archaeology Travel<\/a>.<\/figcaption><\/figure>\n

Dvorac za sada nema duhova, me\u0111utim, tko zna, mo\u017eda i njih s godinama dobije.<\/p>


<\/p>\n

  <\/span>\u017delite pro\u010ditati jo\u0161 ovakvih tekstova? Kliknite na <\/span>Cipela be\u010dka, noga li\u010dka<\/a> i u\u017eivajte!<\/span><\/p>


<\/span><\/p>\n

Literatura:<\/h4>\n