{"id":3386,"date":"2024-02-01T07:03:24","date_gmt":"2024-02-01T07:03:24","guid":{"rendered":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/?p=3386"},"modified":"2024-05-19T08:34:58","modified_gmt":"2024-05-19T08:34:58","slug":"tlaquetzalli-astecka-fina-cokolada","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/2024\/02\/01\/tlaquetzalli-astecka-fina-cokolada\/","title":{"rendered":"Tlaquetzalli \u2013 aste\u010dka \u201cfina\u201d \u010dokolada"},"content":{"rendered":"\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t
\"\"
\u0160alica tlaquetzalli,<\/i> aste\u010dke fine \u010dokolade napravljene u gastro izazovu. Fotografija: arhiva \u010cuvarica vremena.<\/figcaption><\/figure>

Asteci, poznati i kao mezoameri\u010dki narod Sunca, posljednje je <\/span>od “sedam barbarskih plemena Chichimeka.“<\/i><\/span> Na povijesnu scenu stupaju u 12. stolje\u0107u, kada su nakon stogodi\u0161njeg lutanja, nose\u0107i sa sobom samo drveni kip boga Huitzilopochija (boga rata i sunca), napokon prona\u0161li idealno mjesto za izgradnju svoje prijestolnice.\u00a0<\/span><\/p>

\"\"
Tlocrt Tenochtitlana (danas Mexico City), aste\u010dke prijestolnice. Tlocrt je dio stalnog postava Muzeja \u010dokolade Zagreb.<\/a>\u00a0Fotografija: arhiva \u010cuvarica vremena.<\/figcaption><\/figure>

Podigli su veli\u010danstveni Tenochtitlan (dana\u0161nji Mexico City, glavni grad Mexica), iz kojeg su \u0161irili strah i trepet prema ostalim mezoameri\u010dkim narodima. Postali su veliki gospodari, stvoriv\u0161i mo\u0107nu civilizaciju koja je nastavila njegovati i usavr\u0161avati tekovine svojih prethodnika, “<\/span>od kozmologije i religije, graditeljstva i knji\u017eevnosti, do vrhunskih matemati\u010dkih i astronomskih spoznaja utkanih u nevjerojatno precizan Aste\u010dki kalendar<\/span>\u201d.<\/span><\/p>

\"\"
Grafika aste\u010dkog kalendara dio je stalnog postava Muzeja \u010dokolade Zagreb<\/a>. Fotografija: arhiva \u010cuvarica vremena.<\/figcaption><\/figure>

Asteci su ujedno posljednji veliki domoroda\u010dki narod. Njihovu slavu privela je kraju osvaja\u010dka svita \u0161panjolskog konkvistadora, Hernana Cortesa. Cortes je uspio osvojiti veliki Tenochtitlan i njegovog tlatoanija<\/span><\/i>, vladara Montezumu II., 1521. godine. Nakon Asteka, ostali mezoameri\u010dki narodi pokoreni su vrlo brzo, no domoroda\u010dki obi\u010daji u manjim sredinama pre\u017eivjeli su sve do danas.<\/span><\/p>

\"\"
Grafika koja prikazuje borbu izme\u0111u Montezume II. i Hernana Cortesa. Grafika je dio stalnog postava Muzeja \u010dokolade Zagreb<\/a>. Fotografija: arhiva \u010cuvarica vremena.<\/figcaption><\/figure>

Upravo dana\u0161nji tekst poku\u0161ava o\u017eivjeti jedno od mezoameri\u010dkih\u00a0otkri\u0107a koje su Asteci doveli na vi\u0161i nivo, poslasticu koja danas spada me\u0111u omiljene\u00a0\u2013\u00a0<\/span>\u010dokoladu. Astecima dugujemo njezino ime; rije\u010d \u010dokolada izvedenica je rije\u010di <\/span>xocoatl, <\/i>u prijevodu <\/span>gorka voda, <\/i>jer se \u010dokolada veliki dio povijesti konzumirala kao teku\u0107ina.<\/span><\/p>

\"\"
Slika prikazuje osu\u0161ena i prepr\u017eena zrna kakaa u svome plodu, koji su dio stalnog postava Muzeja \u010dokolade Zagreb<\/a>. Fotografija: arhiva \u010cuvarica vremena.<\/figcaption><\/figure>

Kao i dana\u0161nja \u010dokolada, nije postojala samo jedna vrsta teku\u0107e <\/span>xocoatl.<\/span><\/i> Dopustite nam da vas odvedemo nekoliko stolje\u0107a unatrag i otkrijemo vam originalnu aste\u010dku recepturu \u010dokolade naziva <\/span>tlaquetzali<\/span><\/i>, dragocjenog napitka rezerviranog samo za visoku aste\u010dku klasu.<\/span><\/p>

No, prije recepta: zna\u010denje \u010dokolade u aste\u010dkom dru\u0161tvu<\/b><\/h4>

Asteci su zna\u010denje \u010dokolade preuzeli od svojih prethodnika (Olmeka, Maja, Tolteka i dr. naroda) te prilagodili svojim obi\u010dajima. Prema mitovima, \u010dokolada se smatrala hranom bogova. Quetzalcoatl, bog \u0161tovan u aste\u010dkom dru\u0161tvu\u00a0<\/span>s posebnim \u017earom<\/span>, darovao ju je ljudima na kori\u0161tenje i u\u017eivanje.\u00a0<\/span><\/p>

Zauzvrat, arheolo\u0161ki nalazi pokazali su da su ljudi \u010dokoladu naj\u010de\u0161\u0107e koristili prilikom izvo\u0111enja religijskih obreda i odr\u017eavanja vjerskih svetkovina kroz konzumaciju i zavjetne darove, kao i va\u017enih \u017eivotnih situacija poput ro\u0111enja djece, vjen\u010danja i, na koncu, sprovoda. \u010cokolada se smatrala <\/span>svetom teku\u0107inom,<\/span><\/i> sestrom blizankom najva\u017enije tjelesne teku\u0107ine, krvi.<\/span><\/p>

\"\"
Grafika koja prikazuje aste\u010dki ritual \u017ertvovanja ljudi. Prije \u010dina \u017ertvovanja, \u017ertve su popile xocolatl<\/i>. Grafika je dio stalnog postava Muzeja \u010dokolade Zagreb<\/a>. Fotografija: arhiva \u010cuvarica vremena.<\/figcaption><\/figure>

Asteci su poznati u povijesti i kao narod koji je pridonosio mnogo ljudskih \u017ertvovanja svojim bogovima. Te \u017ertve (naj\u010de\u0161\u0107e ratni zarobljenici) bi pile teku\u0107u \u010dokoladu (s navodno halucinogenim tvarima) kako bi pri ceremoniji \u017ertvovanja publici ispod hramske piramide izgledale rasplesane i vesele jer su \u201codabrane\u201d za vi\u0161i cilj. Asteci su kakao koristili i kao valutu, pa se za zrna kakaa ka\u017ee da je \u201c<\/span>novac koji raste na drvetu\u201d.<\/span>\u00a0<\/span><\/p>

Asteci nisu kultivirali kakaovac, pa su \u010desto ratovali s ostalim drevnim Mezoamerikancima ne bi li svoju dr\u017eavnu blagajnu napunili sa \u0161to vi\u0161e zrna kakaa. Prema predaji, Montezuma II., posljednji veliki aste\u010dki vladar, imao je u svojoj riznici gotovo milijardu zrna kakaa.\u00a0<\/span><\/p>

\"\"
Grafika koja prikazuje aste\u010dkog vladara Montezumu II. Dio je stalnog postava Muzeja \u010dokolade Zagreb<\/a>. Fotografija: arhiva \u010cuvarica vremena.<\/figcaption><\/figure>

Prema tome, svakodnevna konzumacija u doba Asteka (za razliku od njihovih prethodnika, posebno Maja) nije bila toliko uobi\u010dajena kao danas. Samo je aste\u010dka dru\u0161tvena elita, poput vladara i njihovih obitelji, sve\u0107enika te vojnika, mogla svaki dan ispijati \u010dokoladu. Primjerice, vojnici su mutili \u010dokoladu u vojnim logorima kako bi im dala snagu za ratovanje.\u00a0<\/span><\/p>

S druge strane, \u010dokolada je jo\u0161 iz ovih vremena poznata kao afrodizijak. Prema legendi, Montezuma II. dnevno je popio preko 50 zlatnih vr\u010deva (copa<\/i>) teku\u0107e hladne \u010dokolade, napravljene za njega prema posebnoj recepturi. Mislite da je previ\u0161e? Pa na\u0161 dragi \u201cPo\u0161tovani Mla\u0111i\u201d svaki je dan puno vremena provodio u svom haremu od 600 \u017eena. \ud83d\ude09<\/span><\/p>

A sada: originalni recept za \u201cfinu \u010dokoladu\u201d, <\/b>tlaquetzalli<\/i><\/b><\/h4>

Asteci su, kopiraju\u0107i svoje prethodnike, imali nekoliko vrsta \u010dokoladnih napitaka. Najcjenjenija je bila <\/span>tlaquetzalli,<\/span><\/i> u prijevodu <\/span>dragocjena stvar, <\/span><\/i>\u201cfina \u010dokolada\u201d koju su konzumirali samo najvi\u0161i slojevi dru\u0161tva, vladari i ostale osobe plemenite krvi.\u00a0<\/span><\/p>

\"\"
Tekst preuzet iz knjige Michael D. Coe, Sophie D. Coe, The True History of Chocolate, Thames & Hudson, 1996.<\/a><\/figcaption><\/figure>

Ta \u010dokolada proizvodila se isklju\u010divo od praha mljevenih zrna kakaa, koji bi se pomije\u0161ao s vodom te eventualno sa za\u010dinima kao \u0161to su med, cimet i \u010dili. \u010cili je bio univerzalan dodatak u \u010dokoladi za sve klase, pa bi se ta \u010dokolada nazivala jo\u0161 i <\/span>chilcacahuatl<\/span><\/i>).<\/span><\/p>

Za obi\u010dne ljude pripremao se napitak koji bi se zgu\u0161njavao s dodavanjem kukuruzne krupice.<\/span><\/p>

Priprema <\/b>tlaquetzalli<\/i><\/b><\/p>

\"\"
Tekst preuzet iz knjige Michael D. Coe, Sophie D. Coe, The True History of Chocolate, Thames & Hudson, 1996.<\/a><\/figcaption><\/figure>

Prvi pisani zapis originalne <\/span>tlaquetzalli<\/span><\/i> ne dugujemo niti jednom mezoameri\u010dkom zapisu, ve\u0107 tzv. Anonimnom Osvaja\u010du, \u010dasniku u slu\u017ebi konkvistadora Hernana Cortesa \u010dije je ime nepoznato. Ovaj anonimni gospodin zapisao je tu recepturu u svom djelu Opis Tenochtitlana<\/i>, objavljenom u Veneciji 1556. godine.<\/span><\/p>

On u svom opisu ne navodi to\u010dne koli\u010dine zrna kakaa i vode koji su kori\u0161teni za izradu <\/span>tlaquetzalli<\/span><\/i>, kao \u0161to to navode kasniji izvori. Ne spominju se niti dodani za\u010dini, no opet rekonstrukciju zahvaljujemo kasnijim zapisima.<\/span><\/p>

\"\"
Grafika koja prikazuje aste\u010dku pripremu \u010dokolade. Preuzeto iz knjige Michael D. Coe, Sophie D. Coe, The True History of Chocolate, Thames & Hudson, 1996.<\/a><\/figcaption><\/figure>

Ova \u010dokolada pripremala bi se tako \u0161to bi se prvo samljela osu\u0161ena i prepr\u017eena zrna kakaa na zagrijanom mlinu za mljevenje, <\/span>metate.<\/span><\/i> Mljevenjem se poku\u0161avao posti\u0107i prah \u0161to finije teksture. <\/span>Zatim bi se taj prah stavio u veliku posudu, u koju bi se polagano dodavala vru\u0107a voda. Ta smjesa mije\u0161ala bi se \u017elicom da se sve lijepo sjedini. Nakon toga, dobivena teku\u0107ina prelijevala bi se s visine ramena u drugu posudu, smje\u0161tenu na pod.\u00a0<\/span><\/p>

\"\"
Prikaz prelijevanja \u010dokolade iz jedne posude, pri tom je jedna posuda u visini ramena, a druga na podu. Preuzeto: Mexico Lore.<\/a><\/figcaption><\/figure>

Te\u017eilo se dobiti \u0161to vi\u0161e pjene na teku\u0107ini, koja se zatim posebnom \u017elicom od zlata, srebra ili drva stavljala u \u0161alicu za konzumaciju. Pjena se prva konzumirala, \u017elicu po \u017elicu, bez brzog gutanja, pu\u0161tala\u00a0<\/span>se\u00a0<\/span>da polako klizi niz grlo. Takvo ispijanje pjene nije slu\u010dajno: vjerovalo se da \u010dokoladna pjena ima du\u0161u (<\/span>pee<\/em>), \u010dine\u0107i najva\u017eniju esenciju \u010dokolade koja svog konzumenta produhovljuje i oplemenjuje.<\/span><\/p>

U drugu \u0161alicu stavljao se ostatak teku\u0107ine i spremao za kasnije kori\u0161tenje jer su Asteci pili hladnu teku\u0107u \u010dokoladu.\u00a0<\/span><\/p>

\"\"
Kopije \u0161alica za ispijanje teku\u0107e \u010dokolade. Nalaze se unutar stalnog postava Muzeja \u010dokolade Zagreb<\/a>. Fotografija: arhiva \u010cuvarica vremena.<\/figcaption><\/figure>

Gastro izazov: \u010cuvarica Martina priprema aste\u010dku <\/b>tlaquetzalli<\/i><\/b><\/h4>

S obzirom na to da radim u Muzeju \u010dokolade, priprema originalne aste\u010dke tlaquetzalli<\/em> bila mi je olak\u0161ana. Sastojci koje sam koristila vjerno prate stare aste\u010dke recepture, no koli\u010dinu sam prilagodila za 1 \u0161alicu.<\/span><\/p>

  1. Pribor:<\/span><\/li><\/ol>