{"id":1880,"date":"2023-11-05T13:35:30","date_gmt":"2023-11-05T13:35:30","guid":{"rendered":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/?p=1880"},"modified":"2024-07-23T18:05:26","modified_gmt":"2024-07-23T18:05:26","slug":"veronika-desinicka-stvarna-zena-iza-legendarne-price","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/2023\/11\/05\/veronika-desinicka-stvarna-zena-iza-legendarne-price\/","title":{"rendered":"Veronika Desini\u0107ka – stvarna \u017eena iza legendarne pri\u010de"},"content":{"rendered":"\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Legenda o Veroniki Desini\u0107koj<\/h4>

U davno vrijeme, u 15. stolje\u0107u, na ovim prostorima vladali su mo\u0107ni grofovi Celjski. Fridrik, sin Hermana II., glave obitelji, tijekom svog boravka u njihovom dvorcu Veliki Tabor<\/a> susreo je mladu djevojku Veroniku Desini\u0107ku, te je me\u0111u njima planula ljubav. Mladi su se ljubavnici \u010desto sastajali, izme\u0111u ostaloga i na obli\u017enjem bre\u017euljku koji je zbog njihova \u201cgrijeha\u201d dobio ime \u2013 Gre\u0161na gorica. Ipak, Herman II. nije bio odu\u0161evljen ovom vezom, zbog \u010dega je mladi par pobjegao u Fridrikov grad Fridrih\u0161tajn u blizini Ko\u010devja u dana\u0161njoj Sloveniji, te se ondje potajno vjen\u010dao. Kada je Herman za to saznao, poslao je za njima vojsku.<\/p>

Fridrik je uspio spasiti Veroniku, koja je pobjegla, dok su njega o\u010devi vojnici zarobili te zatvorili u Celjsku kulu na \u010dak 4 godine. Ostavili su samo jedan mali otvor kroz koji su mu davali hranu. Ubrzo je uhva\u0107ena i Veronika, te dovedena u Veliki Tabor gdje je Herman organizirao su\u0111enje vje\u0161tici. Naime, Veronika je optu\u017eena da je \u010darolijama natjerala njegova sina da je o\u017eeni. Ipak, nakon 2 dana su\u0111enja, suci su je oslobodili izjaviv\u0161i:<\/p>

\u201cGospodine bane! Na ovoj djevojci nema nikakve krivice, a kamoli zlo\u010dina. Jedino \u0161to gaji veliku ljubav prema va\u0161em sinu Fridriku. No, presvijetli bane, ljubav nikada nije bila grijeh, a kamoli zlo\u010din. Ljubav je jedna od najljep\u0161ih ljudskih vrlina! Time je na\u0161 posao, presvijetli bane zavr\u0161en.\u201d<\/p>

\"\"
Dvor Veliki Tabor, jedno od sjedi\u0161ta grofova Celjskih i, prema legendi, popri\u0161te tragi\u010dne ljubavne pri\u010de i sudbine Veronike Desini\u0107ke. Preuzeto: Muzeji Hrvatskog Zagorja.<\/a><\/figcaption><\/figure>

Herman je bio jako ljut i nezadovoljan, te je, \u010dim su suci oti\u0161li, dao nalog svom kastelanu da Veroniku utopi u drvenoj posudi punoj vode. Njezino mrtvo tijelo potom su zazidali u zid koji spaja peterokutnu kulu s ulazom u dvorac. Ka\u017eu ljudi da se i danas, u dugim zimskim no\u0107ima, pra\u0107eni vjetrom, \u010duju jecaji nesretne Veronike.<\/p>

Stvaranje legende<\/h4>

Sama legenda nastala je na temelju stvarnih povijesnih doga\u0111aja koji su se zbivali izme\u0111u 1422. i 1425. godine, i u koje je bio uklju\u010den daleko ve\u0107i broj osoba od ove tri koje spominje hrvatska verzija. Jedan od prvih zapisa ove pri\u010de zasigurno je \u201cKronika grofova Celjskih\u201d, no spominje je i polihistor Johann Weichard Valvasor u svojem djelu \u201cSlava vojvodine Kranjske.\u201d Kako je vrijeme teklo, pri\u010da o Veroniki prenosila se i oblikovala kroz narodne predaje, da bi potom postala i knji\u017eevni i umjetni\u010dki motiv mnogih hrvatskih i slovenskih umjetnika.<\/p>

Me\u0111utim, ono \u0161to je zanimljivo jest da je prvo knji\u017eevno djelo o Veroniki napisano na njema\u010dkom jeziku 1791. godine, a tiskano u Celju. Autor je bio austrijski pisac Johann von Kalchberg, a njegova je Veronika prikazana kao \u017ertva svoje \u0161ogorice, kraljice Barbare Celjske.<\/p>

Na hrvatskom jeziku prava drama \u0107e se pojaviti 40 godina kasnije, 1831. kada \u0107e sudionik ilirskog pokreta, Dragutin Rakovac napisati igrokaz \u201cVeronika od Desenic iliti Medvedgrad\u201d. Na\u017ealost, ovo je djelo danas poznato samo po naslovu, no zabilje\u017eeno je da djelo ostaje nedovr\u0161eno te da je bilo pisano Gajevom reformiranom kajkavskom grafijom. Uslijedili su i mnogi drugi preporodni autori poput Stanka Vraza, Dragojle Jarnjevi\u0107 i Franje \u017digrovi\u0107a Preto\u010dkog. No, nitko od njih ne dovodi Veronikinu smrt u vezu s Velikim Taborom.<\/p>

\"\"
Kazali\u0161na cedulja predstave \u201cVeronika Deseni\u0107\u201d \u010duva se u Zavodu za povijest hrvatske knji\u017eevnosti, kazali\u0161ta i glazbe HAZU. Preuzeto: Nadica Jagar\u010dec, \u201cLegenda o Veroniki Desini\u0107koj \u2013 rije\u010dju i slikom\u201d.<\/figcaption><\/figure>

U drami Franje \u017digrovi\u0107a Poto\u010dkog \u201cVeronika Deseni\u0107\u201d naslovnu ulogu Veronike Deseni\u0107ke igrala je Marija Ru\u017ei\u010dka-Strozzi. Zanimljivo je kako se ovdje pojavljuje lik Hermanove supruge Katarine, koju ni jedan izvor ne spominje u vezi s ovom legendom jer je 1425. godine vjerojatno ve\u0107 bila mrtva.<\/p>

Dramu o Veroniki Desini\u0107koj napisao je i Josip Eugen Tomi\u0107 1903. godine. U njoj se kao lik pojavljuje i Barbara Celjska, koju igra Marija Ru\u017ei\u010dka-Strozzi. Lik Veronike ovaj put utjelovila je Ljerka \u0160ram. Ovaj se plakat danas \u010duva u Zavodu za povijest hrvatske knji\u017eevnosti.<\/p>

\"\"
Kazali\u0161na cedulja predstave \u201cVeronika Desini\u0107ka\u201d \u010duva se u Zavodu za povijest hrvatske knji\u017eevnosti, kazali\u0161ta i glazbe HAZU. Preuzeto: Nadica Jagar\u010dec, \u201cLegenda o Veroniki Desini\u0107koj \u2013 rije\u010dju i slikom\u201d.<\/figcaption><\/figure>

Ivan Kukuljevi\u0107 Sakscinski prvi je spomenuo da su se Veronika i Fridrik upoznali i sastajali u Velikom Taboru i Krapini, ali tek \u0107e pravnik, dr. Luka Marjanovi\u0107 spomenuti da je Veronika u Velikom Taboru skon\u010dala. On 1890. godine u \u201cViencu\u201d pi\u0161e:<\/p>

\u201cPripovijeda se, da je u prvoj polovini 19. vijeka u prezidu jedne dvorane grada Velikoga Tabora na\u0111en nekakav \u017eenski kostur. Odmah se je po tradiciji pomislilo da bi to mogao biti kostur lijepe, ali nesretne Veronike Desini\u0107ke, druge \u017eene Fridrika Celjskoga. Ona je umorena po \u017eelji svoje zle zaove kraljice ugarske Barbare, a po zapovijedi svekra grofa Hermana Celjskoga, koji ju nije trpio kao snahu od prostoga roda. To je \u017eiva i istorijska istina. Samo se razli\u010dito pripovijeda, kako i gdje je usmr\u0107ena. Jedni vele, da je na gradu Ostrovici od bode\u017ea umrla ili u vodi utopljena, drugi da je s grada Wurmberga u Dravu strmoglavljena. Pa za\u0161to ne bi upravo tre\u0107i imali pravo da je nao\u010digled svomu rodnomu mjestu Desini\u0107u \u017eiva zazidana bila?\u201d<\/p>

Ovu informaciju o Veroniki koja je zazidana u Velikom Taboru spomenuo je 1911. i Gjuro Szabo: \u201c\u2026tradicija tvrdi, da je tu u odaji na drugom spratu svr\u0161ila \u017eivot Veronika Desini\u0107ka\u2026 Odaja je smje\u0161tena u prikrpini izme\u0111u okrugle kule H i ulaznog dijela. U prizemlje te prikrpine ne mo\u017ee se u\u0107i\u2026\u201d Prvotni izvje\u0161taj iz 1911. objavljen je u njegovoj knjizi \u201cSredovje\u010dni gradovi u Hrvatskoj i Slavoniji\u201d 1920. godine.<\/p>

\"\"
Prvi hrvatski roman o Veroniki Desini\u0107koj pod nazivom \u201cZagorska ru\u017ea, propovijest iz XV. vijeka\u201d objavio je Hinko pl. Davila 1889. godine, te je on prvi koji je veliki dio radnje smjestio upravo u Veliki Tabor. Roman mo\u017eete pro\u010ditati na: Internet archive.<\/a><\/figcaption><\/figure>

Dodatni podstrek ovoj teoriji dalo je i otkri\u0107e lubanje me\u0111u ru\u0161evinama kapele Velikog Tabora 1982. godine. Dru\u0161tvo Veliki Tabor, koje je upravljalo tada ovim dvorcem, i njihov predsjednik Josip \u0160timac tvrdili je da je nepobitno rije\u010d o \u017eenskoj lubanji te je izlo\u017eena uz natpis \u201cVeronika Desini\u0107ka?!\u201d. Dodatno, 40 godina kasnije tijekom konzervatorskih radova 2012. godine, u kamenom dovratniku na ulazu u krilo koje spaja sjeverni ulazni dio i sredi\u0161nji dio, kasnogoti\u010dki palas, na\u0111ena su jo\u0161 dva ljudska ostatka \u2013 pramenovi kose, jedan svjetlosme\u0111i, a drugi tamnosme\u0111i. \u010cinilo se da bi pri\u010da o zazidanoj Veroniki mo\u017eda ipak mogla biti to\u010dna!<\/p>

\"\"
I dalje se ne zna kome su pripadali lubanja i pramenovi kose prona\u0111eni u Veliom Taboru, niti za\u0161to su bili uzidani. Preuzeto: Nadica Jagar\u010dec, \u201cLegenda o Veroniki Desini\u0107koj – rije\u010dju i slikom\u201d.<\/figcaption><\/figure>

Ipak, nakon analize lubanje i kose utvr\u0111eno je sljede\u0107e: lubanja je iz vremena izme\u0111u 1652. i 1802. godine, a kosa iz perioda izme\u0111u 1658. i 1805. godine. Iako ovo ne mogu biti Veronikini ostaci i dalje ostaje pitanje \u010diji jesu i kako su se na\u0161li u zidinama.<\/p>

No, da ne zaboravimo slovensku knji\u017eevnosti. S obzirom na to da se dio legende, a posebno stvarne povijesne pri\u010de, odvija u Sloveniji, logi\u010dno je da je Veronika poslu\u017eila kao motiv i u slovenskoj knji\u017eevnosti. Prvo je djelo o Veroniki na slovenskom jeziku napisala Josipina Urban\u010di\u0107 Turnogajska 1851. godine, a 12 godina kasnije Jo\u017eef Iskra\u010d Frankolski izdao je epsku pjesmu u kojoj se Slovenka Veronika bori za svoja prava i ljubav \u010dak i oru\u017ejem. Drama Josipa Jur\u010di\u0107a \u201cVeronika Deseni\u0161ka\u201d iz 1886. godine uprizorena je i povodom vrlo bitnog doga\u0111aja \u2013 otvaranja Zemaljskog kazali\u0161ta u Ljubljani (De\u017eelno gledeli\u0161\u010de v Ljubljani) 28. rujna 1892. godine. Ova drama kao lik uvodi i prvu Fridrikovu suprugu, Elizabetu Frankapan, koju hrvatski autori 19. stolje\u0107a ne spominju.<\/p>

I tijekom 20. stolje\u0107a lik Veronike Desini\u0107ke i legenda o njoj nastavila je inspirirati hrvatske i slovenske autore i umjetnike poput Otona \u017dupan\u010di\u0107a ili Otona Ivekovi\u0107a, a ni danas nije izgubila svoj \u010dar. No koja se pri\u010da krije iza same legende?<\/p>

Tko je bila Veronika Desini\u0107ka?<\/h4>

O Veroniki se jako malo zna. Godina njezina ro\u0111enja je nepoznata, a podrijetlo podlo\u017eno raspravama. No ono \u0161to je trenutno sigurno jest, da suprotno \u010destom prikazu u pri\u010dama i legendama, Veronika nije bila nikakva pu\u010danka.<\/p>

\"\"
Prikaz Veronike Desini\u0107ke iz 1817. godine. Preuzeto: Wikipedia<\/a><\/figcaption><\/figure>

Jedan od najstarijih izvora koji spominje Veroniku zasigurno je \u201cKronika grofova Celjskih\u201d nepoznatog autora, napisana izme\u0111u 1435. (smrt Hermana II. Celjskog) i 1456. godine (smrt Ulrika II., posljednjeg grofa Celjskog). Ondje je navedeno da je Veronika bila vite\u0161kog roda. \u0160to to to\u010dno zna\u010di? Zna\u010di da je bila plemkinja, odnosno, pojednostavljeno re\u010deno, da je njezina obitelj imala osobnu slobodu i vlasni\u0161tvo nad nekim komadom zemlje. Ono \u0161to nisu imali, bila je velika\u0161ka titula, politi\u010dki utjecaj i bogatstvo, koji su obiteljima poput Celjskih bili izrazito bitni.<\/p>

Nije poznato ni odakle je bila jer u prijepisima spomenute \u201cKronike\u201d i u nekim drugim izvorima postoje razli\u010dite verzije imena mjesta odakle je Veronika (Desnicze, Dessenitz, Dessewitz, Hatschen in Kotschee, Teschenitz, Teschnitz). Ipak, na kraju se uvrije\u017eilo mi\u0161ljenje da je to ipak Desini\u0107 u Hrvatskom zagorju.<\/p>

Me\u0111utim, nisu se svi slagali s tom tvrdnjom. Neki \u0161leski kroni\u010dari iz 16., 17. i 18. stolje\u0107a tvrdili su da je Veronika bila k\u0107i Boleslava, vojvode od Teschena, iz poljske kraljevske ku\u0107e Pjastovi\u0107a. Tom se mi\u0161ljenju priklonio i na\u0161 povjesni\u010dar Emilij Laszowski, no utvr\u0111eno je da je to kronolo\u0161ki nemogu\u0107e. Naime, vjerojatno je do\u0161lo do poistovje\u0107ivanja Fridrikove ne\u0107akinje Margarete koja se udala za Boleslavovog sina Vladislava.<\/p>

Mo\u0107ni grofovi Celjski<\/h4>

Puno je vi\u0161e informacija, naravno, sa\u010duvano o Fridriku i njegovoj obitelji. Dugo vremena u historiografiji Celjski nisu najbolje prolazili u povijesnim interpretacijama i prikazima. Nacionalne historiografije ozna\u010davale su ih kao neprijatelje, strance i tla\u010ditelje, pridaju\u0107i pritom vrlo malo pa\u017enje kontekstu u kojem su \u017eivjeli. Celjski su bili, mo\u017eemo re\u0107i, obitelj s me\u0111unarodnim vezama. Njihovi su se posjedi prostirali po Austriji, Sloveniji, Hrvatskoj i Ma\u0111arskoj, a uz to su brakovima bili vezani s mnogim vladarskim ku\u0107ama. U manje od 100 godina od anonimne ni\u017ee plemi\u0107ke obitelji postali su jedna od najmo\u0107nijih obitelji na ovim prostorima.<\/p>

\"\"
Neke od titula koje su \u010dlanovi i \u010dlanice obitelji Celjski nosili.<\/figcaption><\/figure>

Sam Herman II. bio je po maj\u010dinoj strani potomak bosanske dinastije Kotromani\u0107a. Njegova je majka bila Katarina Kotromani\u0107, sestra hrvatsko-ugarske kraljice Elizabete i sestri\u010dna bosanskog kralja Tvrtka I. Herman je po toj vezi,i po sklopljenim nasljednim ugovorima s Tvrtkom II., bio potencijalni nasljednik bosanskog prijestolja, ako Tvrtko umre bez mu\u0161kog nasljednika. On sam o\u017eenio je groficu Anu Schauenberg, a njegov brati\u0107 William poljsku princezu. Williamova k\u0107er Ana udajom za Vladislava II. Jagelovi\u0107a postala je poljska kraljica.<\/p>

Herman II. pomno je pazio i na brakove svoje djece. K\u0107er Anu udao je za ugarskog palatina te hrvatskog i slavonskog bana Nikolu II. Gorjanskog, a drugu k\u0107er, Barbaru za kralja \u017digmunda Luksembur\u0161kog. S oba zeta vezalo ga je usko prijateljstvo i partnerstvo. \u017digmundu Luksembur\u0161kom spasio je \u017eivot 1396. kada je kr\u0161\u0107anska vojska na Nikopolju pora\u017eena od Osmanlija, a potom ga 1401. godine, zajedno s Nikolom II. Gorjanskim, spasio iz tamnice kamo su ga smjestili pobunjeni baruni. Naravno, \u017digmund mu nije ostao du\u017ean, te mu je darovao mnoge posjede, kao i tutulu bana Slavonije, Hrvatske i Dalmacije.<\/p>

Upravo zbog daljnjeg \u0161irenja posjeda i izlaska na more Herman je vrlo pomno odabrao Fridrikovu suprugu. Ona je bila Elizabeta Frankapan, k\u0107i jedinica kneza Stjepana II. koji je sve svoje posjede planirao ostaviti njoj. No, s obzirom da frankapanski nasljedni zakon nije dopu\u0161tao naslje\u0111ivanje posjeda po \u017eenskoj liniji, odredio joj je miraz u visini od 40,000 forinti u ime \u010dega joj je kao zalog prepustio Trsat, Bakar, Bribir i pola otoka Krka. Drugi Hermanov sin i njegov imenjak \u017eenio se dva puta, a njegova k\u0107er Margareta udala se za pripadnika \u0161leske grane dinastije Pjastovi\u0107a.<\/p>

Pazio je Herman i na svog unuka Ulrika II., jedinog sina Fridrika i Elizabete. Godine 1429. o\u017eenio ga je sa srbijanskom princezom Katarinom, k\u0107eri srpskog despota \u0110ura\u0111a Brankovi\u0107a i bizantske princeze Irene Kantakuzen, te sestrom Mare Brankovi\u0107, supruge sultana Mehmeta Osvaja\u010da. Ulrikova k\u0107i Elizabeta bila je prva supruga Matije Korvina.<\/p>

Obi\u010dna plemkinja Veronika nikada nije mogla biti prihva\u0107ena kao \u010dlanica ovakve obitelji, ni od strane same obitelji, ali ni od strane dru\u0161tva.<\/p>

Stvarnost iza legende<\/h4>

Zapravo, Veronikini i Fridrikovi suvremenici rekli bi da se njihova veza nije uop\u0107e ni smjela dogoditi. Jedan grof i obi\u010dna plemkinja mogli su eventualno biti ljubavnici, imati prolaznu aferu, ali ni\u0161ta vi\u0161e od toga. Ipak, sve je zavr\u0161ilo brakom, a njihova je ljubavna pri\u010da postala legendarna.<\/p>

No, u trenutku kada se \u017eelimo odvojiti od legende i do\u0107i do stvarnih povijesnih \u010dinjenica, nailazimo na mnoge nepoznanice. Jedna od njih zasigurno je mjesto prvog susreta Veronike i Fridrika. Naime, Veliki Tabor u izvorima se prvi put spominje tek 1502. godine, iako je, prema arheolo\u0161kim nalazima, postojao i ranije. Osim tradicije, kao potkrepljenje pretpostavke da je njihova pri\u010da ipak imala veze s Velikim Taborom mo\u017eemo navesti kapelu sv. Ivana Krstitelja u Ivani\u0107u Miljanskom, koju je vjerojatno dao sagraditi i oslikati sam Fridik. O njoj \u0107e biti rije\u010di ne\u0161to kasnije.<\/p>

Kada su se Fridrik i Veronika upoznali tako\u0111er nije poznato. No neki doga\u0111aji indiciraju da se mo\u017eda radilo o 1422. godini. Za\u0161to? Zato \u0161to je Fridrik jo\u0161 uvijek bio o\u017eenjen kada je upoznao Veroniku. Naime, od 1405. godine bio je u braku s Elizabetom Frankapan, koji je okon\u010dan Elizabetinom smr\u0107u 1422. godine u Krapini. Odmah se po\u010delo govoriti o ubojstvu. U \u201cKronici grofova Celjskih\u201d pi\u0161e da se govorilo da ju je sam Fridrik izb\u00ad\u014d i ubio u postelji tijekom no\u0107i jer se zaljubio u mladu djevojku Veroniku, koju je htio \u017eeniti. Me\u0111utim, kroni\u010dar, koji je ipak u slu\u017ebi Celjskih, bilje\u017ei da je prava istina da je Elizabeta umrla pri porodu.<\/p>

Da sve nije stalo na govorkanjima svjedo\u010di i \u010dinjenica da je Elizabetina obitelj zahtijevala povrat njezina miraza, a njezin ro\u0111ak Ivan Frankapan 1424. godine u Pe\u010duhu izazvao Fridrika na dvoboj zbog Elizabetinog ubojstva. Kralj \u017digmund dvoboj je zaustavio, ali je zamolio danskog kralja Erika VII., koji je u srpnju i kolovozu 1424. godine boravio kod njega, da istra\u017ei taj slu\u010daj. Prema svemu sude\u0107i, Erik nije stao ni na \u010diju stranu, pa je Fridrik ostao na slobodi.<\/p>

No, onda se u prolje\u0107e 1425. potajno o\u017eenio Veronikom i cijela pri\u010da je ponovno dobila novi zamah. Vjen\u010dali su se u Fridrih\u0161tajnu, kod Ko\u010devja u Sloveniji, te tamo proveli prve dane braka. Sredinom te godine Fridrik je \u010dak molio i Mle\u010dane da im pru\u017ee uto\u010di\u0161te jer su im \u017eivoti ugro\u017eeni od strane kralja \u017digmunda i Fridrikovog oca Hermana. U pismima je tada naveo da je Veronika\u00a0 \u201ck\u0107i ugarskog dvoranina\u201d odnosno \u201ck\u0107i nekog velikog ugarskog baruna\u201d. Senat je o ovoj molbi raspravljao 25. lipnja 1425., ali je molbu odbio.<\/p>

Prema svemu sude\u0107i, imali su sina Ivana, kojeg je Fridrik uspio pozakoniti papinom odlukom tek 1447. godine. Ivan je zasigurno za\u010det, a mogu\u0107e i ro\u0111en izvan braka svojih roditelja, koji je trajao oko 4 mjeseca, no njegova sudbina nije poznata.<\/p>

\"\"
Dvorac Fridrih\u0161tajn, koji je Fridrik sagradio 1422. godine, poru\u0161en je nakon Fridrikovog uhi\u0107enja 1425. godine. Fridrik ga je 1433. obnovio, no nakon izumiranja Celjskih, s vremenom je napu\u0161ten. Fotografija: Gal \u017dvab. Preuzeto: Ko\u010devsko.<\/a><\/figcaption><\/figure>

Me\u0111utim, unato\u010d braku i unato\u010d sinu kojeg je rodila, zbog svog podrijetla, Veronika nije bila po volji ni Hermanu, ali ni kralju \u017digmundu i kraljici Barbari. Stoga je \u017digmund Fridrika pozvao na svoj dvor, te ga potom izru\u010dio Hermanu. Fridrik je bio okovan \u017eeljeznim okovima, kolima prevezen u Ojstricu te tamo, tako okovan, zatvoren u kulu. Ne\u0161to kasnije bio je premje\u0161ten u Celjsku kulu, koja je postala poznata i kao Fridrikova kula.<\/p>

No prije nego prije\u0111emo na Veronikinu daljnju sudbinu, potrebno je razbit jo\u0161 jedan mit. Obi\u010dno kada govorimo o Veroniki i Fridriku, zami\u0161ljamo mladi par podjednakih godina. Me\u0111utim, istina ne mo\u017ee biti razli\u010ditija. Naime, Fridrik je ro\u0111en 1378. godine, \u0161to zna\u010di da je u vrijeme braka s Veronikom imao 47 godina. S druge strane, djevojke su se u to doba udavale vrlo rano. Fridrikova sestra Barbara udala se za \u017digmunda s 13 godina. Elizabeta Frankapan u trenutku svojih zaruka imala 2 godine, ali se udala s 19. U svakom slu\u010daju, Veronika zasigurno nije imala vi\u0161e od 25 godina u trenutku svoje smrti.<\/p>

No, \u0161to se dogodilo s njom nakon Fridrikova uhi\u0107enja i zatvaranja?<\/p>

Tu\u017ean kraj Veronike Desini\u0107ke<\/h4>

Nakon bijega iz Fridrih\u0161tajna, Veronika se neko vrijeme skrivala u brdima, ali na kraju i ona je uhva\u0107ena. I nju je Herman zatvorio u Ojstricu (ali Fridrik tada vi\u0161e nije bio tamo), da bi je potom u Celju optu\u017eio da je zavela njegovog sina \u010darolijama. Tvrdnja da Fridrik nije svojom vlastitom voljom sklopio brak s Veronikom bio je jedini na\u010din da Herman \u201co\u010disti od sramote\u201d obiteljsko ime i \u010dast.<\/p>

\"\"
Prikaz Ojstrice 1681. godine, u kojoj je Veronika Desini\u0107ka pogubljena 17. listopada 1425. godine. Ojstrica se nalazi u op\u0107ini Tabor u sredi\u0161njoj Sloveniji. Mogu\u0107e da je to bio razlog povezivanja Velikog Tabora s mjestom Veronikine smrti. Autor prikaza: Georg Matth\u00e4us Vischer. Preuzeto: Sapa\u010d, Igor. 2007. \u201cGrad in dvorec Ojstrica\u201d<\/figcaption><\/figure>

\u0160to se ti\u010de samog suda, vjerojatno se radilo o gradskom sudu u Celju, a ne o plemi\u0107kom sudu jer, prema trenutnim saznanjima, Herman na tom podru\u010dju nije imao pravo sazivanja takvog suda. Me\u0111utim, mogao je podignuti optu\u017enicu na gradskom sudu. U svakom slu\u010daju, na Hermanov u\u017eas, celjski je sud Veroniku oslobodio, nakon \u010dega ju je on ponovno vratio u Ojstricu, te ju ondje, prema \u201cKronici\u201d dao utopiti u posudi s vodom 17. listopada 1425. godine.<\/p>

Me\u0111utim, nigdje nije zazidana. Pokopana je na groblju u Vranskom ili Braslov\u010du. Tri godine kasnije Fridrik ju je, prema zapisima, ekshumirao i dao pokopati u kartuzijanskom samostanu Jurklo\u0161ter, gdje su se, prema pri\u010di, tako\u0111er neko vrijeme skrivali. Njezinog sarkofaga ve\u0107 u 19. stolje\u0107u nije bilo, \u0161to je dalo plodno tlo za stvaranje razli\u010ditih pri\u010da.<\/p>

\"\"
Prikaz kartuzijanskog samostana Jurklo\u0161ter 1681. godine. Navodno je u kapeli samostana Veronika Desini\u0107ka bila pokopana 1428. godine. Tome ide u prilog i dozvola koju je samostan tra\u017eio i dobio 1428. godine, a bila je vezan uz kapelu.Tako\u0111er, isprava iz 1434. svjedo\u010di o tome da je Fridrik \u017eelio ovdje biti pokopan, iako je postojala obiteljska grobnica u kapeli minoritskog samostana u Celju. Autor prikaza: Georg Matth\u00e4us Vischer. Preuzeto: Wikimedia.\u00a0<\/a><\/figcaption><\/figure>

Fridrikova osveta<\/h4>

Fridrik je ostao zato\u010den u Celjskoj kuli najkasnije do sije\u010dnja 1426. godine. No iako ga je otac oslobodio, njihovi su odnosi ostali zategnuti do kraja Hermanova \u017eivota 1435. godine.<\/p>

No, Fridrik \u0107e pri\u010dekati jo\u0161 12 godina prije nego \u0161to \u0107e se \u201cosvetiti\u201d. Naime, 15. studenoga 1447. godine Fridrik je od pape Nikole V. dobio odluku o pozakonjenju svog i Veronikina izvanbra\u010dnog sina Ivana, te je tim povodom naru\u010dio gradnju kapele sv. Ivana Krstitelja u Ivani\u0107u Miljanskom.<\/p>

\"\"
Kapela sv. Ivana Krstitelja u Ivani\u0107u Miljanskom. Preuzeto: Ni Zagorje malo.<\/a><\/figcaption><\/figure>

No za\u0161to je ta kapela toliko zanimljiva? Zato \u0161to su ondje 1999. godine otkrivene zidne slike iz sredine 15. stolje\u0107a, a na kojima su, prema analizi povjesni\u010dara umjetnosti i restauratora Ivana Sr\u0161e, unutar sakralnih tema prikazani doga\u0111aji vezani uz Fridrika i Veroniku.<\/p>

\"\"
Unutra\u0161njost kapele sv. Ivana Krsitelja u Ivani\u0107u Miljanskom. Preuzeto: Hrvatski restauratorski zavod.<\/a><\/figcaption><\/figure>

Primjerice, prema Sr\u0161inom tuma\u010denju, u sceni Herodove gozbe na kojoj je pogubljen Ivan Krstitelj, likovi koji prikazuju biblijske likove, kralja Filipa i Herodijadu podsje\u0107aju na prikaze \u017digmunda Luksembur\u0161kog i Barbare Celjske, dok je na rubu stola, kao peta osoba prikazan sam Herman II. Celjski. Na samom stolu nalazi se tanjur s glavom Ivana Krstitelja, odnosno Fridrika II. podsje\u0107aju\u0107i promatra\u010da na to da je prvotna \u017digmundova kazna za Fridrikov brak s Veronikom bila je odsijecanje glave Fridriku. Sre\u0107om, zalaganjem svoje sestre kraljice Barbare, kazna je promijenjena.<\/p>

\"\"
Prikaz Herodove gozbe. Preuzeto: Hrvatski restauratorski zavod.<\/a><\/figcaption><\/figure>

Uz to, u pojedinim scenama prikazana su tri sveta Ivana s kojima se Fridrik zasigurno mogao poistovjetiti. Ivan apostol i evan\u0111elista do\u017eivio je progon, Ivan Krstitelj tamnovanje, a uz Ivana Dama\u0161\u010danskog ve\u017ee se pri\u010da o odricanju bogatstva zbog ljubavi prema siroma\u0161noj djevojci. No, nije se samo Fridrik poistovje\u0107ivao s njima. Prema Sr\u0161i, vezu tolikog broja prikazanih Ivana treba tra\u017eiti i u imenu Fridrikova i Veronikina sina.<\/p>

Vratimo se ponovno na pitanje Veronikina\u00a0podrijetla, kao i mjesta njezinog susreta s Fridrikom. Naime, mogu\u0107e je da kapela nije izgra\u0111ena na nasumi\u010dnom mjestu, nego na posjedu njezine obitelji. Tako\u0111er, mo\u017ee se povezati i s Velikim Taborom, jer se kapelica vidi od tamo.<\/p>

No ono \u0161to je najzanimljivije jest da je na jednoj slici prikazana i sama Veronika, u sceni \u201cVeronikin rubac\u201d. Ve\u0107 pri prvom pogledu primje\u0107uje se da prikaz nije ba\u0161 sakralan, te da je velika pozornost pridana crtama lica, a posebno usnama.<\/p>

\"\"
Zidna slika \u201cVeronikin veo\u201d. Preuzeto: Hrvatski restauratorski zavod.<\/a><\/figcaption><\/figure>

Prikazima u ovoj kapeli Fridik je zapravo vrlo javno optu\u017eio sve: svog \u0161ogora, svoju sestru, a ponajvi\u0161e svog oca za svoju sudbinu i Veronikino ubojstvo. Kako se ka\u017ee: \u201cOsveta se najbolje poslu\u017euje hladna.\u201d Mo\u017eemo dodati da je u ovom slu\u010daju, i njezin efekt puno du\u017ei.<\/p>

Velika zahvala Dvoru Veliki Tabor,<\/a> a posebno njegovoj voditeljici Renati De\u010dman na pomo\u0107i prilikom istra\u017eivanja za ovaj \u010dlanak!<\/p><\/div>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

\u017delite pro\u010ditati vi\u0161e ovakvih tekstova? Kliknite na \u017densku povijest<\/a> i<\/span>\u00a0u\u017eivajte!<\/span><\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t<\/span>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Izvori:<\/h4>

Fugger Germadnik, Rolanda, Pavlovi\u0107, Kristina. 2018. \u201cVeronika Deseni\u0161ka v slovenosko-hrva\u0161kem spominu\u201d. Pokrajinski muzej Celje, Dvor Veliki Tabor (Muzeji Hrvatskog zagorja).<\/p>

Hrvatski biografski leksikon, s.v. Desini\u0107, Veronika, (https:\/\/bl.lzmk.hr\/clanak\/4604<\/a>, 29.10.2023.)<\/p>

Jagar\u010dec, Nadica (ur.). 2012. \u201cTajanstvena gotika: Veliki Tabor i kapela sv. Ivana\u201d. Muzeji Hrvatskog zagorja.<\/p>

Jagar\u010dec, Nadica. 2013. \u201cLegenda o Veroniki Desini\u0107koj – rije\u010dju i slikom\u201d. Muzeji Hrvatskog zagorja.<\/p>

Kureli\u0107, Robert. 2006. \u201cPregled povijesti grofova Celjskih\u201d. Historijski zbornik 54: 201-216 str. (https:\/\/www.academia.edu\/3645279\/Pregled_povijesti_grofova_Celjskih_Overview_of_the_History_of_the_Counts_of_Cilli_<\/a>, 27.10.2023.)<\/p>

Lukanc, Maja. 2015. \u201cAna Celjska. Ogrodje za biografijo\u201d. Diplomsko delo. Ljubljana: Oddelek za zgodovino, Filozofska fakulteta, Univerza v Ljubljani. (https:\/\/www.sistory.si\/cdn\/publikacije\/45001-46000\/45132\/Lukanc_Ana_Celjska_dipl..pdf<\/a>, 27.10.2023.)<\/p>

Ro\u017ei\u0107, Mateja. 2009. \u201cKronika grofov Celjskih in Seznem de\u017eelnih sovra\u017eikov kot vira za zgodovino spodnje Savinske in \u0160ale\u0161ke doline v prvi polovici 15. stoletja\u201d. Diplomska naloga univerzitetnoga \u0161tudijskog programa. Maribor: Oddelek za zgodovino Filozofska Fakulteta, Univerza v Mariboru. (https:\/\/core.ac.uk\/download\/67530421.pdf<\/a>, 28.10.2023.)<\/p>

Sapa\u010d, Igor. 2007. \u201cGrad in dvorec Ojstrica\u201d. U: Kronika, Letn 65, \u0160t 3: 293 – 330 str. (https:\/\/kronika.zzds.si\/kronika\/article\/view\/529\/768<\/a>, 30.10.2023.)<\/p>

Slovenska biografija, s.v. Veronika Deseni\u0161ka, pl., (https:\/\/www.slovenska-biografija.si\/oseba\/sbi776191\/<\/a>, 03.11.2023.)<\/p>

https:\/\/www.veliki-tabor.hr\/<\/a>, 27.10.2023.<\/p>

https:\/\/gresna-gorica.hr\/o-nama<\/a>, 27.10.2023.<\/p>

https:\/\/uifs.zrc-sazu.si\/sl\/publikacije\/kartuzija-jurkloster<\/a>, 27.10.2023.<\/p>

https:\/\/www.delo.si\/novice\/slovenija\/kartuzija-kjer-pociva-veronika-deseniska\/<\/a>, 29.10.2023.<\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Legenda o Veroniki Desini\u0107koj U davno vrijeme, u 15. stolje\u0107u, na ovim prostorima vladali su mo\u0107ni grofovi Celjski. Fridrik, sin Hermana II., glave obitelji, tijekom svog boravka u njihovom dvorcu Veliki Tabor susreo je mladu djevojku Veroniku Desini\u0107ku, te je me\u0111u njima planula ljubav. Mladi su se ljubavnici \u010desto sastajali, izme\u0111u ostaloga i na obli\u017enjem […]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":1901,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"site-sidebar-layout":"default","site-content-layout":"","ast-site-content-layout":"default","site-content-style":"default","site-sidebar-style":"default","ast-global-header-display":"","ast-banner-title-visibility":"","ast-main-header-display":"","ast-hfb-above-header-display":"","ast-hfb-below-header-display":"","ast-hfb-mobile-header-display":"","site-post-title":"","ast-breadcrumbs-content":"","ast-featured-img":"","footer-sml-layout":"","ast-disable-related-posts":"","theme-transparent-header-meta":"default","adv-header-id-meta":"","stick-header-meta":"","header-above-stick-meta":"","header-main-stick-meta":"","header-below-stick-meta":"","astra-migrate-meta-layouts":"set","ast-page-background-enabled":"default","ast-page-background-meta":{"desktop":{"background-color":"var(--ast-global-color-4)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"tablet":{"background-color":"","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"mobile":{"background-color":"","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""}},"ast-content-background-meta":{"desktop":{"background-color":"var(--ast-global-color-5)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"tablet":{"background-color":"var(--ast-global-color-5)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"mobile":{"background-color":"var(--ast-global-color-5)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""}},"footnotes":""},"categories":[15],"tags":[64,68,60,69,55,66,56,58,40,61,71,63,62,57,67,70,59,54,53,65],"class_list":["post-1880","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vjestice-i-svetice","tag-barbara-celjska","tag-celje","tag-desinic","tag-fridrihstajn","tag-fridrik-ii-celjski","tag-grofovi-celjski","tag-herman-ii-celjski","tag-hrvatska","tag-hrvatsko-zagorje","tag-ivanic-miljanski","tag-jurkloster","tag-kapela-sv-ivana-krstitelja","tag-kapela-sv-ivana-krstitelja-u-ivanicu-miljanskom","tag-legenda-o-veroniki-desinickoj","tag-obiteljs-celjski","tag-ojstica","tag-slovenija","tag-veliki-tabor","tag-veronika-desinicka","tag-zigmund-luksemburski"],"yoast_head":"\nVeronika Desini\u0107ka - stvarna \u017eena iza legendarne pri\u010de - \u010cuvarice vremena<\/title>\n<meta name=\"description\" content=\"Tko je bila stvarna povijesna osoba Veronika Desini\u0107ka koja je poznata kao glavna junakinja legende vezane za Veliki Tabor?\" \/>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/2023\/11\/05\/veronika-desinicka-stvarna-zena-iza-legendarne-price\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"hr_HR\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Veronika Desini\u0107ka - stvarna \u017eena iza legendarne pri\u010de - \u010cuvarice vremena\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Tko je bila stvarna povijesna osoba Veronika Desini\u0107ka koja je poznata kao glavna junakinja legende vezane za Veliki Tabor?\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/2023\/11\/05\/veronika-desinicka-stvarna-zena-iza-legendarne-price\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"\u010cuvarice vremena\" \/>\n<meta property=\"article:publisher\" content=\"https:\/\/www.facebook.com\/cuvaricevremena\/\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2023-11-05T13:35:30+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2024-07-23T18:05:26+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/wp-content\/uploads\/2023\/11\/Veronika-Desinicka-1.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"1598\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"1278\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"Ana Zbiljski\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Napisao\/la\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Ana Zbiljski\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"23 minute\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\\\/\\\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/index.php\\\/2023\\\/11\\\/05\\\/veronika-desinicka-stvarna-zena-iza-legendarne-price\\\/#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/index.php\\\/2023\\\/11\\\/05\\\/veronika-desinicka-stvarna-zena-iza-legendarne-price\\\/\"},\"author\":{\"name\":\"Ana Zbiljski\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/45ae9772deb1ce3a3a7ec6d525b88625\"},\"headline\":\"Veronika Desini\u0107ka – stvarna \u017eena iza legendarne pri\u010de\",\"datePublished\":\"2023-11-05T13:35:30+00:00\",\"dateModified\":\"2024-07-23T18:05:26+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/index.php\\\/2023\\\/11\\\/05\\\/veronika-desinicka-stvarna-zena-iza-legendarne-price\\\/\"},\"wordCount\":4042,\"commentCount\":0,\"publisher\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/#organization\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/index.php\\\/2023\\\/11\\\/05\\\/veronika-desinicka-stvarna-zena-iza-legendarne-price\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2023\\\/11\\\/Veronika-Desinicka-1.jpg\",\"keywords\":[\"Barbara Celjska\",\"Celje\",\"Desini\u0107\",\"Fridrih\u0161tajn\",\"Fridrik II. Celjski\",\"grofovi Celjski\",\"Herman II. Celjski\",\"Hrvatska\",\"Hrvatsko zagorje\",\"Ivani\u0107 Miljanski\",\"Jurklo\u0161ter\",\"kapela sv. Ivana Krstitelja\",\"kapela sv. Ivana Krstitelja u Ivani\u0107u Miljanskom\",\"Legenda o Veroniki Desini\u0107koj\",\"obiteljs Celjski\",\"Ojstica\",\"Slovenija\",\"Veliki Tabor\",\"Veronika Desini\u0107ka\",\"\u017digmund Luksembur\u0161ki\"],\"articleSection\":[\"\u017denska povijest\"],\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"CommentAction\",\"name\":\"Comment\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/index.php\\\/2023\\\/11\\\/05\\\/veronika-desinicka-stvarna-zena-iza-legendarne-price\\\/#respond\"]}]},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/index.php\\\/2023\\\/11\\\/05\\\/veronika-desinicka-stvarna-zena-iza-legendarne-price\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/index.php\\\/2023\\\/11\\\/05\\\/veronika-desinicka-stvarna-zena-iza-legendarne-price\\\/\",\"name\":\"Veronika Desini\u0107ka - stvarna \u017eena iza legendarne pri\u010de - \u010cuvarice vremena\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/index.php\\\/2023\\\/11\\\/05\\\/veronika-desinicka-stvarna-zena-iza-legendarne-price\\\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/index.php\\\/2023\\\/11\\\/05\\\/veronika-desinicka-stvarna-zena-iza-legendarne-price\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2023\\\/11\\\/Veronika-Desinicka-1.jpg\",\"datePublished\":\"2023-11-05T13:35:30+00:00\",\"dateModified\":\"2024-07-23T18:05:26+00:00\",\"description\":\"Tko je bila stvarna povijesna osoba Veronika Desini\u0107ka koja je poznata kao glavna junakinja legende vezane za Veliki Tabor?\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/index.php\\\/2023\\\/11\\\/05\\\/veronika-desinicka-stvarna-zena-iza-legendarne-price\\\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/index.php\\\/2023\\\/11\\\/05\\\/veronika-desinicka-stvarna-zena-iza-legendarne-price\\\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/index.php\\\/2023\\\/11\\\/05\\\/veronika-desinicka-stvarna-zena-iza-legendarne-price\\\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2023\\\/11\\\/Veronika-Desinicka-1.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2023\\\/11\\\/Veronika-Desinicka-1.jpg\",\"width\":1598,\"height\":1278},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/index.php\\\/2023\\\/11\\\/05\\\/veronika-desinicka-stvarna-zena-iza-legendarne-price\\\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Po\u010detna stranica\",\"item\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Veronika Desini\u0107ka – stvarna \u017eena iza legendarne pri\u010de\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/#website\",\"url\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/\",\"name\":\"\u010cuvarice vremena\",\"description\":\"\",\"publisher\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/#organization\"},\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":\"Organization\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/#organization\",\"name\":\"\u010cuvarice vremena\",\"url\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/\",\"logo\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/#\\\/schema\\\/logo\\\/image\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2023\\\/07\\\/cropped-cropped-Cuvarice-vremena-logo-zlatni-1.png\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2023\\\/07\\\/cropped-cropped-Cuvarice-vremena-logo-zlatni-1.png\",\"width\":1270,\"height\":1185,\"caption\":\"\u010cuvarice vremena\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/#\\\/schema\\\/logo\\\/image\\\/\"},\"sameAs\":[\"https:\\\/\\\/www.facebook.com\\\/cuvaricevremena\\\/\",\"https:\\\/\\\/www.instagram.com\\\/cuvarice_vremena\\\/\"]},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/45ae9772deb1ce3a3a7ec6d525b88625\",\"name\":\"Ana Zbiljski\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/0936fe1179f51b12bc42471fb56ab832a85cb9f04ebe1a5dae18fe228d5b64e1?s=96&d=mm&r=g\",\"url\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/0936fe1179f51b12bc42471fb56ab832a85cb9f04ebe1a5dae18fe228d5b64e1?s=96&d=mm&r=g\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/0936fe1179f51b12bc42471fb56ab832a85cb9f04ebe1a5dae18fe228d5b64e1?s=96&d=mm&r=g\",\"caption\":\"Ana Zbiljski\"},\"url\":\"https:\\\/\\\/cuvaricevremena.eu\\\/index.php\\\/author\\\/ana_zbiljski\\\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Veronika Desini\u0107ka - stvarna \u017eena iza legendarne pri\u010de - \u010cuvarice vremena","description":"Tko je bila stvarna povijesna osoba Veronika Desini\u0107ka koja je poznata kao glavna junakinja legende vezane za Veliki Tabor?","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/2023\/11\/05\/veronika-desinicka-stvarna-zena-iza-legendarne-price\/","og_locale":"hr_HR","og_type":"article","og_title":"Veronika Desini\u0107ka - stvarna \u017eena iza legendarne pri\u010de - \u010cuvarice vremena","og_description":"Tko je bila stvarna povijesna osoba Veronika Desini\u0107ka koja je poznata kao glavna junakinja legende vezane za Veliki Tabor?","og_url":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/2023\/11\/05\/veronika-desinicka-stvarna-zena-iza-legendarne-price\/","og_site_name":"\u010cuvarice vremena","article_publisher":"https:\/\/www.facebook.com\/cuvaricevremena\/","article_published_time":"2023-11-05T13:35:30+00:00","article_modified_time":"2024-07-23T18:05:26+00:00","og_image":[{"width":1598,"height":1278,"url":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/wp-content\/uploads\/2023\/11\/Veronika-Desinicka-1.jpg","type":"image\/jpeg"}],"author":"Ana Zbiljski","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Napisao\/la":"Ana Zbiljski","Procijenjeno vrijeme \u010ditanja":"23 minute"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/2023\/11\/05\/veronika-desinicka-stvarna-zena-iza-legendarne-price\/#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/2023\/11\/05\/veronika-desinicka-stvarna-zena-iza-legendarne-price\/"},"author":{"name":"Ana Zbiljski","@id":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/#\/schema\/person\/45ae9772deb1ce3a3a7ec6d525b88625"},"headline":"Veronika Desini\u0107ka – stvarna \u017eena iza legendarne pri\u010de","datePublished":"2023-11-05T13:35:30+00:00","dateModified":"2024-07-23T18:05:26+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/2023\/11\/05\/veronika-desinicka-stvarna-zena-iza-legendarne-price\/"},"wordCount":4042,"commentCount":0,"publisher":{"@id":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/#organization"},"image":{"@id":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/2023\/11\/05\/veronika-desinicka-stvarna-zena-iza-legendarne-price\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/wp-content\/uploads\/2023\/11\/Veronika-Desinicka-1.jpg","keywords":["Barbara Celjska","Celje","Desini\u0107","Fridrih\u0161tajn","Fridrik II. Celjski","grofovi Celjski","Herman II. Celjski","Hrvatska","Hrvatsko zagorje","Ivani\u0107 Miljanski","Jurklo\u0161ter","kapela sv. Ivana Krstitelja","kapela sv. Ivana Krstitelja u Ivani\u0107u Miljanskom","Legenda o Veroniki Desini\u0107koj","obiteljs Celjski","Ojstica","Slovenija","Veliki Tabor","Veronika Desini\u0107ka","\u017digmund Luksembur\u0161ki"],"articleSection":["\u017denska povijest"],"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"CommentAction","name":"Comment","target":["https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/2023\/11\/05\/veronika-desinicka-stvarna-zena-iza-legendarne-price\/#respond"]}]},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/2023\/11\/05\/veronika-desinicka-stvarna-zena-iza-legendarne-price\/","url":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/2023\/11\/05\/veronika-desinicka-stvarna-zena-iza-legendarne-price\/","name":"Veronika Desini\u0107ka - stvarna \u017eena iza legendarne pri\u010de - \u010cuvarice vremena","isPartOf":{"@id":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/2023\/11\/05\/veronika-desinicka-stvarna-zena-iza-legendarne-price\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/2023\/11\/05\/veronika-desinicka-stvarna-zena-iza-legendarne-price\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/wp-content\/uploads\/2023\/11\/Veronika-Desinicka-1.jpg","datePublished":"2023-11-05T13:35:30+00:00","dateModified":"2024-07-23T18:05:26+00:00","description":"Tko je bila stvarna povijesna osoba Veronika Desini\u0107ka koja je poznata kao glavna junakinja legende vezane za Veliki Tabor?","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/2023\/11\/05\/veronika-desinicka-stvarna-zena-iza-legendarne-price\/#breadcrumb"},"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/2023\/11\/05\/veronika-desinicka-stvarna-zena-iza-legendarne-price\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/2023\/11\/05\/veronika-desinicka-stvarna-zena-iza-legendarne-price\/#primaryimage","url":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/wp-content\/uploads\/2023\/11\/Veronika-Desinicka-1.jpg","contentUrl":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/wp-content\/uploads\/2023\/11\/Veronika-Desinicka-1.jpg","width":1598,"height":1278},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/2023\/11\/05\/veronika-desinicka-stvarna-zena-iza-legendarne-price\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Po\u010detna stranica","item":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Veronika Desini\u0107ka – stvarna \u017eena iza legendarne pri\u010de"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/#website","url":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/","name":"\u010cuvarice vremena","description":"","publisher":{"@id":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/#organization"},"potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"hr"},{"@type":"Organization","@id":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/#organization","name":"\u010cuvarice vremena","url":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/","logo":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/#\/schema\/logo\/image\/","url":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/wp-content\/uploads\/2023\/07\/cropped-cropped-Cuvarice-vremena-logo-zlatni-1.png","contentUrl":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/wp-content\/uploads\/2023\/07\/cropped-cropped-Cuvarice-vremena-logo-zlatni-1.png","width":1270,"height":1185,"caption":"\u010cuvarice vremena"},"image":{"@id":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/#\/schema\/logo\/image\/"},"sameAs":["https:\/\/www.facebook.com\/cuvaricevremena\/","https:\/\/www.instagram.com\/cuvarice_vremena\/"]},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/#\/schema\/person\/45ae9772deb1ce3a3a7ec6d525b88625","name":"Ana Zbiljski","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/0936fe1179f51b12bc42471fb56ab832a85cb9f04ebe1a5dae18fe228d5b64e1?s=96&d=mm&r=g","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/0936fe1179f51b12bc42471fb56ab832a85cb9f04ebe1a5dae18fe228d5b64e1?s=96&d=mm&r=g","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/0936fe1179f51b12bc42471fb56ab832a85cb9f04ebe1a5dae18fe228d5b64e1?s=96&d=mm&r=g","caption":"Ana Zbiljski"},"url":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/author\/ana_zbiljski\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1880","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1880"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1880\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5250,"href":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1880\/revisions\/5250"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1901"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1880"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1880"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/cuvaricevremena.eu\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1880"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}