{"id":4638,"date":"2024-06-12T15:07:40","date_gmt":"2024-06-12T15:07:40","guid":{"rendered":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/?p=4638"},"modified":"2025-08-19T12:30:51","modified_gmt":"2025-08-19T12:30:51","slug":"zlato-zlato-zlato-kalifornijska-zlatna-groznica","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/2024\/06\/12\/zlato-zlato-zlato-kalifornijska-zlatna-groznica\/","title":{"rendered":"\u201eZlato! Zlato! Zlato!\u201c \u2013 kalifornijska zlatna groznica"},"content":{"rendered":"\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Zlato je oduvijek privla\u010dilo ljude, te mu je kroz povijest i kulturu pripisan status vrijednosti i financijske sigurnosti. Slu\u010dajan pronalazak zlata 1848. na podru\u010dju Kalifornije zapo\u010deo je zlatnu groznicu koja je zauvijek promijenila \u017eivot tog podru\u010dja.<\/p>

Traganje za zlatom bilo je mukotrpno i opasno, no nada u stjecanje bogatstva, a samim time i slobode, bila je ja\u010da od svih pote\u0161ko\u0107a.\u00a0U nastavku \u010dlanka saznajte kako je zlatna groznica u Kaliforniji zapo\u010dela, tko je mogao iznimno dobro zaraditi, a tko ba\u0161 i ne, kao i mra\u010dne strane zlatnog ludila.<\/span><\/div>
\u00a0<\/span><\/div><\/div>

KAKO JE PRONALAZAK ZLATA DOVEO DO BANKROTA?<\/h4>

John Sutter je u 31. godini napustio svoj du\u0107an u \u0160vicarskoj, \u017eenu i petero djece te pobjegao u strahu od du\u017eni\u010dkog zatvora. Oti\u0161ao je u Kaliforniju, tada pod meksi\u010dkom jurisdikcijom, i 1841. uvjerio guvernera Juana Bautista Alvarada da mu prepusti upravljanje nad oko 50 000 hektara u blizini rijeke Sacramento. Tamo je podigao koloniju Nueva Helvetia (Nova \u0160vicarska) koja \u0107e kasnije postati grad Sacramento.<\/span><\/p>

\"\"
John Augustus Sutter. Fotografija: Britannica<\/a>.<\/figcaption><\/figure>

U koloniji je izgradio je tzv. Sutterovu utvrdu unutar koje su se nalazile vojarna, pekarna, razli\u010dite radionice i tvornica pokriva\u010da. Zemlja koju je Sutton kontrolirao bila je djelomi\u010dno naseljena doseljenicima, no svakako je bila dom ameri\u010dkim domoroda\u010dkim plemenima. Sutter je, kao mnogi doseljenici, u domoroda\u010dkom stanovni\u0161tvu vidio i prijetnju i priliku za zaradu. Iako je dogovor temeljem kojeg je dobio zemlju podrazumijevao dobre odnose s domoroda\u010dkim plemenima, Sutton je ubrzo po\u010deo eksploatirati njihov rad i zlostavljati ih na razli\u010dite na\u010dine. \u010cesto je ugo\u0161\u0107ivao druge doseljenike kojima je pokazivao svu rasko\u0161 svog \u017eivota, ali i nehuman odnos prema domoroda\u010dkom stanovni\u0161tvu.<\/p>

Nakon \u0161to je epidemija boginja znatno smanjila broj domoroda\u010dkog stanovni\u0161tva koji je radio na njegovoj zemlji, Sutter je odlu\u010dio izgraditi pilanu na obli\u017enjoj zemlji kako bi nadoknadio smanjen broj \u201eradnika\u201c. 1848. zadu\u017eio je Jamesa Marshalla za izgradnju pilane. Marshall je, prilikom provjeravanja kanala za vodu, uo\u010dio grumene zlata, no cijela pri\u010da bi se vjerojatno potpuno druga\u010dije odvila da nije bio s domoroda\u010dkim stanovni\u0161tvom koje ga je odvelo na lokaciju i iskopalo zlato. Naime, oni su znali za njegovo postojanje, ali mu nisu pridavali preveliku pa\u017enju.<\/p>

\"\"
James Marshall ispred Sutterove pilane. Fotografija: Native Voices.<\/a><\/figcaption><\/figure>

Me\u0111utim, pohlepa \u0107e ubrzo dobiti svoj zamah. Sutter i Marshall su dogovorili partnerstvo i poku\u0161ali svoje otkri\u0107e zadr\u017eati tajnom, no to je, naravno, bilo nemogu\u0107e. Zemlju su preplavili traga\u010di za zlatom koji su nerijetko krali njegovu urod i stoku, a i domoroda\u010dko stanovni\u0161tvo ga je po\u010delo napu\u0161tati kako bi se oku\u0161alo u potrazi za zlatom. Budu\u0107i da je i nakon preseljenja u Kaliforniju nastavio donositi lo\u0161e financijske odluke i \u017eivjeti vrlo rasko\u0161no, Sutter je ubrzo bankrotirao. Svakako nije pomoglo ni to \u0161to je, nakon \u0161to je Kalifornija do\u0161la pod jurisdikciju Sjedinjenih Dr\u017eava 1848., njegovo pravo na zemlju preispitano i odba\u010deno. Marshall tako\u0111er nije dobro pro\u0161ao \u2013 umro je u siroma\u0161tvu\u00a0 nakon neuspje\u0161ne karijere kopa\u010da zlata.<\/p>

\"\"
Vrhunac kalifornijske zlatne groznice bio je 1849., pa se za kopa\u010de zlata \u010desto koristio naziv \u201e49ers\u201c. Fotografija: Emaze<\/a>.<\/figcaption><\/figure>

Me\u0111utim, ovo otkri\u0107e zlata zapo\u010delo je kalifornijsku zlatnu groznicu koja \u0107e biti katalizator za razvitak Kalifornije, demografske promjene u Americi, ali i genocid domoroda\u010dkog stanovni\u0161tva.<\/p>

TKO JE PLATIO NAJVI\u0160U CIJENU ZA OTKRI\u0106E ZLATA?<\/h4>

Pri\u010da, rekli bismo zaslu\u017eeno, nije dobro zavr\u0161ila ni na Suttera ni Marshalla. Na\u017ealost, dobila je i svoje krvavo poglavlje koje je nerijetko zanemareno kada se govori o kalifornijskoj zlatnoj groznici. U idu\u0107ih dvadeset godina stradala je ve\u0107ina domoroda\u010dkog stanovni\u0161tva tog podru\u010dja. Nakon \u0161to se vijest o otkri\u0107u zlata pro\u0161irila, mnoge je obuzela zlatna groznica, te su u \u017eelji za \u201ebrzinskim\u201c boga\u0107enjem pojurili oku\u0161ati svoju sre\u0107u.<\/p>

\"\"
Kopa\u010di zlata. Fotografija: School History<\/a>.<\/figcaption><\/figure>

Pri tome je do izra\u017eaja do\u0161ao od prije prisutan rasizam prema domoroda\u010dkom stanovni\u0161tvu koji je podr\u017eavala i vlada koja je \u201eIndijanski problem\u201c smatrala prijetnjom suverenitetu. Doseljenicima je zakonom dozvoljeno \u201epreuzimanje skrbni\u0161tva\u201c nad domoroda\u010dkom djecom, uhi\u0107ivanje domorodaca i za minimalne prekr\u0161aje te prisilan rad kojim bi odslu\u017eili kaznu koju su trebali platiti.<\/p>

Takav tretman domoroda\u010dkog stanovni\u0161tva poticao\u00a0je<\/span>\u00a0<\/span>i prvi guverner Kalifornije, Peter Burnett. Iako svjestan da doseljenici donose bolesti i zauzimaju teritorij domoroda\u010dkom stanovni\u0161tvu, Burnett je izjavio da \u0107e treba o\u010dekivati nastavak rata izme\u0111u rasa sve dok indijanska rasa ne izumre. \u0160tovi\u0161e, financirao je naoru\u017eavanje lokalnih paravojnih postrojbi koje su ubijale domoroda\u010dko stanovni\u0161tvo. Ubrzo su i doseljenici po\u010deli ubijati domoroce za \u0161to nisu bili ka\u017enjeni od strane lokalnih vlasti, ve\u0107 nagra\u0111eni.<\/span><\/p>

\"\"
Pod krinkom za\u0161tite doseljenika velik dio kalifornijskog domoroda\u010dkog stanovni\u0161tva je ubijen ili porobljen. Ilustracija: \u201eZa\u0161tita doseljenika\u201c,<\/a> John Ross Browne, 1864.<\/figcaption><\/figure>

Zlatna groznica je imala velik utjecaj na okoli\u0161. \u0160ume su opusto\u0161ene, a tlo i voda su zaga\u0111eni kemikalijama iz procesa rudarenja, poput \u017eive koja se koristila za izdvajanje zlata iz rude. Kemikalije i mulj koji su stvarani kao nusprodukt rudarenja zlata, na\u0161tetili su bioraznolikosti podru\u010dja, doveli do pomora ribe i uni\u0161tenja dijela prirodnih resursa o kojima je domoroda\u010dko stanovni\u0161tvo ovisilo.<\/p>

Tisu\u0107e domorodaca je ubijeno, a mnogi su morali raditi u iznimno te\u0161kim uvjetima do smrti. Uz to, silovanja, otmice, gladovanja, raseljavanja i stradanja od bolesti koje su donijeli domoroci dodatno su smanjili broj domoroda\u010dkog stanovni\u0161tva. Tako su najve\u0107u cijenu platili upravo oni.<\/p>

KAKO SE OBOGATITI ZA VRIJEME ZLATNE GROZNICE?<\/h4>

Kako se vijest o zlatu pro\u0161irila, tako je sve vi\u0161e doseljenika pristizalo u Kaliforniju u potragu za svojim komadi\u0107em (ili bolje re\u010deno, grumenom) sre\u0107e. Zlatna nalazi\u0161ta su uglavnom bila koncentrirana na podru\u010dju Sierra Nevade i Kalifornije, a San Francisco je slu\u017eio kao prometno sredi\u0161te iz kojeg se navedenim teritorijima moglo pristupiti. Tako se broj stanovnika tog grada u samo dvije godine pove\u0107ao 25 puta.<\/p>

\"\"
Kliper brodovi skratili su vrijeme putovanja od New Yorka do San Francisca sa sedam na \u010detiri mjeseca u vrijeme zlatne groznice. Fotografija: Ve\u010dernji list<\/a>.<\/figcaption><\/figure>

U po\u010detku kalifornijske zlatne groznice, bilo je puno vi\u0161e prilika za obogatiti se nego kasnije. Tako su, primjerice, John i Daniel Murphy 1848. prona\u0161li zlato u vrijednosti od 1.5 milijun dolara, i to unutar godinu dana. Takav iznos bi danas vrijedio oko 60 milijuna dolara! bra\u0107a Murphy su vjerojatno bili najuspje\u0161niji kopa\u010di, a bilo je i ostalih koji su si znatno pobolj\u0161ali financijsku situaciju. Me\u0111utim, nije bilo tako jednostavno zadr\u017eati ste\u010deno blago.<\/p>

\u017divot u podru\u010djima bogatim nalazi\u0161tima zlatom bio je zloglasno skup. Osim toga, kockarnice, kr\u010dme i bordeli su mamili kopa\u010de zlata i nerijetko ih vra\u0107ali u nezavidnu financijsku situaciju. Neki su pak uvidjeli da je zlatnu groznicu bolje iskoristiti za otvaranje tvrtki koje bi se okoristile od priljeva stanovni\u0161tva. Tako su se nerijetko obogatili trgovci, a ne kopa\u010di zlata.<\/p>

\"\"<\/p>

Primjerice, u San Francisco je 1853. do\u0161ao Levi Strauss i otvorio podru\u017enicu obiteljske veleprodajne tvrtke te je u idu\u0107ih 20-godina izgradio vrlo uspje\u0161nu karijeru. Isprva je prodavao platnene cerade i pokriva\u010de za vagone, a jednog dana mu je kroja\u010d Jacob Davis poslao pismo koje \u0107e promijeniti sve. Davis je u pismu opisao jedinstven na\u010din na koji je \u0161ivao traperice \u2013 koristio je zakovice na mjestima naprezanja i tako im produ\u017eio vijek. Uo\u010div\u0161i veliku potrebu za kvalitetnim radnim hla\u010dama koje mogu izdr\u017eati naporan cjelodnevni rad, Strauss je, u suradnji s Davisom, predao zahtjev za patent i po\u010deo s proizvodnjom. Tako su nastale kultne Levi’s traperice!<\/p>

PRONALAZAK ZLATA TREBA PO\u0160TENO PROSLAVITI<\/h4>

Kao \u0161to je spomenuto, bilo je i onih koji su se obogatili kopaju\u0107i zlato. Prema predaji, jedan od njih je 1849. uletio u salon hotela El Dorado u Hangtownu (danas Placerville, Kalifornija) i slavodobitno objavio da ga je sre\u0107a napokon pomazila.\u00a0\u00a0Dio zlatnog grumenja prosuo je po \u0161anku i zahtijevao da mu se pripremi najfinije i najskuplje jelo kako bi proslavio svoj pronalazak.<\/p>

\"\"
Hangtown Fry. Fotografija: Saveur<\/a>.<\/figcaption><\/figure>

Kuharica je sretnika upozorila kako su najskuplje namirnice na meniju jaja, slanina i kamenice. Iako sumnji\u010dava da si kopa\u010d uistinu mo\u017ee priu\u0161titi jelo od bilo koje od ovih namirnica, kuharica mu je rekla da bira.\u00a0Kopa\u010d je iznenadio i nju i sve prisutne kada je zatra\u017eio da mu se pripremi cijela ka\u0161a jaja i kamenica, u to ubaci malo slanine i poslu\u017ei. Izjavio je i da umire od gladi jer si nakon dolaska u Kaliforniju nije mogao priu\u0161titi po\u0161ten obrok. Jelo koje mu je poslu\u017eeno nazvano je Hangtown Fry i postalo je simbolom kalifornijske zlatne groznice.<\/p>

AMERI\u010cKI SAN ZA NEKE, ZA DRUGE NO\u0106NA MORA<\/h4>

Kalifornijska zlatna groznica ostavila je dugotrajan u\u010dinak SAD, poti\u010du\u0107i industrijski i ekonomski razvitak podru\u010dja. Privukla je mnoge sanjare i avanturiste u potrazi za sre\u0107om i bogatstvom, odnosno za onim \u0161to \u0107e se razviti u tzv. ameri\u010dki san. Dok su neki doslovce iskopali svoje bogatstvo, drugi su uo\u010dili financijski potencijal u pru\u017eanju svega \u0161to bi rastu\u0107em broju stanovnika moglo zatrebati, pa je do\u0161lo do procvata stranih poduze\u0107a. Slogan Kalifornije odaje po\u010dast svima koji su se tamo zaputili obuzeti zlatnom groznicom te glasi \u201eEureka!\u201c (\u201eProna\u0161ao sam!\u201c), a slu\u017ebeni nadimak Kalifornije od 1968. je Zlatna dr\u017eava.<\/p>

Ipak, zlatna groznica je toliko obuzela mnoge da je dodatno rasplamsan rasizam uperen prema nebjela\u010dkim doseljenicima, ali ponajvi\u0161e prema domoroda\u010dkom stanovni\u0161tvu. Mnogi su izgubili \u017eivote ili bili prisiljeni \u017eivjeti i raditi u nehumanim uvjetima. Ispu\u0161tanje kemikalija u okoli\u0161 dodatno je na\u0161tetilo ionako ranjivim domoroda\u010dkim zajednicama, a pohlepa za zlatom dovela je do njihovog prisilnog premje\u0161tanja.\u00a0<\/p>

\u00a0<\/p>

\u017delite pro\u010ditati jo\u0161 ovakvih tekstova? Kliknite na\u00a0Cipela be\u010dka, noga li\u010dka<\/a>\u00a0i u\u017eivajte!<\/h4>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t<\/span>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Literatura:<\/h4>