{"id":2947,"date":"2024-01-06T20:58:29","date_gmt":"2024-01-06T20:58:29","guid":{"rendered":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/?p=2947"},"modified":"2024-01-07T09:37:04","modified_gmt":"2024-01-07T09:37:04","slug":"notice-o-novoj-godini-kroz-povijest","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/2024\/01\/06\/notice-o-novoj-godini-kroz-povijest\/","title":{"rendered":"Notice o novoj godini kroz povijest"},"content":{"rendered":"\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Ako ste razmi\u0161ljali za\u0161to godina ima dvanaest mjeseci, otkud im nazivi; po\u010dinje li nova godina oduvijek u sije\u010dnju, jesu li mjeseci nekad bili broj\u010dano druga\u010diji i \u0161to je s poimanjem kalendara \u2013 nema boljeg vremena od po\u010detka godine da se kratko pozabavimo ovim i sl. pitanjima.<\/p>

\"\"<\/p>

\u00a0<\/h4>

Protuletnjak kao po\u010detak nove godine\u00a0<\/strong><\/h4>

Mjesec koji svi povezujemo s dolaskom prolje\u0107a, na samim po\u010decima civilizacija, predstavljao je po\u010detak godine.<\/p>

Prva civilizacija, znanstveno zavidne razine, jest ona sumerska \u2013 najstarija civilizacija na prostoru Mezopotamije (dana\u0161nji Irak). \u00a0Govorimo o razdoblju oko 4000 g. p. n. e. i izumima kao \u0161to su opeka (gradnja ku\u0107a!), kota\u010d, plug, klinasto pismo. Imali su dru\u0161tveno ure\u0111enje, mada je rije\u010d o robovlasni\u010dkom dru\u0161tvu pod vodstvom kralja, a napomenimo da se na popisu kraljeva nalazi i jedna \u017eena. Govorimo o naprednoj civilizaciji.<\/p>

I premda su Sumerani bili obo\u017eavatelji piva itekako su smisleno gledali na po\u010detak nove godine s po\u010detkom prolje\u0107a \u2013 ra\u0111anja \u017eivota, bu\u0111enja i bujanja prirode, pa bismo prije rekli da se netko napio kad je novu godinu smjestio u zimu.<\/p>

Sumerska godina dijeli se na emesh<\/em> odnosno \u201eljeto\u201c i enten <\/em>\u2013 \u201ezimu\u201c. Prema lunarnom sustavu ra\u010dunanja vremena, odnosno lunarnom kalendaru\u00a0 mjeseci su po\u010dinjali s prvom ve\u010deri mladoga mjeseca i trajali 29 ili 30 dana, a imena su mjeseci dobivali prema bo\u017eanstvima u u kontekstu \u017eivotnih aktivnosti koje su uvelike obilje\u017eene poljodjelstvom, ovisno o pojedinom gradu-dr\u017eavi. Naime, ustrojstvom gradova-dr\u017eava na \u010delo su stavljeni vladari ili vrhovni sve\u0107enici u direktnom kontaktu s bogovima.<\/p>

Dakle, gradovi-dr\u017eave imaju svoga boga, pretpostavimo kao \u0161to bi to danas u gradovima bio svetac za\u0161titnik.<\/p>

Prema sumerskoj mitologiji, ali i tekstovima opisa svetkovina i rituala \u017ertvovanja, akitu<\/em> ili Nova godina slavljena je kao jedna od va\u017enijih svetkovina i to u \u010dast bo\u017eici Inani u gradu Laga\u0161u po\u010detkom prolje\u0107a.<\/p>

Naime, slavio se brak boga Dumuzija i bo\u017eice Inane. Slavljen je svake godine po\u010detkom prolje\u0107a kako bi se osigurala plodnost.<\/p>

\"\"
Bo\u017eica Inana prikazana s lavom kao njezinim simbolom te svojom bo\u017eanskom pratiteljicom Ninshubur. Fotografija: Literary Hub<\/a>.<\/figcaption><\/figure>

Jedna od najstarijih poznatih bo\u017eanstava, za Sumerane je bo\u017eica Inana, za Babilonce, Aka\u0111ane i Asirce boginja I\u0161tar, za Feni\u010dane Astarta. Kraljica nebesa, boginja ljubavi i rata. Ekvivalent gr\u010dkoj Afroditi i rimskoj Veneri, a zabilje\u017eena i u knji\u017eevnosti u Epu o Gilgame\u0161u kao I\u0161tar koja poku\u0161ava zavesti Gilgame\u0161a opisana kao promiskuitetna, pakosna i ljubomorna.<\/p>

U kontekstu Sumerana, njezin glavni hram bio je u gradu Uruku gdje je ona \u0161tovana kao bo\u017eica mudrosti koja donosi znanje i kulturu u grad Uruk.<\/p>

Inana (poznata jo\u0161 kao Baba, Nintu, Ge\u0161tinana, Majka Zemlja, izvor svega \u017eivoga), za\u0161titnica skladi\u0161ta \u017eita i datulja bila je povezana s Dumuzijem, odnosno za\u0161titnikom usjeva, stada, raslinja, zdrava potomstva, stoga je njihov brak osiguravao plodnu godinu. Na bo\u017eicu Inanu gleda se kao na samostalnu \u017eensku bo\u017eicu, vezanu za mo\u0107, senzualnost, \u010dak prostituciju, ali i rat, koja nerado ulazi u brak i daleko je od pojma bo\u017eanske majke.<\/p>

No, kako to u mitologiji obi\u010dno i biva, postoje mnoge druge pri\u010de. Prema jednoj od njih bog Dumuzi, koji je zaslu\u017ean i za plodnost \u017eivotinja, prikazivan je kao vladar i junak i pola \u010dovjek-pola bik. Prema ovom mitu, bo\u017eica Inana pristala je na brak s bogom bikom da bi osigurala plodnost i obilje stanovnicima Sumera.<\/p>

Lunarni, solarni sustav i onaj tre\u0107i<\/h5>

Spominjao se lunarni<\/strong> sustav ra\u010dunanja vremena. Dopustite da pojednostavimo. U Mezopotamiji smo i bavimo se poljoprivredom, ona nam je va\u017ena, oko nje se vrti na\u0161 \u017eivot, a o bogovima ovisi kako \u0107e nam priroda biti naklonjena \u2013 zato ih slavimo i prire\u0111ujemo svetkovine njima u \u010dast. Na\u0161 sustav ra\u010dunanja vremena je lunarni. Plodnost zemlje, kretanja u prirodi su ne\u0161to \u0161to pomno prou\u010davamo i na temelju njih planiramo, pa nam tu poma\u017ee kalendar pomo\u0107u kojega mo\u017eemo odre\u0111ivati godi\u0161nja doba, a napravili su ga sve\u0107enici (uz pomo\u0107 bogova)jer je ionako sva zemlja u vlasni\u0161tvu hramova.<\/p>

Dakle, prve kalendare koji podrazumijevaju slu\u017ebeno ra\u010dunanje vremena stvaraju u\u010deni ljudi \u2013 sve\u0107enici uz pomo\u0107 matematike i astronomije, a ne poljoprivrednici. Arhai\u010dni ratarski narodi koristili su solarni<\/strong> sustav, no Sumerani koriste lunarni. Ovaj proces vezan je za okretanje Mjeseca oko Zemlje i Zemlje oko Sunca, pa tako postoje mjese\u010devi odnosno lunarni i sun\u010devi odnosno solarni kalendari. Kada govorimo o onom tre\u0107em kalendaru rije\u010d je o lunisolarnom<\/strong> tipu koji uzima u obzir i kretanje Mjeseca i kretanje Sunca.<\/p>

Mijene mjeseca, odnosno promatranje mladog Mjeseca u redovitom vremenskom slijedu bilo je prili\u010dno logi\u010dno za primijetiti, a u hramu je i postojala osoba koja se isklju\u010divo bavila tim poslom jer je o tome morala izvje\u0161tavati vladara.<\/p>

Problem lunarnog kalendara jest u tome \u0161to mjese\u010deva kretanja traju oko 354 dana dok solarna godina, vrijeme u kojem Zemlja obi\u0111e Sunce traje oko 365 dana.<\/p>

Egipatski kalendar je lunarni, i to s tri godi\u0161nja doba.<\/p>

\"\"
Popis egipatskih mjeseci koji nisu imali nazive po sezonama koje su bile imenovane. Fotografija: Historical Eve<\/a>.<\/figcaption><\/figure>

Egipatska nova godina = doba poplave<\/strong><\/h4>

Odmaknimo se od o\u017eujka i prolje\u0107a, stari Egip\u0107ani vode nas na proslavu nove godine u srpnju, na po\u010detak nilskih poplava. Naime, Nil i njegovi ciklusi, faze bili su glavni pokazatelji triju sezona za stare Egip\u0107ane.<\/p>

Naime, oko 3000 g. p. n. e. pra\u0107enjem kretanja zvijezde Sirius (eg. Sopdet, Sopdu ili gr\u010d. Sothis) to\u010dno se odre\u0111ivala godi\u0161nja poplava Nila \u2013 dan nakon helijakalnog izlaza (izlazak je vidljiv u zoru, prije izlaska sunca) zvijezde Sirius (19. srpnja) u sli\u010dno doba godine. Zbog razlike sati sa Sun\u010devom godinom, svake \u010detiri godine nova je godina padala jedan dan ranije.<\/p>

Godinu su, ovisno o vrsti poljodjelskih radova, dijelili na tri godi\u0161nja doba: doba poplave (eg. akhet<\/em>), doba sjetve (eg. peret<\/em>) i doba \u017eetve (eg. shemu<\/em>).<\/p>

Petnaestog dana mjeseca Thota, godi\u0161njeg doba Akhet, slavila se svetkovina Nila. Bio je to trenutak dolaska boga Hapija koji je u egipatske zemlje donosio obnovu \u017eivota. Tijekom ceremonije kralj je plesao ispred kipa bo\u017eice Hathor u Denderi i pru\u017eao joj vr\u010d vina prije no \u0161to bi ga sam ispio. Prvi dan godine ili izlazak Sirijusa slavio se tako\u0111er tijekom mjeseca Totha.<\/em><\/p><\/blockquote>

Zbog nepodudarnosti lunarne i solarne godine te pra\u0107enja helijakalnog izlaza zvijezde Sirius, Egip\u0107anima dugujemo shemu od 365 dana u godini, s 5 interkalarnih dana koje se dodavalo na kraju godine. Godina je imala 12 mjeseci, svako godi\u0161nje doba 4 mjeseca, a svaki mjesec po 30 dana. Ovaj najraniji eksperiment bit \u0107e kori\u0161ten i u vremenu nove ere.<\/span><\/p>

Osim lunarnog, koji je vi\u0161e slu\u017eio za religijske svetkovine i rituale, administrativnog ili formalnog kalendara kojim uvode godinu od 365 dana, u Egiptu postoji i tre\u0107i sustav ra\u010dunanje vremena, a to je onaj vladavine kraljeva po\u010dev\u0161i od prve godine vladavine sa svakim novim kraljem, pa \u0107e sastavnice datuma izgledati nekako ovako:<\/p>

Prva vladarska godina, \u010detvrti mjesec \u017eetve (doba \u017eetve), peti dan, vladavine kralja XX (ime kralja).<\/strong><\/p>

Va\u017eno je roditi se u godini zmaja\u00a0<\/strong><\/h4>

Mada je Kina jedna od zemalja koja prati lunarni sustav ra\u010dunanja vremena, njezin kalendar je lunisolarni jer uklju\u010duje i Mjese\u010deve mijene i vrijeme sun\u010deve godine. Zato kineska nova godina i pada na razli\u010dite datume svake godine u periodu od 21. sije\u010dnja do 19. velja\u010de za vrijeme koje se odr\u017eava Proljetni festival kako se Nova godina naziva.<\/p>

Kineski kalendar datira iz vremena dinastije Shang oko 14. st. p. n. e. Taj je kalendar izra\u0111en po lunarnom ciklusu koji ima 12 mjeseci, a svake druge ili tre\u0107e godine ima i 13. mjesec. Godina ima izme\u0111u 353 i 355 dana, a prijestupna 383 i 385 dana.<\/p>

Premda se 1912. Kina priklanja gregorijanskom kalendaru i formalno priznaje Novu godinu 1. sije\u010dnja, nakon 1949. kineska se tradicionalna Nova godina proziva Proljetnim festivalom koji je jedan od najva\u017enijih festivala.<\/p>

Vrijeme je to kolektivnoga godi\u0161njeg odmora u kojem se okupljaju obitelji. Gdjegod njihovi pripadnici u svijetu bili, svi putuju svojim domovima i okupljaju se povodom festivala. Najva\u017eniji je tzv. gala TV program (\u201eChina Central Television\u2019s Spring Festival gala\u201c ili \u201eLunar New Year\u2019s Eve gala\u201c) u trajanju od kojih pet i pol sati, namijenjen obiteljskom okupljanju, a pripreman kroz cijelu godinu. Svi \u201ekoji ne\u0161to zna\u010de\u201c uklju\u010deni su u taj program kineske televizije prvi put prikazan 1983. godine. S godinama je postajao politi\u010dki obojaniji, pa ne \u010dude teme patriotizma i solidarnosti.<\/p>

Bez crvene boje nema proslave Proljetnoga festivala. Naime, ona simbolizira sre\u0107u i blagostanje, krepost i iskrenost. Svakako je obavezno imati ne\u0161to crveno na sebi i po mogu\u0107nosti novo. Nova odje\u0107a simbolizira promjenu i ra\u0111anje nove godine.<\/p>

Ako ste imalo popratili kineski kalendar ili horoskop, poznato vam je da se godine izmjenjuju u znaku odre\u0111enih \u017eivotinja i iza toga stoji itekakva tradicija jer je zna\u010dajno u kojoj ste godini i znaku ro\u0111eni, pa je tako vi\u0161e ili manje po\u017eeljno roditi se u odre\u0111enom znaku odnosno godini toga znaka.<\/p>

\"\"
Godina Zmaja 2024. Fotografija: China travel<\/a>.<\/figcaption><\/figure>

U Kini \u0107e 2024. biti slavljena kao godina Zmaja i to je godina u kojoj su kapaciteti rodili\u0161ta vi\u0161e optere\u0107eni. Za\u0161to?<\/p>

Naime, znak zmaja u kineskom horoskopu iznimno je cijenjen i gledan kao najja\u010di znak, pa svakako \u017eelite roditi upravo u ovoj godini.<\/p>

Kineska nova godina nije jedina proslava koja proizlazi iz lunarnog sustava. Lunarnu novu godinu slave primjerice u Ju\u017enoj Koreji, Vijetnamu, Laosu i Singapuru.<\/p>

Ultimus annus confusionis <\/em>\u00a0\u2013 julijanski kalendar<\/h4>

Latinska rije\u010d Calendarium <\/em>zna\u010dila je nekad spisak kamata ili popis dugova koje vam dospijevaju prvoga u mjesecu, a kod starih Rimljana lat. rije\u010d calendae <\/em>predstavljala je prvi dan u mjesecu.<\/p>

Prvi kalendar u Rimu pripisuje se vremenu vladavine prvoga kralja Romula oko polovice 8. st. pr. n. e., no, njegova vladavina nije dokazana.<\/p>

No, stari Rimljani su prvotno godinu dijelili na deset mjeseci od kojih je Martius<\/em> bio prvi, dakle, nova godina po\u010dinje na prolje\u0107e s ravnodnevicom, a zadnji je mjesec December<\/em>. Ta tzv. civilna ili gra\u0111anska godina imala je 304 dana i nazivali su je Romulovom godinom. Godina se dijelila na dva dijela: vrijeme ratovanja (o\u017eujak \u2013 listopad) i vrijeme povratka s ratovanja (listopad \u2013 o\u017eujak), preostali dani zime im nisu bili atraktivni, pa ne \u010dudi bilje\u017eenje samo ovih deset mjeseci.<\/p>

U vremenu kralja Numa Pompilija (715. \u2013 673. g. p. n. e.) dodaje se 51 dan podijeljen u dva mjeseca: Ianuarius<\/em> i Februarius<\/em> i tako se sustav prebacuje na lunarni od 12 mjeseci, no zbog nesklada sa solarnim, dodavali su se prijestupni mjeseci (tzv. interkalarni odnosno umetnuti) o \u010dijem je umetanju odlu\u010divao vrhovni sve\u0107enik \u2013 pontifex maximus<\/em> koji je bio politi\u010dka li\u010dnost. Nemarom ili politi\u010dkim kaosom, nastao je nered u kalendaru koji je odlu\u010dio popraviti Gaj Julije Cezar dolaskom na poziciju pontifexa maximusa.<\/em><\/p>

\"\"
Gaj Julije Cezar. Fotografija: Istrapedia<\/a>.<\/figcaption><\/figure>

Na tom je problemu radio aleksandrijski astronom Sosigen kojega je Cezar pozvao da bi se rije\u0161io problem tzv. zbrkanih godina (anni confusionis<\/em>). Rezultat je nastanak tzv. julijanskog kalendara 46. g. p. n. e., i to s novoure\u0111enom godinom od 365 dana i 6 sati uz umetnut dodatan dan svake \u010detvrte godine. Da bi se godina izjedna\u010dila sa solarnom i rije\u0161ile sve prethodne zbrke upravo je 46. g. p. n. e. ostala zapam\u0107ena kao najdulja godina u povijesti s 445 dana te ju istovremeno Cezar progla\u0161ava zadnjom zbrkanom godinom ultimus annus confusionis<\/em>.<\/p>

Nova 45. godina p. n. e. po\u010dela je, slavila se formalno 1. sije\u010dnja, a broj dana po mjesecima bio je 30 ili 31. Premda je nova godina u doba Rimske republike ve\u0107 od 153. g. p. n. e. zapo\u010dinjala 1. sije\u010dnja, taj datum nije bio slu\u017ebeno i \u0161ire prihva\u0107en do uvo\u0111enja Cezarova Julijanskoga kalendara.<\/p>

Julijanski kalendar kori\u0161ten je sve do 16. stolje\u0107a (1582. godine) odnosno do pojave gregorijanskog kalendara, no Julijanski kalendar jo\u0161 danas koriste primjerice Ruska pravoslavna crkva, Gruzijska pravoslavna crkva, Makedonska pravoslavna crkva, Srpska pravoslavna crkva i Jeruzalemski patrijarhat.<\/p>

Svi kalendari vode u Rim \u2013 otkud imena mjesecima koje danas poznajemo?<\/h4>

Za dana\u0161nji kalendar uistinu gotovo da u potpunosti mo\u017eemo zahvaliti Cezaru, a sve smo nazive preuzeli od Rimljana i do danas se to nije promijenilo, tako da svi putevi zaista vode iz Rima i u Rim.<\/p>

Imaju\u0107i na umu da je o\u017eujak starim Rimljanima bio prvi mjesec, a ne tre\u0107i, sve do uvo\u0111enja sustava od 12 mjeseci, krenimo ipak nama poznatim redom od sije\u010dnja i velja\u010de \u2013 Ianuariusa<\/em> i Februariusa<\/em>, koje je uveo gore spomenut Numa Pompilije. Sije\u010danj tako dobiva ime po bogu Ianusu<\/em>, za\u0161titniku po\u010detka i vremena i \u010duvaru vremena, bogu s dva lica koji gleda i naprijed i natrag, ba\u0161 kao i\u00a0 sije\u010danj. Velja\u010da je predstavljala mjesec pro\u010di\u0161\u0107enja i pomirenja, pokore, nazvan prema lat. rije\u010di februa<\/em> \u2013 praznik \u010di\u0161\u0107enja i februus<\/em> \u2013 o\u010disni\u010dki, a neki ga dovode u vezu s bogom podzemlja (Februusom<\/em>).<\/p>

\"\"
Bog Janus s dvije glave, Vatikanski muzej. Fotografija: Wikipedia<\/a>.<\/figcaption><\/figure>

O\u017eujak odnosno Mars nazvan je vrlo logi\u010dno prema bogu rata, Jupiterovu sinu i Romulovu ocu, pa je simbolika podjele godine na dva dijela, od kojih je prvo vrijeme ratovanja po\u010dinjalo upravo s Martiusom<\/em>, ovdje vrlo sna\u017ena. Za travanj ili aprilis smatra se da dolazi od rije\u010di aperiri u zna\u010denju otvaranja vegetacijske godine ili pak Aphrilis<\/em> kao iskrivljeno ime bo\u017eice Afrodite odnosno rimske Venere.<\/p>

Podrijetlo mjeseca svibnja \u2013 Maius<\/em> ili je vezano za bo\u017eicu prolje\u0107a, plodnosti, veliku bo\u017eicu majku \u2013 Maju, majku boga Hermesa (gr\u010dka mitologija) i suprugu boga vatre Vulkana, ili pak dolazi od pridjeva maiores<\/em>, koji zna\u010di \u201evi\u0161e\u201c.<\/p>

\"\"
Hermes i Maja, detalj s ati\u010dke amfore, 5. stolje\u0107e pr. Kr., M\u00fcnchen. Fotografija: Wikipedia<\/a>.<\/figcaption><\/figure>

Lipanj odnosno Iunius nazvan je ili prema Juniju Brutu koji je bio prvi rimski konzul ili prema bo\u017eici Junoni (Iuno) za\u0161titnici Rima, \u017eena i poro\u0111aja te braka.<\/p>

Srpanj nekad Quintilis (peti mjesec prema starom kalendaru) Marko Antonije je zaslu\u017eeno 44. g. p. n. e. preimenovao u Iulius u \u010dast Cezaru. Sli\u010dna je i sudbina kolovoza nekad znanog kao \u0161estoga mjeseca Sextilis koji je 8. g. u \u010dast Augusta Oktavijana, prvoga cara Rimskoga carstva, preimenovan u Augustus i njemu je dodan jo\u0161 jedan dan koji je oduzet Februariusu te je tako velja\u010da ostala na 28 dana uz jedan dan vi\u0161e svake \u010detvrte godine.<\/p>

Za kraj vrlo jednostavna daljnja grupacija: September<\/em>, October<\/em>, November<\/em> i December<\/em> dolaze od brojeva sedam, osam, devet i deset s obzirom na prvotni oblik rimskoga kalendara.<\/p>

Koja se gre\u0161ka potkrala u julijanskom kalendaru?<\/h4>

Rije\u010d je, o problemati\u010dnih 11 minuta za koje je spomenuti Cezarov egipatski astronom Sosigen precijenio duljinu godine, pa je kumulativ ove gre\u0161ke kroz stolje\u0107a postao uo\u010dljiv.<\/p>

Naime, vrijeme potrebno Zemlji da zavr\u0161i jednu solarnu orbitu je oko 365,2422 dana te zato uzimamo 365 dana uz prijestupni dan svake \u010detiri godine. Prosje\u010dno trajanje godine prema Julijanskom kalendaru je 365,25 dana. Razlika izme\u0111u 365,2422 dana u godini i 365,25 dana u godini rezultira gre\u0161kom od otprilike jednog dana svakih 128 godina. To se mo\u017eda ne \u010dini mnogo, ali nakon \u0161esnaest stolje\u0107a kori\u0161tenja Julijanskog kalendara, gre\u0161ka je narasla na dvanaest dana.<\/p>

Aloisius Lilius (Luigi Lilio Ghiraldi), astronom i fizi\u010dar iz Napulja zaslu\u017ean je za izradu gregorijanskoga kalendara koji po njemu, kao ni julijanski po Sosigenu, ne dobiva ime ve\u0107 po naru\u010diteljima, u ovom slu\u010daju rije\u010d je o papi Grguru XIII.<\/p>

Papa Grgur XIII., biskup, sluga slugu Bo\u017ejih, bulom \u201eInter gravissimas\u201c 24. 2. 1582. (Neslu\u017ebeni prijevod bule<\/a>) odobrava reformu, odnosno zamjenu julijanskog kalendara s nama danas poznatim gregorijanskim.<\/p>

\"\"
Prva stranica bule Grgura XIII. Fotografija: Wikipedia<\/a>.<\/figcaption><\/figure>

Prema gregorijanskom kalendaru, tri od svake \u010detiri stoljetne godine ravnomjerno djeljive sa 100 nisu prijestupne godine. Dakle, 1700., 1800. i 1900. nisu bile prijestupne godine, ali 2000. jest. Isto tako 2100., 2200. i 2300. nisu prijestupne godine, ali 2400. jest. Uklanjanjem tri dana svakih 400 godina smanjilo je prosje\u010dno trajanje kalendarske godine na 365,2425 dana, smanjuju\u0107i pogre\u0161ku s otprilike jednog dana svakih 128 godina na otprilike jedan dan svakih 3300 godina.<\/p>

Julijanski kalendar i prolepti\u010dki gregorijanski kalendar (gregorijanski kalendar koji se primjenjivao na datume prije njegovog uvo\u0111enja) isti su od 1. o\u017eujka 200. do 28. velja\u010de 300. godine, no 29. velja\u010de 300. po julijanskom kalendaru je 1. o\u017eujka 300. po prolepti\u010dkom gregorijanskom kalendaru. Prolaskom svakog prijestupnog dana koji je u julijanskom, ali ne i u gregorijanskom kalendaru, razlika izme\u0111u dva kalendara raste za jo\u0161 jedan dan.<\/p>

Trenutno je gregorijanski kalendar trinaest dana ispred julijanskog. Po\u010dev\u0161i od 14. o\u017eujka 2100. (29. velja\u010de 2100. po julijanskom), razlika \u0107e biti \u010detrnaest dana.<\/p>

Julijanski kalendar postupno je napu\u0161ten od 1582. u korist gregorijanskog kalendara. Gregorijanski kalendar bio je ubrzo prihva\u0107en od gotovo svih katoli\u010dkih zemalja. Austrija ga je prihvatila 1584., a Ugarska, pa i banska Hrvatska, 1587. Protestantske su ga zemlje po\u010dele uvoditi od 1700., a u ostalim je zemljama njegovo prihva\u0107anje bilo vezano uz politi\u010dke i institucionalne promjene (Japan 1873., Egipat 1875., Kina 1912., Rusija 1918., Turska 1924), tako da ga neke prihva\u0107aju tek u 20. st. paralelno zadr\u017eavaju\u0107i i lokalni\/tradicijski kalendar.<\/p>

Nemojmo zaboraviti na\u0161e stare Slavene!<\/h4>

Kroz tekst smo se osvrnuli na po\u010detke civilizacija, no osvrnimo se na nama bliske, poganske korijene, stare Slavene \u010diji smo potomci i \u010diju mitologiju i geografsko-kulturolo\u0161ki prostor i nastanjujemo.<\/p>

I eto za kraj teksta, vratimo se opet u prolje\u0107e otkud smo i po\u010deli. Starim Slavenima nova godina po\u010dinje u o\u017eujku i uglavnom simbolizira izlazak boga Jarila (Juraj) iz podzemlja kamo ga je odveo bog podzemlja Veles ukrav\u0161i ga od njegovih roditelja, vrhovnog bo\u017eanstva Peruna \u2013 gromovnika i majke prirode, Majke Zemlje, \u017eenskoga bo\u017eanstva \u2013 Moko\u0161i.<\/p>

Sukob Peruna i Velesa oko Moko\u0161i i vladavine zapravo je cikli\u010dka izmjena godi\u0161njih doba i godi\u0161nji tijek vremena. Osim sina Jarila koji je otet, Perun i Moko\u0161 imaju k\u0107er Maru ili Moranu. Njih dvoje su zapravo blizanci ro\u0111eni na novu godinu, a sre\u0107u se upravo u isto vrijeme, u prolje\u0107e kad Jarilo izlazi iz podzemlja, zaljubljuju se i sklapaju brak, ne znaju\u0107i da je incestuozan. Njihov brak simbolizira plodnost, bogatu \u017eetvu, izobilje, nalik na Inanu i Dumuzija s po\u010detka teksta. No, brak nije bio sretan zauvijek.<\/p>

Prema slavenskoj mitologiji, Morana ili Mara mijenjala je svoju ulogu tijekom godine. U prolje\u0107e je ona bila mlada djevojka, Mara, koja susre\u0107e svoga brata blizanca Jarila i potom se za njega udaje. Od djevojke i supruge Mare tijekom prolje\u0107a i ljeta, do osvetoljubive Morane ili More u drugom dijelu godine koja ubija svoga nevjernog supruga, da bi na kraju vladala zimom i postala sama Smrt. Morana, stra\u0161na bo\u017eica koja sije smrt danas je nekako poznatije njezino lice, no nemojmo ju zaboraviti vezati i uz prolje\u0107e! U prolje\u0107e vegetacijski ciklus, njihovo ra\u0111anje i brak kre\u0107e ispo\u010detka.<\/p>

Rekli bismo da se Morana ve\u0107 jedno vrijeme dovoljnom \u017eestinom i osvetoljubivo\u0161\u0107u ne ljuti na Jarila jer su zime pre\u010desto proljetnoga karaktera.<\/p>

S druge strane, postoji mitolo\u0161ki prostor za bo\u017eicu Vesnu, bo\u017eicu prolje\u0107a i nositeljicu sun\u010deve topline, \u010dija se pak borba s Moranom i njezina pobjeda u prolje\u0107e, a Moranina zimi, smatra izmjenom godi\u0161njih doba, ali o tome nekom drugom prilikom.<\/p>

\"\"
Bo\u017eice Morana i Vesna. Fotografija: Wikipedia<\/a>; autorica Ivana Rezek.<\/figcaption><\/figure>

\u017delite pro\u010ditati jo\u0161 ovakvih tekstova? Kliknite na Cipela be\u010dka, noga li\u010dka<\/a> i u\u017eivajte!<\/h4>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t<\/span>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Literatura:<\/p>

Celebrating the Seasons: the Ancient Egyptian Calendar. 2017. Nile Scribes <\/a><\/p>

Hrvatska enciklopedija<\/p>

Jeremi\u0107, Kristina. 2016. Sumerska mitologija, zavr\u0161ni rad. Filozofski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.<\/p>

Julian calendar. Enciklopedija Britannica. <\/a><\/p>

Marijana Marinovi\u0107, 2014. Periodizacija i koncepcije vremena u povijesti, u: Nastava povijesti usmjerena prema ishodima u\u010denja \u2013 Metodi\u010dki priru\u010dnik za nastavnike povijesti, Agencija za odgoj i obrazovanje<\/a>, Zagreb.<\/p>

Mark, Joshua J. 2010. Inanna. World History.<\/p>

National geographic<\/p>

Papinska bula \u201eInter gravissimas\u201c Grgura XIII. o reformi kalendara. 2021. Informativna katoli\u010dka agencija.<\/a><\/p>

Puti\u0107, Antonija. 2017. Kineska nova godina \u2013 legende, obi\u010daji, praznovjerja. Putoholi\u010dari<\/a>.<\/p>

Schwarz, Fernand. \u00a0Egipatske svetkovine. Izbor iz knjige: G\u00e9ographie sacr\u00e9e de l\u2019 Egypte ancienne. Nouvelles Editions Oswald. Par\u00eds. 1979. Nova Akropola<\/a>.<\/p>

\u0160tepanko, Toni. 2017. Sumerani, zavr\u0161ni rad. Sveu\u010dili\u0161te Jurja Dobrile u Puli.<\/p>

The Egyptian calendar. Enciklopedija Britannica<\/a>.<\/p>

Tomorad, Mladen. 2014. Stari Egipat: podjela na dinastije. Stara povijest \u2013 moderan magazin za staru povijest<\/a>.<\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ako ste razmi\u0161ljali za\u0161to godina ima dvanaest mjeseci, otkud im nazivi; po\u010dinje li nova godina oduvijek u sije\u010dnju, jesu li mjeseci nekad bili broj\u010dano druga\u010diji i \u0161to je s poimanjem kalendara \u2013 nema boljeg vremena od po\u010detka godine da se kratko pozabavimo ovim i sl. pitanjima. \u00a0 Protuletnjak kao po\u010detak nove godine\u00a0 Mjesec koji svi […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":2948,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"site-sidebar-layout":"default","site-content-layout":"","ast-site-content-layout":"default","site-content-style":"default","site-sidebar-style":"default","ast-global-header-display":"","ast-banner-title-visibility":"","ast-main-header-display":"","ast-hfb-above-header-display":"","ast-hfb-below-header-display":"","ast-hfb-mobile-header-display":"","site-post-title":"","ast-breadcrumbs-content":"","ast-featured-img":"","footer-sml-layout":"","ast-disable-related-posts":"","theme-transparent-header-meta":"default","adv-header-id-meta":"","stick-header-meta":"","header-above-stick-meta":"","header-main-stick-meta":"","header-below-stick-meta":"","astra-migrate-meta-layouts":"set","ast-page-background-enabled":"default","ast-page-background-meta":{"desktop":{"background-color":"var(--ast-global-color-4)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"tablet":{"background-color":"","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"mobile":{"background-color":"","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""}},"ast-content-background-meta":{"desktop":{"background-color":"var(--ast-global-color-5)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"tablet":{"background-color":"var(--ast-global-color-5)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"mobile":{"background-color":"var(--ast-global-color-5)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""}},"footnotes":""},"categories":[20,17],"tags":[125,85,123,107,105,122,124,73,103],"class_list":["post-2947","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-cipela-licka-noga-becka","category-povijesni-lifestyle","tag-cezar","tag-egipat","tag-kalendar","tag-kina","tag-mitologija","tag-nova-godina","tag-povijest","tag-rim","tag-slaveni"],"yoast_head":"\nNotice o novoj godini kroz povijest - \u010cuvarice vremena<\/title>\n<meta name=\"description\" content=\"Za\u0161to godina ima dvanaest mjeseci, otkud im nazivi; po\u010dinje li nova godina oduvijek u sije\u010dnju i \u0161to je s kalendarima kroz povijest?\" \/>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/2024\/01\/06\/notice-o-novoj-godini-kroz-povijest\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"hr_HR\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Notice o novoj godini kroz povijest - \u010cuvarice vremena\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Za\u0161to godina ima dvanaest mjeseci, otkud im nazivi; po\u010dinje li nova godina oduvijek u sije\u010dnju i \u0161to je s kalendarima kroz povijest?\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/2024\/01\/06\/notice-o-novoj-godini-kroz-povijest\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"\u010cuvarice vremena\" \/>\n<meta property=\"article:publisher\" content=\"https:\/\/www.facebook.com\/cuvaricevremena\/\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2024-01-06T20:58:29+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2024-01-07T09:37:04+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/prva-fotka-1024x1024.png\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"1024\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"1024\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/png\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"Neda Novosel\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Napisao\/la\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Neda Novosel\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"20 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\\\/\\\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/index.php\\\/2024\\\/01\\\/06\\\/notice-o-novoj-godini-kroz-povijest\\\/#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/index.php\\\/2024\\\/01\\\/06\\\/notice-o-novoj-godini-kroz-povijest\\\/\"},\"author\":{\"name\":\"Neda Novosel\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/c1b482da56fd8fd2ffc110267a2c9670\"},\"headline\":\"Notice o novoj godini kroz povijest\",\"datePublished\":\"2024-01-06T20:58:29+00:00\",\"dateModified\":\"2024-01-07T09:37:04+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/index.php\\\/2024\\\/01\\\/06\\\/notice-o-novoj-godini-kroz-povijest\\\/\"},\"wordCount\":3479,\"commentCount\":0,\"publisher\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/#organization\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/index.php\\\/2024\\\/01\\\/06\\\/notice-o-novoj-godini-kroz-povijest\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2024\\\/01\\\/prva-fotka.png\",\"keywords\":[\"cezar\",\"Egipat\",\"kalendar\",\"Kina\",\"mitologija\",\"nova godina\",\"povijest\",\"Rim\",\"Slaveni\"],\"articleSection\":[\"Cipela li\u010dka, noga be\u010dka\",\"Povijesni lifestyle\"],\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"CommentAction\",\"name\":\"Comment\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/index.php\\\/2024\\\/01\\\/06\\\/notice-o-novoj-godini-kroz-povijest\\\/#respond\"]}]},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/index.php\\\/2024\\\/01\\\/06\\\/notice-o-novoj-godini-kroz-povijest\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/index.php\\\/2024\\\/01\\\/06\\\/notice-o-novoj-godini-kroz-povijest\\\/\",\"name\":\"Notice o novoj godini kroz povijest - \u010cuvarice vremena\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/index.php\\\/2024\\\/01\\\/06\\\/notice-o-novoj-godini-kroz-povijest\\\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/index.php\\\/2024\\\/01\\\/06\\\/notice-o-novoj-godini-kroz-povijest\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2024\\\/01\\\/prva-fotka.png\",\"datePublished\":\"2024-01-06T20:58:29+00:00\",\"dateModified\":\"2024-01-07T09:37:04+00:00\",\"description\":\"Za\u0161to godina ima dvanaest mjeseci, otkud im nazivi; po\u010dinje li nova godina oduvijek u sije\u010dnju i \u0161to je s kalendarima kroz povijest?\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/index.php\\\/2024\\\/01\\\/06\\\/notice-o-novoj-godini-kroz-povijest\\\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/index.php\\\/2024\\\/01\\\/06\\\/notice-o-novoj-godini-kroz-povijest\\\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/index.php\\\/2024\\\/01\\\/06\\\/notice-o-novoj-godini-kroz-povijest\\\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2024\\\/01\\\/prva-fotka.png\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2024\\\/01\\\/prva-fotka.png\",\"width\":2295,\"height\":2295},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/index.php\\\/2024\\\/01\\\/06\\\/notice-o-novoj-godini-kroz-povijest\\\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Po\u010detna stranica\",\"item\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Notice o novoj godini kroz povijest\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/#website\",\"url\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/\",\"name\":\"\u010cuvarice vremena\",\"description\":\"\",\"publisher\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/#organization\"},\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":\"Organization\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/#organization\",\"name\":\"\u010cuvarice vremena\",\"url\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/\",\"logo\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/#\\\/schema\\\/logo\\\/image\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2023\\\/07\\\/cropped-cropped-Cuvarice-vremena-logo-zlatni-1.png\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2023\\\/07\\\/cropped-cropped-Cuvarice-vremena-logo-zlatni-1.png\",\"width\":1270,\"height\":1185,\"caption\":\"\u010cuvarice vremena\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/#\\\/schema\\\/logo\\\/image\\\/\"},\"sameAs\":[\"https:\\\/\\\/www.facebook.com\\\/cuvaricevremena\\\/\",\"https:\\\/\\\/www.instagram.com\\\/cuvarice_vremena\\\/\"]},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/c1b482da56fd8fd2ffc110267a2c9670\",\"name\":\"Neda Novosel\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/6531895cf675bc00383aeb9a7957aece0441aeeabf68e26efdae53984192e26a?s=96&d=mm&r=g\",\"url\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/6531895cf675bc00383aeb9a7957aece0441aeeabf68e26efdae53984192e26a?s=96&d=mm&r=g\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/6531895cf675bc00383aeb9a7957aece0441aeeabf68e26efdae53984192e26a?s=96&d=mm&r=g\",\"caption\":\"Neda Novosel\"},\"url\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/index.php\\\/author\\\/neda_novosel\\\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Notice o novoj godini kroz povijest - \u010cuvarice vremena","description":"Za\u0161to godina ima dvanaest mjeseci, otkud im nazivi; po\u010dinje li nova godina oduvijek u sije\u010dnju i \u0161to je s kalendarima kroz povijest?","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/2024\/01\/06\/notice-o-novoj-godini-kroz-povijest\/","og_locale":"hr_HR","og_type":"article","og_title":"Notice o novoj godini kroz povijest - \u010cuvarice vremena","og_description":"Za\u0161to godina ima dvanaest mjeseci, otkud im nazivi; po\u010dinje li nova godina oduvijek u sije\u010dnju i \u0161to je s kalendarima kroz povijest?","og_url":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/2024\/01\/06\/notice-o-novoj-godini-kroz-povijest\/","og_site_name":"\u010cuvarice vremena","article_publisher":"https:\/\/www.facebook.com\/cuvaricevremena\/","article_published_time":"2024-01-06T20:58:29+00:00","article_modified_time":"2024-01-07T09:37:04+00:00","og_image":[{"width":1024,"height":1024,"url":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/prva-fotka-1024x1024.png","type":"image\/png"}],"author":"Neda Novosel","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Napisao\/la":"Neda Novosel","Procijenjeno vrijeme \u010ditanja":"20 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/2024\/01\/06\/notice-o-novoj-godini-kroz-povijest\/#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/2024\/01\/06\/notice-o-novoj-godini-kroz-povijest\/"},"author":{"name":"Neda Novosel","@id":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/#\/schema\/person\/c1b482da56fd8fd2ffc110267a2c9670"},"headline":"Notice o novoj godini kroz povijest","datePublished":"2024-01-06T20:58:29+00:00","dateModified":"2024-01-07T09:37:04+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/2024\/01\/06\/notice-o-novoj-godini-kroz-povijest\/"},"wordCount":3479,"commentCount":0,"publisher":{"@id":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/#organization"},"image":{"@id":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/2024\/01\/06\/notice-o-novoj-godini-kroz-povijest\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/prva-fotka.png","keywords":["cezar","Egipat","kalendar","Kina","mitologija","nova godina","povijest","Rim","Slaveni"],"articleSection":["Cipela li\u010dka, noga be\u010dka","Povijesni lifestyle"],"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"CommentAction","name":"Comment","target":["https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/2024\/01\/06\/notice-o-novoj-godini-kroz-povijest\/#respond"]}]},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/2024\/01\/06\/notice-o-novoj-godini-kroz-povijest\/","url":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/2024\/01\/06\/notice-o-novoj-godini-kroz-povijest\/","name":"Notice o novoj godini kroz povijest - \u010cuvarice vremena","isPartOf":{"@id":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/2024\/01\/06\/notice-o-novoj-godini-kroz-povijest\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/2024\/01\/06\/notice-o-novoj-godini-kroz-povijest\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/prva-fotka.png","datePublished":"2024-01-06T20:58:29+00:00","dateModified":"2024-01-07T09:37:04+00:00","description":"Za\u0161to godina ima dvanaest mjeseci, otkud im nazivi; po\u010dinje li nova godina oduvijek u sije\u010dnju i \u0161to je s kalendarima kroz povijest?","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/2024\/01\/06\/notice-o-novoj-godini-kroz-povijest\/#breadcrumb"},"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/2024\/01\/06\/notice-o-novoj-godini-kroz-povijest\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/2024\/01\/06\/notice-o-novoj-godini-kroz-povijest\/#primaryimage","url":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/prva-fotka.png","contentUrl":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/prva-fotka.png","width":2295,"height":2295},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/2024\/01\/06\/notice-o-novoj-godini-kroz-povijest\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Po\u010detna stranica","item":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Notice o novoj godini kroz povijest"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/#website","url":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/","name":"\u010cuvarice vremena","description":"","publisher":{"@id":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/#organization"},"potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"hr"},{"@type":"Organization","@id":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/#organization","name":"\u010cuvarice vremena","url":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/","logo":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/#\/schema\/logo\/image\/","url":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/wp-content\/uploads\/2023\/07\/cropped-cropped-Cuvarice-vremena-logo-zlatni-1.png","contentUrl":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/wp-content\/uploads\/2023\/07\/cropped-cropped-Cuvarice-vremena-logo-zlatni-1.png","width":1270,"height":1185,"caption":"\u010cuvarice vremena"},"image":{"@id":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/#\/schema\/logo\/image\/"},"sameAs":["https:\/\/www.facebook.com\/cuvaricevremena\/","https:\/\/www.instagram.com\/cuvarice_vremena\/"]},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/#\/schema\/person\/c1b482da56fd8fd2ffc110267a2c9670","name":"Neda Novosel","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/6531895cf675bc00383aeb9a7957aece0441aeeabf68e26efdae53984192e26a?s=96&d=mm&r=g","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/6531895cf675bc00383aeb9a7957aece0441aeeabf68e26efdae53984192e26a?s=96&d=mm&r=g","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/6531895cf675bc00383aeb9a7957aece0441aeeabf68e26efdae53984192e26a?s=96&d=mm&r=g","caption":"Neda Novosel"},"url":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/author\/neda_novosel\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2947","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2947"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2947\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2948"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2947"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2947"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2947"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}