{"id":2083,"date":"2023-11-17T12:37:07","date_gmt":"2023-11-17T12:37:07","guid":{"rendered":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/?p=2083"},"modified":"2025-08-19T12:27:55","modified_gmt":"2025-08-19T12:27:55","slug":"astrologija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/2023\/11\/17\/astrologija\/","title":{"rendered":"\u0160aputanje neba – zanimljivosti iz povijesti astrologije"},"content":{"rendered":"\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

\u010covje\u010danstvo je od svog postanka bilo posebno povezano s misti\u010dnim prostranstvima nebesa koja uvijek nekako uspijevaju privu\u0107i na\u0161u pa\u017enju. Na\u0161i preci pripisivali su veliku mo\u0107 i utjecaj nebeskim tijelima, te su marljivo prou\u010davali njihov polo\u017eaj. \u0160to su sve mogla \u0161aputati onima koji su ulo\u017eili dovoljno truda i vremena da poku\u0161aju nau\u010diti njihov jezik?<\/span><\/p>

(…) Kadikad ljudi su\u00a0<\/span><\/strong>
Kova\u010di svoga udesa i\u00a0 nije\u00a0<\/span><\/strong>
U zvijezdama krivica, dragi Brute,\u00a0<\/span><\/strong>
Ve\u0107 u nama, \u0161to kukavni smo.\u00a0<\/span><\/strong>
<\/span>Shakespeare, W<\/span>. Julije Cezar<\/i> (I, ii).<\/span><\/span><\/p><\/blockquote>

\"\"<\/h4>

U ljudskom \u017eivotu postoji mnogo pojava koje ote\u017eavaju ili olak\u0161avaju \u017eivot te nije lo\u0161e poku\u0161ati saznati kada bi se koja od tih pojava mogla zbiti. Osim toga, u vrijeme kada znanost nije mogla objasniti razli\u010dite aspekte \u017eivota, bilo je potrebno prona\u0107i na\u010dine na koji bi se svijet mogao razumjeti. Ovdje na povijesnu pozornicu stupa astrologija u \u010dijoj je sr\u017ei pro\u017eimanje \u010dovjeka i kozmosa te pro\u017eimanje zemaljskih i nebeskih pojava. Astrologija se kroz povijest prilago\u0111avala razli\u010ditim religijskim, kulturolo\u0161kim, filozofskim i znanstvenim konceptima, pa se pojavljuje u razli\u010ditim formama i oblicima.<\/p>

Astrolo\u0161ka predvi\u0111anja ne ovise o nadahnu\u0107u, ve\u0107 o poznavanjima konstelacija i gibanjima pojedinih nebeskih tijela. Promatrani su Mjesec, Sunce, znakovi zodijaka te planeti Venera, Merkur, Mars, Jupiter i Saturn. Kroz ve\u0107i dio svoje povijesti, astrologija je prihva\u0107ala shva\u0107anje koje Zemlju smje\u0161ta u sredi\u0161te svemira.<\/p>

Astrologija i astronomija \u2013 sijamske blizanke<\/strong><\/h4>

Astrologija i astronomija su kroz povijest bile poput sijamskih blizanki koje su tek napori moderne znanosti u potpunosti razdvojili. \u010cesto je te\u0161ko razlikovati predmete njihova prou\u010davanja, ba\u0161 kao i metode. Sve do novog vijeka astronomija je promatrala nebo kako bi pru\u017eila astrologiji potrebne podatke. Dakle, astronomija se razvijala zahvaljuju\u0107i astrologiji.<\/p>

Poveznica astronomije i astrologije o\u010dituje se u matematici kojom su astrolozi branili znanstvenost astrologije. Obje su koristile astrolab \u2013 spravu za odre\u0111ivanje polo\u017eaja nebeskih tijela, mjerenje njihove visine u odnosu na horizont i rje\u0161avanje problema iz sferne astronomije. Astrolab je izumljen u kasnoj antici. Usavr\u0161en je zahvaljuju\u0107i naporima srednjovjekovnih islamskih matemati\u010dara i astronoma. Jo\u0161 jedna dodirna to\u010dna po\u010diva u kori\u0161tenju efemerida. Rije\u010d je o matemati\u010dkim tablicama u kojima se nalazio popis dnevnih polo\u017eaja nebeskih tijela kroz dulje razdoblje. Efemeride predstavljaju prvi oblik primjene matemati\u010dkih prora\u010duna u astrologiji i astronomiji.<\/p>

\"\"
Sat San Marca sa zodijakom. Preuzeto: Wikipedia<\/a>.<\/figcaption><\/figure>

Iako se ova dva pojma sve do renesanse koriste kao sinonimi, poku\u0161aji razlikovanja astrologije i astronomije se\u017eu jo\u0161 do kraja antike te se astrologija u tim slu\u010dajevima \u010desto karakterizira kao praznovjerje.<\/p>

Astrologija kao bo\u017eanski dar<\/strong><\/h4>

Najraniju povijest astrologije te\u0161ko je pratiti, te ona ostaje obavijena maglom zaborava i mitskim konstrukcijama o bo\u017eanskom porijeklu. Tako su, prema predaji, same zvijezde tajnama astrologije podu\u010dile legendarnog egipatskog kralja Nehepsa, a sve to zapisao je sve\u0107enik Petosiris. Upravo \u0107e na temelju ove predaje nastati najstariji poznati astrolo\u0161ki priru\u010dnik iz oko 150. g. pr. Kr. \u2013 Nehepso-Petosiris<\/i>.<\/p>

Ipak, astrologija u obliku u kojem je kasnije prisutna na zapadu nastaje u Mezopotamiji, to\u010dnije na podru\u010dju Kaldeje, Babilonije i Asirije. Od tamo se \u0161iri u Egipat, Gr\u010dku i Rim, a zatim i u ostatak Europe. U Mezopotamiji je bila vezana uz religijska vjerovanja i bila je dio svakodnevne prakse sve\u0107enstva, no imala je i prakti\u010dnu svrhu. Ona se ponajprije o\u010ditovala u izradi kalendara i pomo\u0107i kod obavljanja poljoprivrednih poslova. Prakti\u010dnom stranom astrologije upravljali su sve\u0107enici u korist vladara u \u010demu le\u017ei ishodi\u0161te povezivanja nebeskih promjena sa \u017eivotom vladara.<\/p>

Astrologinja Heliodora <\/strong><\/h4>

Povijest astrologije vrvi mu\u0161kim imenima iz raznih dijelova svijeta, ali ne i \u017eenskim. Zato je od posebne va\u017enosti bilo otkri\u0107e nadgrobne stele Heliodore za koju se smatra da je nastala u 2. ili 3. stolje\u0107u. Stela je prona\u0111ena u Terenouthisu (Egipat). Na steli se nalazi reljef \u017eene koja odmara na po\u010divaljki, a s lijeve joj je strane smje\u0161ten \u0161akal, \u017eivotinja koja se povezuje s Anubisom, za\u0161titnikom i vodi\u010dem mrtvih.<\/p>

\"\"
Nadgrobna stela Helidore. Preuzeto: Demetra George.<\/a><\/figcaption><\/figure>

Ova stela se isti\u010de jedinstvenim opisom \u017eene i njezinim neobi\u010dnim zanimanjem. Naime, tekst stele ispisan je na gr\u010dkom i glasi ovako:<\/p>

Heliodora, astrologinja, \u010dedna, bez prijekora, djevica, puna bratske ljubavi, oko 52 godine stara. Budi hrabra.<\/em><\/p>

Arapski u\u010denjaci razvijaju astrologiju<\/h4>

Vjerovanje da se budu\u0107nost mo\u017ee predvidjeti uz pomo\u0107 astrologije nije i\u0161\u010deznulo iz Europe ni tijekom mnogih stolje\u0107a kr\u0161\u0107anske dominacije. Astrologija se u razdoblju srednjeg vijeka razvijala zahvaljuju\u0107i arapskim u\u010denjacima. Oni ju, poput mnogih drugih anti\u010dkih u\u010denja, prihva\u0107aju kao dodatan alat za razumijevanje svijeta. Posebno va\u017enu ulogu u razvoju astrologije imao je astrolog al-Qabisi, kao i \u017eidovski astrolozi koju su \u017eivjeli na podru\u010dju pod vla\u0161\u0107u Arapa poput M\u0101sh\u0101ll\u0101ha i Sahl ibn Bishra. Njihova astrologija slu\u017ei se slo\u017eenim matemati\u010dkim izra\u010dunima zahvaljuju\u0107i \u010demu se izgubio dio mitskog temelja astrologije.<\/p>

\"\"
Astrolog al-Qabisi. Preuzeto: Antiquariat Inlibris.<\/a><\/figcaption><\/figure>

Kr\u0161\u0107anski prevoditelji s arapskog daju novi zamah europskoj astrologiji u razdoblju od 11. st. na dalje. Ipak, znamo da astrologija nikada nije u potpunosti nestala s europskog podru\u010dja u razdoblju od 5. do 11. stolje\u0107a. Te\u0161ko je znati koliko se prakticirala, ali o njoj nam svjedo\u010de zapisi poput Augustinove kritike astrologije.<\/p>

Medicinska astrologija<\/strong><\/p>

Medicina i astrologija temelje se na promatranju i iskustvu, uklju\u010duju\u0107i teorijski i prakti\u010dni aspekt. Zbog toga nije tako neobi\u010dno da su kroz povijest bile isprepletene. Astrologija je jo\u0161 od anti\u010dkih vremena predstavljala zna\u010dajan dio medicine. Vezu izme\u0111u astrologije i medicine nagla\u0161ava Ptolomej u 2. st. pr. Kr. On nebeska tijela smatra vidljivim bo\u017eanstvima i uzrocima zbivanja na Zemlji. Utjecaj nebeskih pojava vezan je uz svojstva toplo i hladno te suho i vla\u017eno. Svojstva odre\u0111uju i zna\u010daj nebeskih pojava, pa tako postoje dobro\u0107udni i zlo\u0107udni, mu\u0161ki i \u017eenski planeti. O tim zna\u010denjima i njihovim kombinacijama ovise sva zbivanja na Zemlji, uklju\u010duju\u0107i prirodne pojave, ratove, bolesti i du\u0161evna stanja.<\/p>

\"\"
Astrologija i medicina, Dygges 1555. Preuzeto: Peter Morell<\/a>.<\/figcaption><\/figure>

Povijest zapadnja\u010dke medicine karakteriziraju dva pristupa bolesti \u2013 onaj koji se fokusira na simptome bolesti i izlje\u010denje te onaj koji uzroke bolesti promatra iz \u0161ireg, metafizi\u010dkog i kozmolo\u0161kog konteksta. Potonji je od najranijih vremena uklju\u010divao astrologiju. U sklopu medicinske astrologije, odre\u0111ene se ljekovite biljke i minerali, kao i dijelovi ljudskog tijela, povezuju s polo\u017eajima nebeskih tijela. Upotreba astrologije u medicini temelji se na pretpostavci o povezanosti svih dijelova kozmosa, a astrologija pritom ima va\u017enu ulogu u predvi\u0111anju tijeka bolesti i terapiji.<\/p>

Kako astrologijom uzrujati Mle\u010dane<\/h4>

Spoj medicine i astronomije, izme\u0111u ostalih, utjelovio je i Federiko Grisogono koji je u Zadru od 1509. radio kao lije\u010dnik, astrolog i \u010dlan gradske uprave. Prilikom lije\u010denja bio je pod sna\u017enim utjecajem astrolo\u0161kih spekulacija. Sastavljao je horoskope za svoje pacijente, ali i za procjenu politi\u010dkih prilika.\u00a0<\/p>

1512. je boravio u Veneciji i izazvao pravu pomutnju \u2013 Mle\u010dani su bili poprili\u010dno uznemireni njegovim zloslutnim astrolo\u0161kim proricanjima! Iznio je osam predskazanja u kojima je do izra\u017eaja do\u0161lo njegovo antipapinsko i profrancusko stajali\u0161te. Zbog toga je bio prisiljen skloniti se u samostan, a zatim i pobje\u0107i.<\/p>

\"\"
Traktati Federica Grisogona pisani na latinskom jeziku. Preuzeto: Zadarski.hr<\/a>.<\/figcaption><\/figure>

Izrada horoskopa kao dobra karijera<\/strong><\/h4>

Astrologija srednjeg vijeka i renesanse vi\u0161e nije u svom izvornom obliku, ve\u0107 je pod utjecajem stoljetnog razvoja ova vje\u0161tine. Va\u017enu ulogu u etabliranju astrologije kao akademske discipline u 12. st. imalo je sveu\u010dili\u0161te u Padovi. Astrologija je prihva\u0107ena kao znanost jer po\u010diva na tada dominantnim filozofsko-znanstvenim pretpostavkama. Srednjovjekovna i renesansna znanost gradi sustav tuma\u010denja na pretpostavci da nebesko uzrokuje zemaljsko. Osim toga, renesansni povratak antici dao je novi vjetar u le\u0111a astrologiji.<\/p>

Renesansni astrolozi izra\u0111ivali su luksuzne geniture za vladare renesansne Europe, ali i za njihove supru\u017enike i djecu. Naravno, nije \u0161kodilo ni naru\u010diti jednu i za neprijatelje, \u010disto da se vidi kakvi ga dani \u010dekaju te mo\u017ee li se prona\u0107i zgodan \u010das za kakav napad. Istra\u017eivali su\u00a0i \u0161to planeti imaju za re\u0107i o odre\u0111enim brakovima, putovanjima, ulaganjima, fizi\u010dkom i mentalnom zdravlju klijenata itd.\u00a0<\/span><\/p>

Navodno je markiz od Ferrare, Leonello d’Este, 1440-ih birao svoju odje\u0107u isklju\u010divo prema astrolo\u0161kom ritmu. Naime, pomno je birao boju svoje odje\u0107e za svaki dan kako bi privukao potaknuo povoljan utjecaj odre\u0111enog planeta. Bilo je va\u017eno osigurati naklonost nebesa u svakodnevnom \u017eivotu!<\/span><\/p>

Astrolog kojeg je jedna kraljica osudila, a druga voljela<\/h4>

Turbulentnu dvorsku karijeru imao je filozof, lije\u010dnik i astrolog John Dee. Slu\u017eio je na dvoru Marije I. Tudor koja ga je dala uhititi i zatvoriti. Izrazito katoli\u010dki orijentiranoj kraljici se nikako nije svidjelo to \u0161to je Dee postao posebno zainteresiran za matematiku i astrologiju.\u00a0<\/p>

Vrijeme provedeno u zato\u010deni\u0161tvu ga nije obeshrabrilo te je ponovno poku\u0161ao ostvariti karijeru na dvoru, ovaj put u vrijeme vladavine Elizabete I. Tudor. Ona ga je na dvor primila kao svog astrolo\u0161kog savjetnika. Koliko se pouzdala u njegovo astrolo\u0161ko umije\u0107e, svjedo\u010di to \u0161to mu je prepustila presti\u017ean zadatak odabira dana krunidbe. Nakon krunidbe su mu povjereni razni zna\u010dajni zadaci, poput potpomaganja Elizabetinih istra\u017eiva\u010dkih ambicija.<\/p>

\"\"
John Dee izvodi eksperiment na dvoru Elizabete I. Tudor, Henry Gillard Glindoni. Preuzeto: Ancient Origins<\/a>.<\/figcaption><\/figure>

Dee je pridonio istra\u017eiva\u010dkim pothvatima Engleske 16. stolje\u0107a u\u010de\u0107i kapetane brodova matemati\u010dke tehnike navigacije. Osim toga, osigurao im je prijeko potrebne alate za navigaciju. Ipak, do 1589. je napustio svoj rad na navigaciji i okrenuo se prou\u010davanju natprirodnih sila kozmosa, poku\u0161avaju\u0107i uspostaviti komunikaciju s an\u0111elima.<\/p>

Ratni profiter i njegov zloslutni horoskop<\/strong><\/h4>

Nisu se samo pripadnici vladarskih ku\u0107a konzultirali s astrolozima. Mnogi su vjerovali da polo\u017eaj zvijezda u trenutku njihova ro\u0111enja krije klju\u010d sudbine. Zbog toga su astrolozi nerijetko imali pune ruke posla s izradom horoskopa razli\u010ditih ljudi.<\/p>

KEPLER IZRA\u0110UJE HOROSKOP ZA \u010cOVJEKA KOJEM NE ZNA NI IME<\/h6>

\u010casnik Albrecht von Wallenstein je 1608. naru\u010dio horoskop od znamenitog Johannesa Keplera. Budu\u0107i da je \u010dasnik do Keplera do\u0161ao preko posrednika, Kepler nije znao ni ime osobe \u010diji horoskop prou\u010dava. Dodu\u0161e, da je i znao, njegovo ime mu ne bi puno reklo jer je Wallenstein tek trebao izgraditi reputaciju.<\/p>

Prema Keplerovu tuma\u010denju, Wallenstein je bio nemiran, radoznao, nesklon uobi\u010dajenom pona\u0161anju i navadama ljudskog roda te sklon melankoliji, magiji, \u010daranju, alkemiji i preziru prema ljudskim konvencijama i religijama. Osim toga, Kepler je naveo da \u0107e subjekt prou\u010davanja biti nemilosrdan, bez bratske i bra\u010dne ljubavi, nepravedan te posve\u0107en samo sebi. Ipak, horoskop je predvi\u0111ao velika djela u \u017eivotu ovog \u010dasnika.<\/p>

\"\"
Johannes Kepler (1571. – 1630.). Preuzeto: Smithsonian : Science Education Center.<\/a><\/figcaption><\/figure>

Wallenstein je bio pod velikim dojmom ovog zloslutnog horoskopa te ga je uvijek nosio sa sobom kako bi ga mogao konzultirati. \u0160tovi\u0161e, tijekom cijelog \u017eivota je tra\u017eio savjete astrologa i postupao u skladu s njima. Mogli bismo re\u0107i da mu je karijera istinski po\u010dela kada se o\u017eenio s postarijom \u010de\u0161kom udovicom s golemim imanjem u Moravskoj. Njezina smrt mu je dobro do\u0161la jer mu je osigurala egzistenciju, ali i mogu\u0107nost da pred kraljem doka\u017ee svoju vrijednost.<\/p>

STJECANJE REPUTACIJE I BOGATSTVA KROZ RATNE SUKOBE<\/h5>

Kada je kralj Ferdinand II. Habsburg zatra\u017eio pomo\u0107 u ratu protiv Venecije, Wallenstein je br\u017ee-bolje skupio i uvje\u017ebao 260 kirasira i mu\u0161ketira o vlastitom tro\u0161ku. S njima je razbio opsadu Ferdinandu vjerne tvr\u0111ave, te stekao reputaciju koju je poja\u010dao sudjelovanjem u Tridesetogodi\u0161njem ratu. Ubrzo je shvatio da se u ratu mo\u017ee ste\u0107i i bogatstvo. Nije bio toliko naivan da misli da \u0107e mu kralj refundirati utro\u0161ena sredstva, ali se \u201enaplatio\u201c kroz stjecanje posjeda, naslova i prerogativa koje oni povla\u010de.<\/p>

Kralj je Wallensteina imenovao vojnim namjesnikom \u010ce\u0161ke te ga je ovlastio da kuje novac u \u010ce\u0161koj, Austriji i Moravskoj. Zahvaljuju\u0107i tome, Wallenstein je po\u010deo kupovati posjede pogubljenih i protjeranih plemi\u0107a. Ubrzo se i o\u017eenio k\u0107eri kraljevskog najbli\u017eeg savjetnika te dobio titulu vojvode od Friedlanda. Njegovo vje\u0161to ratno i politi\u010dko manevriranje postavilo ga je u sam vrh najbogatijih ljudi u zemlji.<\/p>

“OBJESITE PROSTAKA!”<\/h6>

Koliko su se predvi\u0111anja iz Keplerovog horoskopa ostvarila, najbolje su znali njegovi suradnici. Smatrali su ga arogantnim, mra\u010dnim i tiranski nastrojenim \u010dovjekom. Njegov temperament bio je temom mnogih pri\u010da. Jedna govori o \u010dasniku koji je prekinuo njegov razgovor s arhitektom. To ga je toliko naljutilo da je izvukao ma\u010d i zario ga u nesretnog \u010dasnika. Wallenstein je bio ozlogla\u0161en i zbog zapovijedi \u201eObjesite prostaka!\u201c koju je izvikivao i na najmanji izazov, a koju su njegovi podre\u0111eni morali izvr\u0161avati.<\/p>

\"\"
Albrecht von Wallenstein (1583. – 1634.). Preuzeto: Britannica<\/a>.<\/figcaption><\/figure>
NASILNO PREKINUTO PROMATRANJE ZVIJEZDA<\/h5>

Razumljivo je da je Wallenstein\u00a0 s vremenom stekao poprili\u010dan broj neprijatelja, te njema\u010dki kne\u017eevi na sastanku izborne skup\u0161tine u Regensburgu zahtijevaju njegovo smjenjivanje. Kralj je, zbog opasnosti po vlastitu krunu, morao pristati. Iako su svi o\u010dekivali burnu reakciju, Wallenstein je poprili\u010dno mirno primio ovu vijest. Naime, pokazao im je astrolo\u0161ke prora\u010dune zahvaljuju\u0107i kojima ga novonastala situacija nije iznenadila.\u00a0<\/p>

Njegova daljnja karijera imala je svoje uspone i padove, ali i \u0161urovanja s neprijateljima kralja koja su naposljetku dovela do njegovog kona\u010dnog kraja. Kraljevi ljudi su ga jednu ve\u010der prekinuli u promatranju zvijezda i probili mu prsa vi\u0161kom helebarde. Mo\u017eda zvijezde ipak nisu mogle ba\u0161 sve predvidjeti\u2026<\/p>

\u017delite pro\u010ditati jo\u0161 ovakvih tekstova? Kliknite na rubriku Ali to nije sve<\/a> i u\u017eivajte!<\/h5>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t<\/span>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Literatura:<\/strong><\/p>